Riječka nadbiskupija: razlika između inačica
slika |
stil |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir biskupija| |
{{Infookvir biskupija| |
||
ime = Riječka nadbiskupija | |
ime = Riječka nadbiskupija | |
||
⚫ | |||
slika = | |
|||
latinski naziv = Archidioecesis Fluminensis | |
latinski naziv = Archidioecesis Fluminensis | |
||
status = nadbiskupija | |
status = nadbiskupija | |
||
Redak 11: | Redak 11: | ||
države = Hrvatska | |
države = Hrvatska | |
||
broj katolika = 213.650 (2004.)| |
broj katolika = 213.650 (2004.)| |
||
površina = |
površina = 2580 | |
||
biskup = [[nadbiskup]] [[Ivan Devčić]] | |
biskup = [[nadbiskup]] [[Ivan Devčić]] | |
||
podjedinice = [[Gospićko-senjska biskupija]]<br> |
podjedinice = [[Gospićko-senjska biskupija]]<br> |
||
Redak 19: | Redak 19: | ||
stanje od = 18. travnja 2006. | |
stanje od = 18. travnja 2006. | |
||
}} |
}} |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
'''Riječka nadbiskupija''' [[dijeceza]] je [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličke Crkve]] sa sjedištem u [[Rijeka|Rijeci]], a obuhvaća grad Rijeku, [[Hrvatsko primorje]] i [[Gorski kotar]]. Ujedno je i sjedište Riječke [[metropolija|metropolije]] kojoj, osim Riječke nadbiskupije, pripadaju još i [[Porečko-pulska biskupija|Porečko-pulska]], [[Krčka biskupija|Krčka]] i [[Gospićko-senjska biskupija]]. |
'''Riječka nadbiskupija''' [[dijeceza]] je [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličke Crkve]] sa sjedištem u [[Rijeka|Rijeci]], a obuhvaća grad Rijeku, [[Hrvatsko primorje]] i [[Gorski kotar]]. Ujedno je i sjedište Riječke [[metropolija|metropolije]] kojoj, osim Riječke nadbiskupije, pripadaju još i [[Porečko-pulska biskupija|Porečko-pulska]], [[Krčka biskupija|Krčka]] i [[Gospićko-senjska biskupija]]. |
||
==Povijest== |
== Povijest == |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
Tragovi [[kršćanstvo|kršćanstva]] u ovim krajevima vidljivi su još iz [[3. stoljeće|3.]] i [[4. stoljeće|4. stoljeća]], a po nekim zapisima već u [[5. stoljeće|5. stoljeću]] postoji [[Senjska biskupija|biskupija u Senju]], na južnom području bivše Riječko-senjske nadbiskupije. <br> |
Tragovi [[kršćanstvo|kršćanstva]] u ovim krajevima vidljivi su još iz [[3. stoljeće|3.]] i [[4. stoljeće|4. stoljeća]], a po nekim zapisima već u [[5. stoljeće|5. stoljeću]] postoji [[Senjska biskupija|biskupija u Senju]], na južnom području bivše Riječko-senjske nadbiskupije. <br> |
||
U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] ovo područje pripada vlasti [[Akvileja|akvilejskoga]] [[patrijarh]]a. Kasnije je područje nadbiskupije podijeljeno između pulskog biskupa na zapadu i krbavskoga na istoku (od [[1185]]. koji će se od [[1460]]. nazivati [[modruš]]kim biskupom. Nakon poraza u [[Krbavska bitka|Krbavskoj bitci]] [[1493]]. biskup se smješta u [[Novi Vinodolski|Novom Vinodolskom]], a uskoro će se za [[Modruška biskupija|Modrušku biskupiju]] početi brinuti senjski biskupi. <br> |
U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] ovo područje pripada vlasti [[Akvileja|akvilejskoga]] [[patrijarh]]a. Kasnije je područje nadbiskupije podijeljeno između pulskog biskupa na zapadu i krbavskoga na istoku (od [[1185]]. koji će se od [[1460]]. nazivati [[modruš]]kim biskupom. Nakon poraza u [[Krbavska bitka|Krbavskoj bitci]] [[1493]]. biskup se smješta u [[Novi Vinodolski|Novom Vinodolskom]], a uskoro će se za [[Modruška biskupija|Modrušku biskupiju]] početi brinuti senjski biskupi. <br> |
||
Redak 33: | Redak 33: | ||
Pod [[Italija|talijanskom]] okupacijom, [[1925]]., osnovana je Riječka biskupija u čiji su sastav ušli hrvatska i slovenska područja izvan [[Istra|Istre]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] talijanski [[biskup]] i [[svećenik|svećenici]] napuštaju Rijeku, a [[1950]]. razdijeljeni su slovenski i hrvatski dio podrujčja biskupije. |
Pod [[Italija|talijanskom]] okupacijom, [[1925]]., osnovana je Riječka biskupija u čiji su sastav ušli hrvatska i slovenska područja izvan [[Istra|Istre]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] talijanski [[biskup]] i [[svećenik|svećenici]] napuštaju Rijeku, a [[1950]]. razdijeljeni su slovenski i hrvatski dio podrujčja biskupije. |
||
[[27. srpnja]] [[1969]] |
Dana [[27. srpnja]] [[1969.]] ujedinjene su Senjsko-modruška i hrvatski dio Riječke biskupije, te je tako nastala Riječko-senjska nadbiskupija. Sjedište nove nadbiskupije i metropolije postala je Rijeka s katedralom sv. Vida. |
||
Bulom od [[25. svibnja]] [[2000]]. godine [[Sveta Stolica]] odvojila je iz Riječko-senjska nadbiskupije područje na kojem je utemeljena [[Gospićko-senjska biskupija]], a ostali dio nadbiskupije preimenovan je u Riječku nadbiskupiju. |
Bulom od [[25. svibnja]] [[2000]]. godine [[Sveta Stolica]] odvojila je iz Riječko-senjska nadbiskupije područje na kojem je utemeljena [[Gospićko-senjska biskupija]], a ostali dio nadbiskupije preimenovan je u Riječku nadbiskupiju. |
||
==Današnje stanje== |
== Današnje stanje == |
||
Danas Riječka nadbiskupija obuhvaća površinu od 2.580 km<sup>2</sup>, na kojem živi 266.818 stanovnika, od čega 213.854 katolika. |
Danas Riječka nadbiskupija obuhvaća površinu od 2.580 km<sup>2</sup>, na kojem živi 266.818 stanovnika, od čega 213.854 katolika. |
||
Redak 43: | Redak 44: | ||
Na čelu nadbiskupije nalazi se nadbiskup i metropolit [[Monsinjor|msgr]]. dr. [[Ivan Devčić]]. |
Na čelu nadbiskupije nalazi se nadbiskup i metropolit [[Monsinjor|msgr]]. dr. [[Ivan Devčić]]. |
||
== Vidi još == |
== Vidi još == |
||
Redak 50: | Redak 50: | ||
*[[Katedrala sv. Vida u Rijeci]] |
*[[Katedrala sv. Vida u Rijeci]] |
||
*[[Primorsko-goranska županija]] |
*[[Primorsko-goranska županija]] |
||
== Vanjske poveznice == |
|||
* http://www.ri-nadbiskupija.hr/ Službene stranice |
|||
Inačica od 10. travnja 2012. u 17:38
Riječka nadbiskupija | |
---|---|
Područje | |
Statistika | |
Površina | 2580 km2 |
Podatci | |
Obred | rimski |
Osnovana | 30. travnja 1920. (kao Riječka apostolska administracija |
Uzdignuće | 27. srpnja 1969. |
Podređene jedinice | Gospićko-senjska biskupija |
Vodstvo | |
Biskup | nadbiskup Ivan Devčić |
Ostalo | |
Službene stranice | Riječka nadbiskupija |
Stanje od | 18. travnja 2006. |
Riječka nadbiskupija dijeceza je Rimokatoličke Crkve sa sjedištem u Rijeci, a obuhvaća grad Rijeku, Hrvatsko primorje i Gorski kotar. Ujedno je i sjedište Riječke metropolije kojoj, osim Riječke nadbiskupije, pripadaju još i Porečko-pulska, Krčka i Gospićko-senjska biskupija.
Povijest
Tragovi kršćanstva u ovim krajevima vidljivi su još iz 3. i 4. stoljeća, a po nekim zapisima već u 5. stoljeću postoji biskupija u Senju, na južnom području bivše Riječko-senjske nadbiskupije.
U srednjem vijeku ovo područje pripada vlasti akvilejskoga patrijarha. Kasnije je područje nadbiskupije podijeljeno između pulskog biskupa na zapadu i krbavskoga na istoku (od 1185. koji će se od 1460. nazivati modruškim biskupom. Nakon poraza u Krbavskoj bitci 1493. biskup se smješta u Novom Vinodolskom, a uskoro će se za Modrušku biskupiju početi brinuti senjski biskupi.
Konačno su 1630. te dvije biskupije sjedinjene pod nazivom Senjsko-modruška biskupija.
Ovo će područje, osobito u 16. stoljeću, postati jednim od središta glagoljskoga tiskarstva. Nakon Tridentinskog sabora pulski biskup nastojao je zabraniti glagoljsku službu u Rijeci, no tome se usprotivila općina grada Rijeke koja je 1593. zaprijetila da će prestati plaćati crkvenu destinu ukine li se glagoljska služba. 1739. glagoljsku službu potvrdio je i car Karlo VI., a tek je 1848. djelomično ukinuta.
Pod talijanskom okupacijom, 1925., osnovana je Riječka biskupija u čiji su sastav ušli hrvatska i slovenska područja izvan Istre. Nakon Drugog svjetskog rata talijanski biskup i svećenici napuštaju Rijeku, a 1950. razdijeljeni su slovenski i hrvatski dio podrujčja biskupije.
Dana 27. srpnja 1969. ujedinjene su Senjsko-modruška i hrvatski dio Riječke biskupije, te je tako nastala Riječko-senjska nadbiskupija. Sjedište nove nadbiskupije i metropolije postala je Rijeka s katedralom sv. Vida.
Bulom od 25. svibnja 2000. godine Sveta Stolica odvojila je iz Riječko-senjska nadbiskupije područje na kojem je utemeljena Gospićko-senjska biskupija, a ostali dio nadbiskupije preimenovan je u Riječku nadbiskupiju.
Današnje stanje
Danas Riječka nadbiskupija obuhvaća površinu od 2.580 km2, na kojem živi 266.818 stanovnika, od čega 213.854 katolika.
Zaštitnik je nadbiskupije, katedrale i grada Rijeke sveti Vid, a slavi se 15. lipnja, dok se posveta katedrale slavi 6. svibnja.
Na čelu nadbiskupije nalazi se nadbiskup i metropolit msgr. dr. Ivan Devčić.
Vidi još
- Popis riječko-senjskih nadbiskupa
- Katolička upravna podjela Republike Hrvatske
- Katedrala sv. Vida u Rijeci
- Primorsko-goranska županija
Vanjske poveznice
- http://www.ri-nadbiskupija.hr/ Službene stranice
|