Riječka nadbiskupija: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
slika
stil
Redak 1: Redak 1:
{{Infookvir biskupija|
{{Infookvir biskupija|
ime = Riječka nadbiskupija |
ime = Riječka nadbiskupija |
slika = Ploca Rijecka nadbiskupija 120409.jpg |
slika = |
latinski naziv = Archidioecesis Fluminensis |
latinski naziv = Archidioecesis Fluminensis |
status = nadbiskupija |
status = nadbiskupija |
Redak 11: Redak 11:
države = Hrvatska |
države = Hrvatska |
broj katolika = 213.650 (2004.)|
broj katolika = 213.650 (2004.)|
površina = 2.580 |
površina = 2580 |
biskup = [[nadbiskup]] [[Ivan Devčić]] |
biskup = [[nadbiskup]] [[Ivan Devčić]] |
podjedinice = [[Gospićko-senjska biskupija]]<br>
podjedinice = [[Gospićko-senjska biskupija]]<br>
Redak 19: Redak 19:
stanje od = 18. travnja 2006. |
stanje od = 18. travnja 2006. |
}}
}}

[[Datoteka:Ploca Rijecka nadbiskupija 120409.jpg|250px|mini]]
[[Datoteka:Rijecka nadbiskupija Zagrad 120409.jpg|mini|300px|lijevo|Zgrada Riječke nadbiskupije]]
[[Datoteka:Zgrada Rijecke nadbiskupije Rijeka 08042012 2.jpg|mini|Zgrada Riječke nadbiskupije sa stražnje strane]]
'''Riječka nadbiskupija''' [[dijeceza]] je [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličke Crkve]] sa sjedištem u [[Rijeka|Rijeci]], a obuhvaća grad Rijeku, [[Hrvatsko primorje]] i [[Gorski kotar]]. Ujedno je i sjedište Riječke [[metropolija|metropolije]] kojoj, osim Riječke nadbiskupije, pripadaju još i [[Porečko-pulska biskupija|Porečko-pulska]], [[Krčka biskupija|Krčka]] i [[Gospićko-senjska biskupija]].
'''Riječka nadbiskupija''' [[dijeceza]] je [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličke Crkve]] sa sjedištem u [[Rijeka|Rijeci]], a obuhvaća grad Rijeku, [[Hrvatsko primorje]] i [[Gorski kotar]]. Ujedno je i sjedište Riječke [[metropolija|metropolije]] kojoj, osim Riječke nadbiskupije, pripadaju još i [[Porečko-pulska biskupija|Porečko-pulska]], [[Krčka biskupija|Krčka]] i [[Gospićko-senjska biskupija]].


==Povijest==
== Povijest ==
[[Datoteka:Rijecka nadbiskupija Zagrad 120409.jpg|mini|300px|lijevo|Zgrada Riječke nadbiskupije]]
[[Datoteka:Zgrada Rijecke nadbiskupije Rijeka 08042012 2.jpg|mini|280px|Zgrada Riječke nadbiskupije sa stražnje strane]]
Tragovi [[kršćanstvo|kršćanstva]] u ovim krajevima vidljivi su još iz [[3. stoljeće|3.]] i [[4. stoljeće|4. stoljeća]], a po nekim zapisima već u [[5. stoljeće|5. stoljeću]] postoji [[Senjska biskupija|biskupija u Senju]], na južnom području bivše Riječko-senjske nadbiskupije. <br>
Tragovi [[kršćanstvo|kršćanstva]] u ovim krajevima vidljivi su još iz [[3. stoljeće|3.]] i [[4. stoljeće|4. stoljeća]], a po nekim zapisima već u [[5. stoljeće|5. stoljeću]] postoji [[Senjska biskupija|biskupija u Senju]], na južnom području bivše Riječko-senjske nadbiskupije. <br>
U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] ovo područje pripada vlasti [[Akvileja|akvilejskoga]] [[patrijarh]]a. Kasnije je područje nadbiskupije podijeljeno između pulskog biskupa na zapadu i krbavskoga na istoku (od [[1185]]. koji će se od [[1460]]. nazivati [[modruš]]kim biskupom. Nakon poraza u [[Krbavska bitka|Krbavskoj bitci]] [[1493]]. biskup se smješta u [[Novi Vinodolski|Novom Vinodolskom]], a uskoro će se za [[Modruška biskupija|Modrušku biskupiju]] početi brinuti senjski biskupi. <br>
U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] ovo područje pripada vlasti [[Akvileja|akvilejskoga]] [[patrijarh]]a. Kasnije je područje nadbiskupije podijeljeno između pulskog biskupa na zapadu i krbavskoga na istoku (od [[1185]]. koji će se od [[1460]]. nazivati [[modruš]]kim biskupom. Nakon poraza u [[Krbavska bitka|Krbavskoj bitci]] [[1493]]. biskup se smješta u [[Novi Vinodolski|Novom Vinodolskom]], a uskoro će se za [[Modruška biskupija|Modrušku biskupiju]] početi brinuti senjski biskupi. <br>
Redak 33: Redak 33:
Pod [[Italija|talijanskom]] okupacijom, [[1925]]., osnovana je Riječka biskupija u čiji su sastav ušli hrvatska i slovenska područja izvan [[Istra|Istre]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] talijanski [[biskup]] i [[svećenik|svećenici]] napuštaju Rijeku, a [[1950]]. razdijeljeni su slovenski i hrvatski dio podrujčja biskupije.
Pod [[Italija|talijanskom]] okupacijom, [[1925]]., osnovana je Riječka biskupija u čiji su sastav ušli hrvatska i slovenska područja izvan [[Istra|Istre]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] talijanski [[biskup]] i [[svećenik|svećenici]] napuštaju Rijeku, a [[1950]]. razdijeljeni su slovenski i hrvatski dio podrujčja biskupije.


[[27. srpnja]] [[1969]]. ujedinjene su Senjsko-modruška i hrvatski dio Riječke biskupije, te je tako nastala Riječko-senjska nadbiskupija. Sjedište nove nadbiskupije i metropolije postala je Rijeka s katedralom sv. Vida.
Dana [[27. srpnja]] [[1969.]] ujedinjene su Senjsko-modruška i hrvatski dio Riječke biskupije, te je tako nastala Riječko-senjska nadbiskupija. Sjedište nove nadbiskupije i metropolije postala je Rijeka s katedralom sv. Vida.


Bulom od [[25. svibnja]] [[2000]]. godine [[Sveta Stolica]] odvojila je iz Riječko-senjska nadbiskupije područje na kojem je utemeljena [[Gospićko-senjska biskupija]], a ostali dio nadbiskupije preimenovan je u Riječku nadbiskupiju.
Bulom od [[25. svibnja]] [[2000]]. godine [[Sveta Stolica]] odvojila je iz Riječko-senjska nadbiskupije područje na kojem je utemeljena [[Gospićko-senjska biskupija]], a ostali dio nadbiskupije preimenovan je u Riječku nadbiskupiju.


==Današnje stanje==
== Današnje stanje ==

Danas Riječka nadbiskupija obuhvaća površinu od 2.580 km<sup>2</sup>, na kojem živi 266.818 stanovnika, od čega 213.854 katolika.
Danas Riječka nadbiskupija obuhvaća površinu od 2.580 km<sup>2</sup>, na kojem živi 266.818 stanovnika, od čega 213.854 katolika.


Redak 43: Redak 44:


Na čelu nadbiskupije nalazi se nadbiskup i metropolit [[Monsinjor|msgr]]. dr. [[Ivan Devčić]].
Na čelu nadbiskupije nalazi se nadbiskup i metropolit [[Monsinjor|msgr]]. dr. [[Ivan Devčić]].



== Vidi još ==
== Vidi još ==
Redak 50: Redak 50:
*[[Katedrala sv. Vida u Rijeci]]
*[[Katedrala sv. Vida u Rijeci]]
*[[Primorsko-goranska županija]]
*[[Primorsko-goranska županija]]

== Vanjske poveznice ==
* http://www.ri-nadbiskupija.hr/ Službene stranice





Inačica od 10. travnja 2012. u 17:38

Riječka nadbiskupija
{{{opis}}}
{{{opis}}}
Područje
Statistika
Površina 2580 km2
Podatci
Obred rimski
Osnovana 30. travnja 1920. (kao Riječka apostolska administracija
Uzdignuće 27. srpnja 1969.
Podređene jedinice Gospićko-senjska biskupija

Biskupija Krk
Porečko-pulska biskupija

Vodstvo
Biskup nadbiskup Ivan Devčić
Ostalo
Službene stranice Riječka nadbiskupija
Stanje od 18. travnja 2006.

Riječka nadbiskupija dijeceza je Rimokatoličke Crkve sa sjedištem u Rijeci, a obuhvaća grad Rijeku, Hrvatsko primorje i Gorski kotar. Ujedno je i sjedište Riječke metropolije kojoj, osim Riječke nadbiskupije, pripadaju još i Porečko-pulska, Krčka i Gospićko-senjska biskupija.

Povijest

Zgrada Riječke nadbiskupije
Zgrada Riječke nadbiskupije sa stražnje strane

Tragovi kršćanstva u ovim krajevima vidljivi su još iz 3. i 4. stoljeća, a po nekim zapisima već u 5. stoljeću postoji biskupija u Senju, na južnom području bivše Riječko-senjske nadbiskupije.
U srednjem vijeku ovo područje pripada vlasti akvilejskoga patrijarha. Kasnije je područje nadbiskupije podijeljeno između pulskog biskupa na zapadu i krbavskoga na istoku (od 1185. koji će se od 1460. nazivati modruškim biskupom. Nakon poraza u Krbavskoj bitci 1493. biskup se smješta u Novom Vinodolskom, a uskoro će se za Modrušku biskupiju početi brinuti senjski biskupi.
Konačno su 1630. te dvije biskupije sjedinjene pod nazivom Senjsko-modruška biskupija.

Ovo će područje, osobito u 16. stoljeću, postati jednim od središta glagoljskoga tiskarstva. Nakon Tridentinskog sabora pulski biskup nastojao je zabraniti glagoljsku službu u Rijeci, no tome se usprotivila općina grada Rijeke koja je 1593. zaprijetila da će prestati plaćati crkvenu destinu ukine li se glagoljska služba. 1739. glagoljsku službu potvrdio je i car Karlo VI., a tek je 1848. djelomično ukinuta.

Pod talijanskom okupacijom, 1925., osnovana je Riječka biskupija u čiji su sastav ušli hrvatska i slovenska područja izvan Istre. Nakon Drugog svjetskog rata talijanski biskup i svećenici napuštaju Rijeku, a 1950. razdijeljeni su slovenski i hrvatski dio podrujčja biskupije.

Dana 27. srpnja 1969. ujedinjene su Senjsko-modruška i hrvatski dio Riječke biskupije, te je tako nastala Riječko-senjska nadbiskupija. Sjedište nove nadbiskupije i metropolije postala je Rijeka s katedralom sv. Vida.

Bulom od 25. svibnja 2000. godine Sveta Stolica odvojila je iz Riječko-senjska nadbiskupije područje na kojem je utemeljena Gospićko-senjska biskupija, a ostali dio nadbiskupije preimenovan je u Riječku nadbiskupiju.

Današnje stanje

Danas Riječka nadbiskupija obuhvaća površinu od 2.580 km2, na kojem živi 266.818 stanovnika, od čega 213.854 katolika.

Zaštitnik je nadbiskupije, katedrale i grada Rijeke sveti Vid, a slavi se 15. lipnja, dok se posveta katedrale slavi 6. svibnja.

Na čelu nadbiskupije nalazi se nadbiskup i metropolit msgr. dr. Ivan Devčić.

Vidi još

Vanjske poveznice