Glazbala: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Preradba postojećeg članka (bit će još dorade) |
|||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Glazbala''' ili '''glazbeni instrumenti''' su naprave čija je svrha proizvođenje [[zvuk]]ova (tj. promjenljivi zvučni [[tlak]] u [[zrak]]u), bilo različitih frekvencija da bismo dobili melodiju, bilo uvijek istih frekvencija da bismo dobili ritam. |
'''Glazbala''' ili '''glazbeni instrumenti''' su naprave ili predmeti čija je svrha proizvođenje [[zvuk]]ova (tj. promjenljivi zvučni [[tlak]] u [[zrak]]u), bilo različitih frekvencija da bismo dobili melodiju, bilo uvijek istih frekvencija da bismo dobili ritam. |
||
Za dobivanje zvuka potreban je izvor energije koji može proizvesti [[glazbenik]], a kako je kod nekih |
Za dobivanje zvuka potreban je izvor energije koji može proizvesti [[glazbenik]], a kako je kod nekih glazbala potrebna veća energija, zvuk se pobuđuje mehaničkim ili električnim izvorima energije. |
||
== Razvrstavanje glazbala == |
== Razvrstavanje glazbala == |
||
Glazbala je moguće razvrstati: |
|||
* prema vrsti pobudnih sustava (štapovi i ploče, svirale, instrumenti s napetim žicama i membranama) |
* prema vrsti pobudnih sustava (štapovi i ploče, svirale, instrumenti s napetim žicama i membranama) |
||
* prema geometrijskom obliku izvora (linearni, površinski i prostorni) |
* prema geometrijskom obliku izvora (linearni, površinski i prostorni) |
||
'''Prema načinu gradnje generatora zvuka''': |
'''Prema načinu gradnje generatora zvuka''': |
||
* |
* štapovi ([[triangl]], [[ksilofon]], [[čelesta]]) |
||
* |
* ploče ([[gong]], [[činele]], [[kastanjete]], [[Zvono|zvona]]) |
||
* |
* membrane ([[bubanj]], [[timpani]]) |
||
* |
* žice ([[violina]], [[viola]], [[violončelo]], [[glasovir]], [[Glasovir#Pianino|pianino]], [[citra]], [[harfa]], [[mandolina]], [[lutnja]], [[tambura]], [[gitara]], [[bendžo]], [[ukulele]]) |
||
* |
* glazbala s labijalnim (usnim) otvorom ([[flauta]]) |
||
* |
* glazbala s jezičcem ([[oboa]], [[fagot]], [[kontrafagot]], [[klarinet]], [[saksofon]], [[harmonika]]) |
||
* |
* glazbala s usnikom ([[kornet]], [[truba]], [[trombon]], [[Bariton (glazbalo|eufonij]], [[tuba]]) |
||
'''Glazbala prema zvučnim svojstvima''': |
'''Glazbala prema zvučnim svojstvima''': |
||
* |
* ritamska glazbala (kastanjete, činele, triangl, bubanj) - imaju nedefiniranu visinu [[ton]]a i stvaraju puno jakih neharmonijskih komponenata. |
||
* |
* melodijsko-ritamska glazbala (timpani, ksilofon) zbog udarca imaju neharmonijske komponente, ali je za njih važna visina [[ton]]a. |
||
* |
* melodijska glazbala se dijele na ''monofona'' (na kojima je moguće izvesti samo pojedine tonove ili jednoglasne [[Melodija|melodije]]) i ''polifona'' (na kojima je istodobno moguće izvesti više različitih melodija ili svirati akorde). |
||
== Vrste glazbala == |
== Vrste glazbala == |
||
⚫ | * [[Glazbala sa žicama]] (kordofoni) - proizvode zvuk okidanjem ili trzanjem žica - ''trzalačka glazbala'' ([[gitara]], [[tamburica]], [[mandolina]], [[šargija]], [[bas gitara|bas]], [[harfa]]) ili gudanjem po žicama - ''gudačka glazbala'' ([[violina]], [[viola]], [[violončelo]], [[gusle]], [[lirica]]). Moguće je i sviranje gudačkih glazbala prstima i lijeve i desne ruke: takva se tehnika sviranja naziva ''pizzicato'' (skraćeno ''pizz.''). |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
* [[Puhački instrumenti]] (aerofona glazbala) - proizvode zvuk tako što se upuhuje zrak u njih, bilo čovjek iz pluća ([[flauta]], [[gajde]], [[truba]], [[klarinet]]), bilo mehanički ([[orgulje]], [[harmonika]], [[vergl]]). |
|||
⚫ | |||
Način titranja stupca zraka u cijevi ovisi o izvedbi cijevi, koja može biti otvorena, zatvorena i poluotvorena. |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
* [[Puhačka glazbala]] (aerofoni) - proizvode zvuk tako što se u njih upuhuje zrak, bilo čovjek iz pluća ([[flauta]], [[gajde]], [[truba]], [[klarinet]]), bilo mehanički ([[orgulje]], [[harmonika]], [[vergl]]). Način titranja stupca zraka u cijevi ovisi o izradbi cijevi, koja može biti otvorena, zatvorena i poluotvorena. Po načinu izradbe, puhačka glazbala možemo podijeliti u dvije najznačajnije skupine: drvena puhačka glazbala i limena puhačka glazbala. |
|||
⚫ | * [[Udaraljke]] - dijele se |
||
⚫ | * [[Udaraljke]] - dijele se u četiri skupine: membranofoni (opnozvučna glazbala), metalni idiofoni, drveni idiofoni (metalna, odnosno drvena samozvučna glazbala) te sonorne predmete (ružaljka, bič, lanci). Idiofona glazbala proizvode zvuk samim elastičnim materijalom od kojega su napravljene, a membranofona ga proizvode pomoću napete opne (membrane). Udaraljke mogu proizvoditi zvuk različitih ([[ksilofon]]) ili uvijek istih frekvencija ([[bubanj]], [[činele]]). |
||
⚫ | * [[ |
||
⚫ | |||
Žica može titrati na četiri načina:<br/> |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
*[[Mehanička glazbala]] - naprave za izvedbu glazbe kod kojih izvođača zamjenjuje mehanizam. Zvučno tijelo glazbala posredno ili neposredno pokreće pokretna matrica (valjak s utisnutim klincima, izbušena metalna ploča i sl.) na koju je utisnuta skladba. |
|||
⚫ | |||
* |
* [[Elektronička glazbala]] (elektrofoni) - danas mogu zamijeniti već velik broj instrumenata. U početku su to bile samo tzv. [[ritam-mašina|ritam-mašine]], a danas su najpopularnije elektroničke klavijature (obično ih nazivamo [[sintisajzer]]ima, jer sintetiziraju zvuk). Prva električna glazbala u povijesti bila su: [[Delabordovo električno čembalo]] (1861.), [[Grayev elektroharmonijski glasovir]] (1876.) i [[Cahilov orijaški telharmonij]] (1906.). Godine 1928. Cowell je izumio elektroničko glazbalo [[ritmikon]], [[30-ih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] pojavili su se uređaji koji su elektroničkim sredstvima povezali mehanička glazbala, a pojavom [[tranzistor]]a, [[Integrirani sklop|integriranih sklopova]], digitalne tehnike i računarske tehnologije stvorene su nove mogućnosti razvoja suvremenih glazbala. |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
{{Mrva-glaz-instr}} |
|||
⚫ | * Ljudski glas - nije glazbalo u pravom smislu riječi, no ne bi bilo pošteno izostaviti ga iz ovog popisa. Prema tjelesnim osobinama pjevača glasove dijelimo na dječje, ženske ili muške. Ženski i dječji glasovi su: [[sopran]], [[mezzosopran]] i [[alt]], a muški glasovi su [[tenor]], [[Bariton (glas)|bariton]] i [[Bas (glas)|bas]]). |
||
== Literatura == |
|||
#Adler, Samuel: ''The Study of Orchestration'', New York - London: W. W. Norton & Company, 2002, str. 3-544. |
|||
#Baines, Anthony: ''Lexikon der Musikinstrumente'', Stuttgart: Metzler & Kassel: Bärenreiter, 1996. |
|||
#[[Franjo Dugan stariji|Dugan Franjo]]: ''Nauk o glasbalima'', Zagreb: Nakladni odjel Hrvatske državne tiskare, 1944. |
|||
#Gammond, Peter: ''The Encyclopedia of Classical Music'', London: Salamander Books Ltd, 1988, str. 160-179. |
|||
#Gojković, Andrijana: ''Narodni muzički instrumenti'', Beograd: Vuk Karadžić, 1989. |
|||
#Marković, Zvonimir: ''Muzički instrumenti'', Zagreb: Muzička naklada, 1972. |
|||
#Obradović, Aleksandar: ''Uvod u orkestraciju'', Beograd: Univerzitet umetnosti, 1978, str. 17-173. |
|||
#[[Krsto Odak|Odak, Krsto]]: ''Poznavanje glazbenih instrumenata'', Zagreb: Školska knjiga, 1997. |
|||
#[[Tihomir Petrović|Petrović, Tihomir]]: ''Nauk o glazbi'', Zagreb: [[Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara|HDGT]], 2005, str. 85-122. |
|||
#[[Nikolaj Rimski-Korsakov|Rimsky-Korsakov, Nikolay]]: ''Principles of Orchestration'', New York: Dover Publications, 1964, sv. 1, str. 6-35. |
|||
#Sevsay, Ertuğrul: ''Handbuch der Instrumentationpraxis'', Kassel: Bärenreiter, 2005, str. 27-275. |
|||
{{GLAVNIRASPORED:Glazbala}} |
|||
[[Kategorija:U izradi, Glazba]] |
|||
[[Kategorija:Glazba]] |
[[Kategorija:Glazba]] |
||
[[Kategorija:Glazbeni instrumenti| ]] |
[[Kategorija:Glazbeni instrumenti| ]] |
Inačica od 23. travnja 2012. u 16:46
Glazbala ili glazbeni instrumenti su naprave ili predmeti čija je svrha proizvođenje zvukova (tj. promjenljivi zvučni tlak u zraku), bilo različitih frekvencija da bismo dobili melodiju, bilo uvijek istih frekvencija da bismo dobili ritam. Za dobivanje zvuka potreban je izvor energije koji može proizvesti glazbenik, a kako je kod nekih glazbala potrebna veća energija, zvuk se pobuđuje mehaničkim ili električnim izvorima energije.
Razvrstavanje glazbala
Glazbala je moguće razvrstati:
- prema vrsti pobudnih sustava (štapovi i ploče, svirale, instrumenti s napetim žicama i membranama)
- prema geometrijskom obliku izvora (linearni, površinski i prostorni)
Prema načinu gradnje generatora zvuka:
- štapovi (triangl, ksilofon, čelesta)
- ploče (gong, činele, kastanjete, zvona)
- membrane (bubanj, timpani)
- žice (violina, viola, violončelo, glasovir, pianino, citra, harfa, mandolina, lutnja, tambura, gitara, bendžo, ukulele)
- glazbala s labijalnim (usnim) otvorom (flauta)
- glazbala s jezičcem (oboa, fagot, kontrafagot, klarinet, saksofon, harmonika)
- glazbala s usnikom (kornet, truba, trombon, eufonij, tuba)
Glazbala prema zvučnim svojstvima:
- ritamska glazbala (kastanjete, činele, triangl, bubanj) - imaju nedefiniranu visinu tona i stvaraju puno jakih neharmonijskih komponenata.
- melodijsko-ritamska glazbala (timpani, ksilofon) zbog udarca imaju neharmonijske komponente, ali je za njih važna visina tona.
- melodijska glazbala se dijele na monofona (na kojima je moguće izvesti samo pojedine tonove ili jednoglasne melodije) i polifona (na kojima je istodobno moguće izvesti više različitih melodija ili svirati akorde).
Vrste glazbala
- Glazbala sa žicama (kordofoni) - proizvode zvuk okidanjem ili trzanjem žica - trzalačka glazbala (gitara, tamburica, mandolina, šargija, bas, harfa) ili gudanjem po žicama - gudačka glazbala (violina, viola, violončelo, gusle, lirica). Moguće je i sviranje gudačkih glazbala prstima i lijeve i desne ruke: takva se tehnika sviranja naziva pizzicato (skraćeno pizz.).
- Žičana glazbala s tipkama - proizvode zvuk tipično tako što prenose ljudsko stiskanje tipaka u udarce batića po žicama. Klavir je najpoznatiji predstavnik, stariji je čembalo i njemu srodni instrumenti klavikord, spinet, virginal.
- Napeta žica je jedan od najstarijih izvora zvuka. Sila koja napinje žicu je obično tisuću puta veća od težine žice, a mogu se izrađivati od prirodnih i umjetnih vlakana ili od metala. Žica može titrati na četiri načina:
- 1. transvenzalno - čestice titraju okomito na žicu,
- 2. longitudinalno - čestice titraju u smjeru žice,
- 3. torzijsko - kad je žica ovješena,
- 4. složeno - nastaje kad se žica oslanja na titrajuću membranu (bendžo).
- Puhačka glazbala (aerofoni) - proizvode zvuk tako što se u njih upuhuje zrak, bilo čovjek iz pluća (flauta, gajde, truba, klarinet), bilo mehanički (orgulje, harmonika, vergl). Način titranja stupca zraka u cijevi ovisi o izradbi cijevi, koja može biti otvorena, zatvorena i poluotvorena. Po načinu izradbe, puhačka glazbala možemo podijeliti u dvije najznačajnije skupine: drvena puhačka glazbala i limena puhačka glazbala.
- Udaraljke - dijele se u četiri skupine: membranofoni (opnozvučna glazbala), metalni idiofoni, drveni idiofoni (metalna, odnosno drvena samozvučna glazbala) te sonorne predmete (ružaljka, bič, lanci). Idiofona glazbala proizvode zvuk samim elastičnim materijalom od kojega su napravljene, a membranofona ga proizvode pomoću napete opne (membrane). Udaraljke mogu proizvoditi zvuk različitih (ksilofon) ili uvijek istih frekvencija (bubanj, činele).
- Mehanička glazbala - naprave za izvedbu glazbe kod kojih izvođača zamjenjuje mehanizam. Zvučno tijelo glazbala posredno ili neposredno pokreće pokretna matrica (valjak s utisnutim klincima, izbušena metalna ploča i sl.) na koju je utisnuta skladba.
- Elektronička glazbala (elektrofoni) - danas mogu zamijeniti već velik broj instrumenata. U početku su to bile samo tzv. ritam-mašine, a danas su najpopularnije elektroničke klavijature (obično ih nazivamo sintisajzerima, jer sintetiziraju zvuk). Prva električna glazbala u povijesti bila su: Delabordovo električno čembalo (1861.), Grayev elektroharmonijski glasovir (1876.) i Cahilov orijaški telharmonij (1906.). Godine 1928. Cowell je izumio elektroničko glazbalo ritmikon, 30-ih godina 20. stoljeća pojavili su se uređaji koji su elektroničkim sredstvima povezali mehanička glazbala, a pojavom tranzistora, integriranih sklopova, digitalne tehnike i računarske tehnologije stvorene su nove mogućnosti razvoja suvremenih glazbala.
- Tradicijska narodna glazbala - glazbala koja su specifična za pojedine dijelove neke zemlje. Primjerice u Hrvatskoj, točnije u Istri poznata glazbala su sopile, dvojnice, meh, u Zagori diple, miščić i t.d.
- Ljudski glas - nije glazbalo u pravom smislu riječi, no ne bi bilo pošteno izostaviti ga iz ovog popisa. Prema tjelesnim osobinama pjevača glasove dijelimo na dječje, ženske ili muške. Ženski i dječji glasovi su: sopran, mezzosopran i alt, a muški glasovi su tenor, bariton i bas).
Literatura
- Adler, Samuel: The Study of Orchestration, New York - London: W. W. Norton & Company, 2002, str. 3-544.
- Baines, Anthony: Lexikon der Musikinstrumente, Stuttgart: Metzler & Kassel: Bärenreiter, 1996.
- Dugan Franjo: Nauk o glasbalima, Zagreb: Nakladni odjel Hrvatske državne tiskare, 1944.
- Gammond, Peter: The Encyclopedia of Classical Music, London: Salamander Books Ltd, 1988, str. 160-179.
- Gojković, Andrijana: Narodni muzički instrumenti, Beograd: Vuk Karadžić, 1989.
- Marković, Zvonimir: Muzički instrumenti, Zagreb: Muzička naklada, 1972.
- Obradović, Aleksandar: Uvod u orkestraciju, Beograd: Univerzitet umetnosti, 1978, str. 17-173.
- Odak, Krsto: Poznavanje glazbenih instrumenata, Zagreb: Školska knjiga, 1997.
- Petrović, Tihomir: Nauk o glazbi, Zagreb: HDGT, 2005, str. 85-122.
- Rimsky-Korsakov, Nikolay: Principles of Orchestration, New York: Dover Publications, 1964, sv. 1, str. 6-35.
- Sevsay, Ertuğrul: Handbuch der Instrumentationpraxis, Kassel: Bärenreiter, 2005, str. 27-275.