Pravaštvo u Bosni i Hercegovini: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 25. travnja 2012. u 04:53

U Austro-Ugarskoj

Austrougarske državne vlasti nisu držale poželjnim organiziranje starčevićanske stranke pod pravaškim imenom u anektiranoj Bosni i Hercegovini. Stoga je skupina domoljubnih intelektualaca utemeljila Hrvatsku narodnu zajednicu, koja je imala ulogu etablirati pravaštvo u Bosni i Hercegovini. HNZ su podupirali franjevci, seljački stalež te nisko obrtništvo. Stranku je predvodio dr. Nikola Mandić, a od ostalih odličnika se ističu dr. Ivo Pilar, Safvet-beg Bašagić, književnik Hamid Ekrem Sahinović i Jozo Sunarić.

Hrvatska katolička udruga, odnosno Hrvatska katolička zajednica bila je druga politička stranka s pravaškim usmjerenjem koja je početkom 20. stoljeća djelovala u Bosni i Hercegovini, tada u sastavu Austro-Ugarske. Vođa joj je bio rimokatolički nadbiskup vrhbosanski dr. Josip Stadler, a okupljala je pretežno hrvatsko stanovništvo. Bila je bliska Čistoj stranci prava i Hrvatskoj kršćansko-socijalnoj stranci prava u Banskoj Hrvatskoj, a naročito Čistoj stranci prava u Dalmaciji te se je zalagala za ujedinjenje BiH s Hrvatskom, u sastavu Austro-Ugarske. Glavna odrednica njezina djelovanja bio je politički katolicizam.

To je bio jedan od glavnih razloga zašto su se Pilar i njegovi pristaše odvojili od suradnje s Katoličkom udrugom, iako su ranije blisko surađivali s nadbiskupom Stadlerom i njegovom strankom. Drugi je razlog bio inzistiranje na ujedinjenju BiH s Hrvatskom, što je izazvalo otpor muslimanskih i srpskih političara. Budući da su zajedno su bile dio Svepravaške organizacije (1911. – 1913.), kasnije su, u vrijeme I. svjetskog rata, opet surađivali.

Na izborima za Bosanski sabor 1910. godine Hrvatska katolička udruga osvojila je znatno manje mandata od Hrvatske narodne zajednice.

U suvremenoj BiH

Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine utemeljena je 1991. godine, kao sestrinska stranka Hrvatske stranke prava. Bila je aktivno uključena u obranu u vrijeme srpske pobune i agresije u Bosni i Hercegovini postrojbama HOS-a, a parlamentarno zastupstvo na razini države ostvarila je tek 2010. godine.

Stranka hrvatskog prava osnovana je 2004. godine. Kao sestrinska stranka Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević nastala je Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine - Pravaši 21. stoljeća, 2010. godine. Iste godine nastaje i Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne.

Također pogledajte

Literatura

Gross, Mirjana: Izvorno pravaštvo. Ideologija, agitacija, pokret, Zagreb, 2000.

Rohaček, Goran: Hrvatsko pravaštvo na prijelazu tisućljeća, Čakovec, 2009.

Tihomir Cipek – Stjepan Matković: Programatski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842.–1914., Zagreb, 2006.

Šidak, Jaroslav – Karaman, Igor: Povijest hrvatskog naroda 1860.–1914., Zagreb, 1986.

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 == U Austro-Ugarskoj ==
-Austrougarske državne vlasti nisu držale poželjnim organiziranje [[Ante Starčević|starčevićanske]] stranke pod [[pravaštvo|pravaškim]] imenom u anektiranoj Bosni i Hercegovini. Stoga je skupina domoljubnih intelektualaca utemeljila '''[[Hrvatska narodna zajednica|Hrvatsku narodnu zajednicu]]''', koja je imala ulogu etablirati pravaštvo u Bosni i Hercegovini. HNZ su podupirali franjevci, seljački stalež te nisko obrtništvo. Stranku je predvodio dr. [[Nikola Mandić]], a od ostalih odličnika se ističu dr. [[Ivo Pilar]], [[Savfet-beg Bašagić]], književnik [[Hamid Ekrem Sahinović]] i [[Jozo Sunarić]].
+Austrougarske državne vlasti nisu držale poželjnim organiziranje [[Ante Starčević|starčevićanske]] stranke pod [[pravaštvo|pravaškim]] imenom u anektiranoj Bosni i Hercegovini. Stoga je skupina domoljubnih intelektualaca utemeljila '''[[Hrvatska narodna zajednica|Hrvatsku narodnu zajednicu]]''', koja je imala ulogu etablirati pravaštvo u Bosni i Hercegovini. HNZ su podupirali franjevci, seljački stalež te nisko obrtništvo. Stranku je predvodio dr. [[Nikola Mandić]], a od ostalih odličnika se ističu dr. [[Ivo Pilar]], [[Safvet-beg Bašagić]], književnik [[Hamid Ekrem Sahinović]] i [[Jozo Sunarić]].
 '''[[Hrvatska katolička udruga]]''', odnosno '''Hrvatska katolička zajednica''' bila je druga politička stranka s pravaškim usmjerenjem koja je početkom 20. stoljeća djelovala u Bosni i Hercegovini, tada u sastavu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Vođa joj je bio rimokatolički nadbiskup vrhbosanski dr. [[Josip Stadler]], a okupljala je pretežno [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatsko]] stanovništvo. Bila je bliska [[Čista stranka prava|Čistoj stranci prava]] i [[Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava|Hrvatskoj kršćansko-socijalnoj stranci prava]] u Banskoj Hrvatskoj, a naročito [[Čista stranka prava (Dalmacija) |Čistoj stranci prava]] u Dalmaciji te se je zalagala za ujedinjenje BiH s Hrvatskom, u sastavu Austro-Ugarske. Glavna odrednica njezina djelovanja bio je [[politički katolicizam]].
@@ Redak 28: / Redak 28: @@
 *  Rohaček, Goran: ''Hrvatsko pravaštvo na prijelazu tisućljeća'', Čakovec, 2009.
-* Cipek, Tihomir – Matković Stjepan: ''Programatski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842.–1914.'', Zagreb, 2006.
+* [[Tihomir Cipek]] – [[Stjepan Matković]]: ''Programatski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842.–1914.'', Zagreb, 2006.
 *  Šidak, Jaroslav – Karaman, Igor: ''Povijest hrvatskog naroda 1860.–1914.'', Zagreb, 1986.