Božidar Adžija: razlika između inačica
m Uklonjena promjena suradnika 94.253.186.254, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Plamen |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 13: | Redak 13: | ||
| zanimanje = političar i publicist |
| zanimanje = političar i publicist |
||
}} |
}} |
||
'''Božidar Adžija''' ([[Drniš]], [[24. prosinca]] [[1890.]] - [[Zagreb]], [[9. srpnja]] [[1941.]]), |
'''Božidar Adžija''' ([[Drniš]], [[24. prosinca]] [[1890.]] - [[Zagreb]], [[9. srpnja]] [[1941.]]), partizančina i publicist. |
||
== Životopis == |
== Životopis == |
Inačica od 4. svibnja 2012. u 15:09
Božidar Adžija | |
Rođenje | 24. prosinca 1890., Drniš |
---|---|
Smrt | 9. srpnja 1941., Zagreb |
Zanimanje | političar i publicist |
Portal o životopisima |
Božidar Adžija (Drniš, 24. prosinca 1890. - Zagreb, 9. srpnja 1941.), partizančina i publicist.
Životopis
Privučen Masarykom, studirao je u Pragu, gdje je doktorirao pravo. Nakon povratka iz rata u Drnišu je 1918. izabran za člana Narodnog vijeća SHS-a. Bio je urednik lista Sloboda te povjerenik za socijalnu politiku Zemaljske vlade, ali podnosi ostavku. Zapostavlja stranačku politiku i bavi se zaštitom, osiguranjem, obrazovanjem i sindikalnim organiziranjem radnika. Osnivač je Radničke čitaonice i biblioteke 1926/27. godine.
Godine 1935. pristupio je KP-u i postao predsjednik Stranke radnog naroda. Neovisno o političkim dužnostima i ideološkim razmiricama, uvijek je uz konkretna radnička prava, te pokretač niza aktivnosti zagrebačke Radničke komore, jedan od prvih koji je upozoravao na fašističku opasnost, ostajući izvan ortodoksne komunističke ideologije. Autor je brojnih stručnih i popularnih studija i brošura iz filozofskog, političkog, ekonomskog, sociološkog i drugih područja. Uhićivao ga je i zatvarao jugoslavenski režim, a utamničili u Kerestincu i pogubili ustaše.
Za narodnog heroja proglašen je 26. srpnja 1945. godine.
Djela
- "Kapitalizam i socijalizam",
- "Međunarodna organizacija rada",
- "Od Platona do Marxa",
- "Članci i rasprave".