Srbofobija

Srbofobija ili Antisrpsko osjećanje je izraz kojim se opisuje mržnja prema Srbima kod pojedinca ili skupine ljudi.

Uporaba u povijesti

Kroz noviju povijest ime Srbin se u promidžbi izmjenjivalo da bi se ponzio Srbin i srpski narod.

Srbija se u povijesnim dokumentima, od bizantske ere do 20. stoljeća, pisala kao Servia, a Srbi kao Servs ili Servians. To su neki povezivali s latinskom rječju servius, što na hrvatskome znači sluga. Takvim povezivanjem ovih dviju riječi, želio se postići učinak da se omalovažava srpski narod, tj. promicati misao da Srbi nisu sposobni sami sobom gospodariti, te da njima mora upravljati stranac.

Aleksandar Fjodorovič Giljferding, u svojoj knjizi „O srodstvu slavenskih jezika sa sanskrtskim“ (1853.), korijen riječi Srbin vadi iz sanskrtske riječi savara, a ona znači nizak, podao, hrđav, nevaljal, grešan, crn čovjek.

U novije vrijeme srbofobija se pokušavala izjednačiti s antisemitizmom, no bez ikakvih uspjeha.

Kritika

Kritičari smatraju da je isto tako upotreba riječi srbofobija povezana sa srpskom nacionalističkom ideologijom viktimizacije, koja kroz povijest Srbe uvijek predstavlja kao žrtve, a nikada kao agresore. Christopher Bennett smatra da se srpski nacionalisti pozivaju na "mučeništvo" kako bi opravdali srpsku politiku 1980-ih i 1990-ih godina. Tako je naprimjer krajem 1988. godine Slobodan Milošević optužio njegove kritičare, poput slovenskog vođe Milana Kučana, da šire "strah od Srbije".

Izvori

• Jeremija Mitrović: Srbofobija i njeni izvori, Politika i društvo, 1992., ISBN 86-23-03053-2
• Miloš Milojević: Odlomci istorije Srba i srpskih - jugoslavenskih zemalja u Turskoj i Austriji, Etnos, Beograd, 2004.
• Boris Olijnik: Satanizacija Srba, kome ona treba?
• David MacDonald: Globalizing the Holocaust: A Jewish ‘useable past’ in Serbian Nationalism, University of Otago New Zealand