Pakt Ribbentrop-Molotov: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 7: | Redak 7: | ||
Iako je službeno bio označen kao "pakt o nenapadanju", ovaj sporazum obuhvaćao je i tajni protokol kojim je izvršena podjela interesnih sfera u nezavisnim zemljama [[Finska|Finskoj]], [[estonija|Estoniji]], [[Latvija|Latviji]], [[Litva|Litvi]], [[Poljska|Poljskoj]] i [[Rumunjska|Rumunjskoj]]. Tajni protokol je eksplicitno predviđao "političke i teritorijalne promjene" u oblastima navedenih zemalja što je ovaj sporazum pretvorilo u agresivni vojni savez usprkos njegovom službenom nazivu. Kao posljedica ovog sporazuma sve navedene zemlje su napadnute i okupirane, bilo od strane Njemačke, bilo od strane SSSR-a. Jedino je Finska, koja je dva puta vodila rat sa Sovjetskim Savezom tijekom Drugog svjetskog rata, uspjela sačuvati svoju nezavisnost, ali je bila prinuđena ustupiti određene teritorije. |
Iako je službeno bio označen kao "pakt o nenapadanju", ovaj sporazum obuhvaćao je i tajni protokol kojim je izvršena podjela interesnih sfera u nezavisnim zemljama [[Finska|Finskoj]], [[estonija|Estoniji]], [[Latvija|Latviji]], [[Litva|Litvi]], [[Poljska|Poljskoj]] i [[Rumunjska|Rumunjskoj]]. Tajni protokol je eksplicitno predviđao "političke i teritorijalne promjene" u oblastima navedenih zemalja što je ovaj sporazum pretvorilo u agresivni vojni savez usprkos njegovom službenom nazivu. Kao posljedica ovog sporazuma sve navedene zemlje su napadnute i okupirane, bilo od strane Njemačke, bilo od strane SSSR-a. Jedino je Finska, koja je dva puta vodila rat sa Sovjetskim Savezom tijekom Drugog svjetskog rata, uspjela sačuvati svoju nezavisnost, ali je bila prinuđena ustupiti određene teritorije. |
||
== Poništavanje ugovora nakon 1989. == |
|||
Postojanje to tajnog protokola u njemačko-sovjetskim sporazumu o nenapadanju od strane SSSR-a bio je porican 50 godina. Tek pod predjedništvom Mihaila Gorbačova 1989. taj dokument je objavljen. 24. prosinca 1989. kongres narodnih poslanika [[SSSR]]a proglasio je njemačko-sovjetski pakt o nenapadanju i njegov dodatni protokol ništavim. |
|||
[[Kategorija:Drugi svjetski rat]] |
[[Kategorija:Drugi svjetski rat]] |
||
Inačica od 6. svibnja 2012. u 20:19
Pakt Ribbentrop-Molotov (njem.: Hitler-Stalin-Pakt) ili kako se službeno zvao Pakt o nenapadanju između Njemačke i Saveza Sovjetskih socijalističkih Republika je u stvari bio sporazum o nenapadanju između Njemačkog Trećeg Reicha i Sovjetskog Saveza. Potpisan je 23. kolovoza 1939. god. u Moskvi od strane sovjetskog ministra vanjskih poslova Vjačeslava Molotova i njemačkog ministra vanjskih poslova Joachima von Ribbentropa. Međusobni pakt o nenapadanju bio je na snazi do početka Operacije Barbarossa 22. lipnja 1941. god. kada je Njemačka napala SSSR.
Iako je službeno bio označen kao "pakt o nenapadanju", ovaj sporazum obuhvaćao je i tajni protokol kojim je izvršena podjela interesnih sfera u nezavisnim zemljama Finskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj. Tajni protokol je eksplicitno predviđao "političke i teritorijalne promjene" u oblastima navedenih zemalja što je ovaj sporazum pretvorilo u agresivni vojni savez usprkos njegovom službenom nazivu. Kao posljedica ovog sporazuma sve navedene zemlje su napadnute i okupirane, bilo od strane Njemačke, bilo od strane SSSR-a. Jedino je Finska, koja je dva puta vodila rat sa Sovjetskim Savezom tijekom Drugog svjetskog rata, uspjela sačuvati svoju nezavisnost, ali je bila prinuđena ustupiti određene teritorije.
Poništavanje ugovora nakon 1989.
Postojanje to tajnog protokola u njemačko-sovjetskim sporazumu o nenapadanju od strane SSSR-a bio je porican 50 godina. Tek pod predjedništvom Mihaila Gorbačova 1989. taj dokument je objavljen. 24. prosinca 1989. kongres narodnih poslanika SSSRa proglasio je njemačko-sovjetski pakt o nenapadanju i njegov dodatni protokol ništavim.