Klorovodik: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
MerlIwBot (razgovor | doprinosi)
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: et:Vesinikkloriid
Redak 38: Redak 38:
[[en:Hydrogen chloride]]
[[en:Hydrogen chloride]]
[[es:Cloruro de hidrógeno]]
[[es:Cloruro de hidrógeno]]
[[et:Vesinikkloriid]]
[[fa:هیدروژن کلرید]]
[[fa:هیدروژن کلرید]]
[[fr:Chlorure d'hydrogène]]
[[fr:Chlorure d'hydrogène]]

Inačica od 11. svibnja 2012. u 11:50

Klorovodik (HCl) je bezbojni otrovni plin, oštra mirisa, koji nastaje pri sobnoj temperaturi eksplozijom ako se smjesa vodika i klora obasja sunčevom svjetlošću.

H2(g) + Cl2(g) --> 2 HCl(g)

Ova je reakcija još jedan dokaz velike reaktivnosti klora.
I u industriji se velike količine klorovodika proizvode spaljivanjem vodika u struji klora. Reakciju valja strogo nadzirati (kao i pri spaljivanju vodika u kisiku) da ne dođe do eksplozije. Plinovi se miješaju tek kad se vodik zapali.
Nastali klorovodik reagira s vodom, a toplina oslobođena reakcijom se odvodi.

HCl(g) + H2O(I) --> H3O+(aq) + Cl-(aq)

Zbog navedene protolitičke reakcije, vodena otopina klorovodika reagira kiselo i nazivamo je klorovodična kiselina.


2 NaCl + H2SO4 --> 2 HCl(g) + Na2SO4

Navlaženi plavi lakmusov papir pocrveni, što je dokaz da reakcijom klorovodika s vodom nastaje kiselina. Vodoskok pri njegovoj proizvodnji je dokaz dobre topljivosti klorovodika u vodi, a bijeli sirasti talog srebrova klorida dokaz je kloridnih (Cl-) iona, što znači da je nastala klorovodična kiselina.

Cl-(aq) + Ag+(aq) --> AgCl(s)

Reakcija s AgNO3 rabi se za dokazivanje klorida u vodi.

Klorovodik je važna sirovina u proizvodnji plastičnih masa, primjerice polivinil klorida (PVC). U 1 L vode otapa se 503 L klorovodika (pri standardnim uvjetima).


Nedovršeni članak Klorovodik koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.