Mušmula: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
RedBot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.2) (robot Dodaje: eu:Mizpirondo
RedBot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.2) (robot Mijenja: eu:Mizpira
Redak 41: Redak 41:
[[eo:Mespilujo]]
[[eo:Mespilujo]]
[[es:Mespilus germanica]]
[[es:Mespilus germanica]]
[[eu:Mizpirondo]]
[[eu:Mizpira]]
[[fa:ازگیل]]
[[fa:ازگیل]]
[[fi:Mispeli]]
[[fi:Mispeli]]

Inačica od 12. svibnja 2012. u 13:53

Mušmula
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Magnoliophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Rosales
Porodica:Rosaceae
Rod:Mespilus
Vrsta:M. germanica
Dvojno ime
Mespilus germanica
L.
Baze podataka

Mušmula (lat. Mespilus germanica) je veliki listopadni grm ili malo stablo. Iako prevedeni latinski naziv znači njemačka mušmula, potječe iz jugozapadne Azije i jugoistočne Europe, a u Njemačku su je donijeli Rimljani.

Opis

Zahtjeva topla ljeta i blage zime. Staništa su joj suha i sunčana mjesta. Pod idealnim uvjetima, ova biljka naraste do 8 m visine. Ima jako kratak životni vijek, živi 30-50 godina. Listovi su joj tamno zeleni i eliptični, 8-15 cm dugi i 3-4 cm široki. S donje strane su jako dlakavi. Jako su lijepe crvene boje u jesen, prije nego što opadnu.

Cvijetovi narastu u kasno proljeće, od svibnja do lipnja. Bijele su boje, dvospolni su i oprašuju ih pčele. Imaju velike prašnike.

Okrugli i kruškoliki plod, u kojem je 5 krupnih, stelarnih sjemenki, ima čašku na vrhu i boja mu je žutozelena do tamnosmeđa. U svježem stanju mušmula nije jestiva, jer je njeno tada meso ploda pretrpko i prekiselo za jesti. Tek kada plod odstoji i macerira, čime poraste razina šećera može se jesti kao mekana, ukusna kašasta poslastica.


Povijest

Mušmula se već oko tri tisuće godina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran). Uvedena je u Grčku oko 700. godine prije Krista, a u Rim oko 200. godine prije Krista. To je bilo važno voće tijekom rimskih i srednjovjekovnih vremena. Do 17. i 18. stoljeća, zamijenjenjena je uzgojem drugih vrsta voća, pa se tako danas rijetko uzgaja.