Razgovor:Vuk Karadžić: razlika između inačica

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Novi odlomak: Referenca
Redak 21: Redak 21:


Obrisao slobodan tekst koji izgleda kao lični stav korisnika, a bez izvora. Svakako, ostale su druge reference... --<span style="text-shadow:grey 0.2em 0.2em 0.1em; class=texhtml">[[Suradnik:WhiteWriter |WhiteWriter ]]<sup>[[Razgovor sa suradnikom:WhiteWriter|piše]]</sup></span> 15:21, 12. svibnja 2012. (CEST)
Obrisao slobodan tekst koji izgleda kao lični stav korisnika, a bez izvora. Svakako, ostale su druge reference... --<span style="text-shadow:grey 0.2em 0.2em 0.1em; class=texhtml">[[Suradnik:WhiteWriter |WhiteWriter ]]<sup>[[Razgovor sa suradnikom:WhiteWriter|piše]]</sup></span> 15:21, 12. svibnja 2012. (CEST)

{{citat2|Verovatno prelomni trenutak u stvaranju pojma "Velika Srbija" kakav danas poznajemo, učinjen je jednom jezičkom reformom: kodifikovanjem narodnog jezika od Vuka Karadžića i širenjem prosvete na narodnom jeziku. Vuk Karadžić smatrao je Srbima sve stanovnike zapadnog Balkana koji govore štokavskim dijalektom. (...) Karta štokavskog narečja će kasnije, s malim izuzecima, biti i mapa Velike Srbije. Njene istočne granice bile su na Šari i Timoku, a zapadne na Papuku, Maloj kapeli i na obali istarske reke Raše.}} [http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:280049-Jezik-brise-sve-granice Čedomir Antić]--[[Suradnik:Rovoobo|<b><font color="Blue">Ro</font><font color="Green">voo</font><font color="Blue">bo</font></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobo|<b><font color="Blue">ob</font><font color="Green">oov</font><font color="Blue">oR</font></b>]] 04:57, 13. svibnja 2012. (CEST)

Inačica od 13. svibnja 2012. u 04:57

Zajednički:Vuk Karadžić Ekavski:Vek Keredžić Ikavski:Vik Kiradžić Ijekavski:Vijek Kijaradžić

Karlovac

Nije karlovačka gimnazija u koju je Vuk htio stupiti u Karlovcu u današnjoj Hrvatskoj, nego u Sremskim Karlovcima u današnjoj Srbiji, znate.

Točno. Popravio sam poveznicu.--Donatus 12:39, 16. siječanj 2007. (CET)

(ne)točnost

"Srpski književni jezik ijekavskoga refleksa jata ostao je u ...zapadnoj Srbiji..."

Može li netko navesti književno djelo iz zapadne Srbije u kome se koristi ijekavski refleks? Koliko ja znam, srpski književni jezik u Srbiji doslijedno koristi ekavicu. Ijekavski refleks može se naći u narječjima u zap. Srbiji. --Lynxmb 21:29, 15. travanj 2007. (CEST)

Knjizevni jezik⇔Jezik knjizevnosti. Knjizevni jezik je standardni(idealizovani) jezik koji se u realnosti gotovo nikada ne moze cuti. Jezik knjizevnosti jako cesto odstupa od standarda knjizevnog jezika.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je PrimEviL (razgovordoprinosi)

U zapadnom delu Srbije govori se cisti i gramaticki korektan ekavski refleks.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 145.64.134.222 (razgovordoprinosi)

  • Tacno je da je u zapadnoj Srbiji u poslednjih pedest godina pod uticajem beogradskog govora refleks je/ije uglavnom zamenjen sa e. Pritom je zamena kod nekadasnjeg kratkog jata gotovo potpuna, dok se tamo gde je dugi jat zamenjen sa ije i dalje cuju jekavizmi. No u svim ostalim crtama koje su za tipologiju jezika mnogo bitnije ti govori su i dalje ostali istocnohercegovacki. To su sada istocnohercegovacki govori sa adstratnom ekavskom zamenom jata. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Podunavac (razgovordoprinosi)

Referenca

Obrisao slobodan tekst koji izgleda kao lični stav korisnika, a bez izvora. Svakako, ostale su druge reference... --WhiteWriter piše 15:21, 12. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

»Verovatno prelomni trenutak u stvaranju pojma "Velika Srbija" kakav danas poznajemo, učinjen je jednom jezičkom reformom: kodifikovanjem narodnog jezika od Vuka Karadžića i širenjem prosvete na narodnom jeziku. Vuk Karadžić smatrao je Srbima sve stanovnike zapadnog Balkana koji govore štokavskim dijalektom. (...) Karta štokavskog narečja će kasnije, s malim izuzecima, biti i mapa Velike Srbije. Njene istočne granice bile su na Šari i Timoku, a zapadne na Papuku, Maloj kapeli i na obali istarske reke Raše.« Čedomir Antić--Rovoobo oboovoR 04:57, 13. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]