Prva sušačka hrvatska gimnazija: razlika između inačica
→Poznati učenici: Promjena parametra: landmark → edu |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 65: | Redak 65: | ||
|}{{tab-predl}} |
|}{{tab-predl}} |
||
'''Prva sušačka hrvatska gimnazija''' nastala je 23. studenog 1627. godine u Rijeci na Grivici kraj katedrale [[sveti Vid|sv. Vida]], kada [[isusovci]] započinju s gimnazijskim obrazovanjem koje traje neprekidno do današnjeg dana. Svečanu misu prigodom otvorenja vodio je senjsko - modruški [[biskup]] [[Ivan Agatić]] koji je tom prigodom održao govor na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. |
'''Prva sušačka hrvatska gimnazija''' nastala je [[23. studenog]] [[1627.]] godine u [[Rijeka|Rijeci]] na Grivici kraj [[Katedrala sv. Vida u Rijeci|katedrale]] [[sveti Vid|sv. Vida]], kada [[isusovci]] započinju s gimnazijskim obrazovanjem koje traje neprekidno do današnjeg dana. Svečanu misu prigodom otvorenja vodio je senjsko - modruški [[biskup]] [[Ivan Agatić]] koji je tom prigodom održao govor na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. |
||
Gimnazijsko obrazovanje trajalo je šest godina, a nastava se, kao i u ostatku [[Europa|Europe]] izvodila na latinskome jeziku, a za većinu koja nije znala latinski postojao je pripravni tečaj (curcus praeparatoricus). U prosjeku je za vrijeme rada isusovačke gimnazije u svim razredima bilo 150 do 200 đaka. Đaci svakog razreda imali su svoje nazive, počevši od najnižega: parvisti, principisti, gramatici, sintaksisti, poete, retori. Isusovci su učenike poticali na izvanškolski rad. Bila su organizirana natjecanja u znanju, javne rasprave ili dispute, a posebno su đaci sudjelovali u raznim gradskim manifestacijama i priredbama u povodu pojedinih blagdana. Iako je red isusovaca ukinut 1773. , gimnazija nastavlja s radom. |
Gimnazijsko obrazovanje trajalo je šest godina, a nastava se, kao i u ostatku [[Europa|Europe]] izvodila na latinskome jeziku, a za većinu koja nije znala latinski postojao je pripravni tečaj (curcus praeparatoricus). U prosjeku je za vrijeme rada isusovačke gimnazije u svim razredima bilo 150 do 200 đaka. Đaci svakog razreda imali su svoje nazive, počevši od najnižega: parvisti, principisti, gramatici, sintaksisti, poete, retori. Isusovci su učenike poticali na izvanškolski rad. Bila su organizirana natjecanja u znanju, javne rasprave ili dispute, a posebno su đaci sudjelovali u raznim gradskim manifestacijama i priredbama u povodu pojedinih blagdana. Iako je red isusovaca ukinut 1773. , gimnazija nastavlja s radom. |
||
| Redak 77: | Redak 77: | ||
'''<big>Preseljenje na Sušak</big>''' |
'''<big>Preseljenje na Sušak</big>''' |
||
1896. godine gimnazija seli u novoizgrađenu palaču arhitekata Ludwiga i Hulssnera na Sušaku, gdje djeluje i danas. Gimnazija tada broji 354 učenika, 20 redovitih, |
1896. godine gimnazija seli u novoizgrađenu palaču arhitekata Ludwiga i Hulssnera na Sušaku, gdje djeluje i danas. Gimnazija tada broji 354 učenika, 20 redovitih, namjenskih i pomoćnih učitelja na čelu s ravnateljem Franjom Kresnikom. Također je prenesena i cjelokupna pokretnom imovinom, od koje se brojni predmeti čuvaju i danas te vrlo obiman školski arhiv. |
||
Gimnaziji su se u povijesti dogodile mnoge promjene, a posljednja velika promjena se je dogodila 1990. - ih, kada gimnazija mijenja ime u Prva sušačka hrvatska gimnazija te počinje provoditi suvremene gimnazijske programe opće, jezične i prirodoslovno - matematičeke gimnazije. |
Gimnaziji su se u povijesti dogodile mnoge promjene, a posljednja velika promjena se je dogodila 1990. - ih, kada gimnazija mijenja ime u Prva sušačka hrvatska gimnazija te počinje provoditi suvremene gimnazijske programe opće, jezične i prirodoslovno - matematičeke gimnazije. |
||
== Poznati učenici == |
== Poznati učenici == |
||
Gimnazija je tijekom svoje povijesti podučavala brojne učenike, od kojih su mnogi postali bitni u politici, medicini, umjetnosti... Među njima su i Joseph Lorenz von Liburnau, Janez Trdina, [[Fran Kurelac]], [[Ivan Dežman]], [[Eugen Kumičić]], [[Rikard Katalinić Jeretov]], [[antun Mažuranić|Antun]], [[Ivan Mažuranić|Ivan]] i [[Matija Mažuranić]], [[Matko Laginja]], dr. Viktor Ružić, [[Drago Gervais]], Andrija Rački, [[Janko Polić Kamov]], [[Ivan Zajc]], [[Antun Motika]], [[Vladimir Nazor]], Ivan Kobler, [[Ljudevit Jonke]]. |
Gimnazija je tijekom svoje povijesti podučavala brojne učenike, od kojih su mnogi postali bitni u politici, medicini, umjetnosti... Među njima su i [[Joseph Lorenz von Liburnau]], [[Janez Trdina]], [[Fran Kurelac]], [[Ivan Dežman]], [[Eugen Kumičić]], [[Rikard Katalinić Jeretov]], [[antun Mažuranić|Antun]], [[Ivan Mažuranić|Ivan]] i [[Matija Mažuranić]], [[Matko Laginja]], dr. [[Viktor Ružić]], [[Drago Gervais]], [[Andrija Rački]], [[Janko Polić Kamov]], [[Ivan Zajc]], [[Antun Motika]], [[Vladimir Nazor]], [[Ivan Kobler]], [[Ljudevit Jonke]]. |
||
{{Coord|45.3256823852108|N|14.4545692205429|E|region:HR-08_type:edu_scale:4000|display=title|format=dms}} |
{{Coord|45.3256823852108|N|14.4545692205429|E|region:HR-08_type:edu_scale:4000|display=title|format=dms}} |
||
| Redak 88: | Redak 88: | ||
[[Kategorija:Rijeka]] |
[[Kategorija:Rijeka]] |
||
[[Kategorija:Škole u Hrvatskoj]] |
[[Kategorija:Škole u Hrvatskoj]] |
||
[[Kategorija:Isusovci]] |
|||
Inačica od 8. lipnja 2012. u 17:54
| Datum osnutka: | 23. studenoga 1627. |
| Osnivači: | Isusovački red |
| Lokacija: | Rijeka |
| Funkcija: | Isusovački kolegij |
| Period: | Barok |
| Arhitektonski nacrt zgrade | |
| Godina izgradnje: | 1896. |
| Godina preseljenja: | 1896. |
| Mjesto preseljenja: | Sušak, Rijeka |
| Arhitekti zgrade: | Ludwig i Hulssner |
| Stil gradnje: | neorenesansni |
| Zgrada gimnazije danas | |
| |
| Adresa: | Gajeva 1 |
| Funkcija: | Srednja škola |
| Broj razreda: | 20 |
| Broj učenika: | 593 |
| Broj nastavnika: | 48 |
| Ravnatelj: | Đudita Franko |
| Web stranica: | |
| http://gimnazija-prva-susacka-ri.skole.hr/ | |
Prva sušačka hrvatska gimnazija nastala je 23. studenog 1627. godine u Rijeci na Grivici kraj katedrale sv. Vida, kada isusovci započinju s gimnazijskim obrazovanjem koje traje neprekidno do današnjeg dana. Svečanu misu prigodom otvorenja vodio je senjsko - modruški biskup Ivan Agatić koji je tom prigodom održao govor na hrvatskom jeziku.
Gimnazijsko obrazovanje trajalo je šest godina, a nastava se, kao i u ostatku Europe izvodila na latinskome jeziku, a za većinu koja nije znala latinski postojao je pripravni tečaj (curcus praeparatoricus). U prosjeku je za vrijeme rada isusovačke gimnazije u svim razredima bilo 150 do 200 đaka. Đaci svakog razreda imali su svoje nazive, počevši od najnižega: parvisti, principisti, gramatici, sintaksisti, poete, retori. Isusovci su učenike poticali na izvanškolski rad. Bila su organizirana natjecanja u znanju, javne rasprave ili dispute, a posebno su đaci sudjelovali u raznim gradskim manifestacijama i priredbama u povodu pojedinih blagdana. Iako je red isusovaca ukinut 1773. , gimnazija nastavlja s radom.
Nastava na hrvatskom jeziku
Školske godine 1848/49. se uz veliko zalaganje Frana Kurelca nastava počinje izvoditi na hrvatskom jeziku jeziku koji s prekidom, u periodu od 1941 - 1943., ostaje u uporabi do danas. Školske godine 1853/54. gimnazija prerasta u punu osmogodišnju školu te pod neposrednom upravom hrvatskih vlasti postaje nacionalno i kulturno žarište kao i najvažniji društveni čimbenik odgoja riječkih Hrvata.
Godine 1868. Hrvatsko-ugarskom nagodbom Rijeka je pripala Ugarskoj. U gimnaziji u uporabi ostaje hrvatski jezik, pa uslijed sveopće mađarizacije počinju pripreme za njegovo ukidanje. Pripreme su počele već 1881., kada je gimnazija preseljena u palaču Adamich – Giacovcich na riječkoj Fiumari. Iako su mađarske vlasti odlučile ukinuti školu, to je spriječio novi predstojnik Vlade za bogoštovlje i nastavu Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Izidor Kršnjavi koji je pronašao novi smještaj školi.
Preseljenje na Sušak
1896. godine gimnazija seli u novoizgrađenu palaču arhitekata Ludwiga i Hulssnera na Sušaku, gdje djeluje i danas. Gimnazija tada broji 354 učenika, 20 redovitih, namjenskih i pomoćnih učitelja na čelu s ravnateljem Franjom Kresnikom. Također je prenesena i cjelokupna pokretnom imovinom, od koje se brojni predmeti čuvaju i danas te vrlo obiman školski arhiv. Gimnaziji su se u povijesti dogodile mnoge promjene, a posljednja velika promjena se je dogodila 1990. - ih, kada gimnazija mijenja ime u Prva sušačka hrvatska gimnazija te počinje provoditi suvremene gimnazijske programe opće, jezične i prirodoslovno - matematičeke gimnazije.
Poznati učenici
Gimnazija je tijekom svoje povijesti podučavala brojne učenike, od kojih su mnogi postali bitni u politici, medicini, umjetnosti... Među njima su i Joseph Lorenz von Liburnau, Janez Trdina, Fran Kurelac, Ivan Dežman, Eugen Kumičić, Rikard Katalinić Jeretov, Antun, Ivan i Matija Mažuranić, Matko Laginja, dr. Viktor Ružić, Drago Gervais, Andrija Rački, Janko Polić Kamov, Ivan Zajc, Antun Motika, Vladimir Nazor, Ivan Kobler, Ljudevit Jonke.