Zdenac: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.6.5) (robot Dodaje: eu:Putzu
Rubinbot (razgovor | doprinosi)
m r2.5.4) (robot Dodaje: chy:Vótâháéno
Redak 31: Redak 31:
[[bs:Bunar]]
[[bs:Bunar]]
[[ca:Pou]]
[[ca:Pou]]
[[chy:Vótâháéno]]
[[cs:Studna]]
[[cs:Studna]]
[[cv:Çăл]]
[[cv:Çăл]]

Inačica od 9. lipnja 2012. u 07:26

Ovo je glavno značenje pojma Zdenac. Za druga značenja pogledajte Zdenac (razdvojba).
»Čatrnja« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Čatrnja (razdvojba).
Bunar u dvorcu Trakošćan
98 m duboki bunar u dvorcu Ronneburg u Njemačkoj

Bunar je umjetno izgrađen rezervoar za vodu, u većini slučajeva pitku vodu koja služi za piće, napajanje stoke i pranje.

Gradnja

Jedan od načina je da se kopanjem u različitim materijalima zemljine površine kao što je zemlja kopaju okomite okrugle rupe promjera do 2,5 m različitih dubina kojoj se stijenke oblažu u kamen ili betoniraju da bi se spriječilo odronjavanje okolnog materijala i ulaska onečišćenja kroz porozne stijenke. Ovaj način izrade bunara najčešći je u područjima gdje je tlo zemljano.

Drugi način je da se kopanjem u različitim materijalima zemljine površine kopa udubljenje širine do desetak metara neodređene dubine koje se nadsvodi da bi se spriječilo onečišćenje. Kod ovog tipa bunara ponekad se stijenke ne obrađuju jer nema potrebe zbog materijala u kojem su izrađene. Ovaj tip gradnje bunara je najučestaliji u područjima gdje je tlo kameno ili pretežno kameno.

Treći način je da se u nepropusnom materijalu (kamen, ilovača) pronađe prirodno udubljenje koje se oblikuje u oblik bunara nadsvođenjem i obradom rubnih dijelova stijenki.

Kod gradnje valja naglasiti da određeni bunari imaju "krunu" tj. uzdignuće na samom otvoru koji olakšava izvlačenje vode iz bunara kao što su đeram, vitlo, pumpe i slični uređaji. Bunari koji nemaju "krunu" se nazivaju čatrnja u jednom području Dalmacije te BIH.

Akumuliranje vode

Bunari akumuliraju vodu na više načina, a najčešći je da su spojeni sa olucima različitih objekata koji svojim krovnim površinama kišnicu sakupljaju i olucima odvode do bunara. Drugi način sakupljanja kišnice je uz pomoć terena prilagođenog da svojom površinom prikuplja i usmjerava vodu u bunar. Najrijeđi način je način na koji funkcionoraju arteški bunari a to je iskorištavanjem "žive" vode tj. prirodnih podzemnih izvora vode.

Akumuliranje vode se vrši tijekom kišne sezone tako da se u sušnom razdoblju mogu koristiti zalihe vode gotovo neograničeno naročito kod bunara većih dimenzija i arteških bunara.