Modruško-riječka županija: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
ZéroBot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: fr:Modruš-Rijeka
Redak 53: Redak 53:


[[Kategorija:Kraljevina Hrvatska i Slavonija]]
[[Kategorija:Kraljevina Hrvatska i Slavonija]]
[[Kategorija:Ogulin]]


[[de:Komitat Modruš-Rijeka]]
[[de:Komitat Modruš-Rijeka]]

Inačica od 15. lipnja 2012. u 00:19

Modruško-riječka županija
Grb Modruško-riječke
(Grb)
Modruško-riječka županija
Sjedište županije Ogulin
Broj stanovnika 231.654 (1910.)
Površina 4.879 km2
Modruško-riječka županija

Modruško-riječka županija (mađ. Modrus-Fiume vármegye) naziv je za županiju Kraljevine Hrvatske i Slavonije u sastavu Zemalja Krune sv. Stjepana u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. Središte županije bio je Ogulin. Sama Rijeka nije pripadala ovoj županiji, nego je posebnim dodatkom Hrvatsko-ugarskoj nagodbi, nazvanim Riječka krpica, potpala pod izravnu mađarsku upravu.

Zemljopis

Modruško-riječka županija graničila je s austrijskim zemljama Istrom i Kranjskom, Bosnom i Hercegovinom pod zajedničkom austro-ugarskom upravom, te hrvatsko-slavonskim županijama Zagrebačkom i Ličko-krbavskom. Županija je imala i dio obale Jadranskog mora. Oko 1910. pokrivala je 4.879 km2.

Povijest

Modruško-riječka županija osnovana je u 18. stoljeću, a nakon povratka Vojne krajine matici zemlji 15. srpnja 1881. mogla se proširiti na ove granice. Budući da u izvornom tekstu Hrvatsko-ugarske nagodbe nije bilo spomena o pripajanju Rijeke Ugarskoj, ova je županije morala nakon 1868. obuhvaćati i taj grad. U izvorni dokument ubačena je „Riječka krpica“ i to u obliku doljepljenog dodatka naziva „član 66.“ Tim su činom grad, njegova luka i cjelokupni riječki kotar, pripali Mađarskoj uz dozvolu da o riječkoj autonomiji odluku donesu zastupnici grada i Ugarskog i Hrvatskog sabora. Zastupnici Mađarske i Rijeke prisilili su Hrvatski sabor da prihvati upravu središnje ugarske vlade nad Rijekom, ali da takvo stanje bude privremeno. Ovu odluku u srpnju je 1870. potvrdio je i car Franjo Josip I. Nakon odluke Hrvatskog sabora iz 1918. o raskidanju državno-pravnih veza s Austrijom i Ugarskom, i ova županija slijedi sudbinu Hrvatske.

Stanovništvo

Prema popisu iz 1910. ova je županije brojala 231.654 stanovnika koji su govorili sljedećim jezicima:

Upravna podjela

Početkom 20. stoljeća Modruško-riječka županija bila je podijeljena na sljedeće kotareve:

Kotarevi
Kotar Središte
Čabar Čabar
Crikvenica Crikvenica
Delnice Delnice
Ogulin Ogulin
Sušak Bakar
Slunj Slunj
Vojnić Vojnić
Vrbovsko Vrbovsko