Rafael

Ovo je glavno značenje pojma Rafael. Za druga značenja pogledajte Rafael (arkanđeo).

Rafael
Visoka renesansa
Rođenje	6. travnja 1483. Urbino, Italija
Smrt	6. travnja 1520. Rim
Vrsta umjetnosti	slikarstvo - crtež – arhitektura
Praksa	Urbino, Firenca, Rim
Utjecao	Tizian, Tintoretto, Prerafaeliti, itd.
Utjecali	Leonardo, Andrea del Sarto, Fra Bartolomeo, Michelangelo
Poznata djela	Vjenčanje Djevice Atenska škola Portret Pape Lava X.
Portal o životopisima

Rafael, pravog imena Raffaello Santi da Urbino, bio je talijanski slikar i arhitekt Visoke renesanse.

Bio je učenik kod svog oca zlatara i kipala Giovannija Santija. U početku slika svoje prve Bogorodice, a dolaskom u Firencu na njega utječu toskanski majstori, te radi velike oltarne slike Bogorodice s djetetom, djelomice u pejzažnim ambijentima. U Rimu je boravio u službi papa i oslikao je tri odaje u Vatikanu freskama s povijesnim, mitološkim, alegorijskim i biblijskim temama. Kao graditelj je sljedbenik kasnog Bramanteova stila, a bio je upravitelj gradnje bazilike Sv. Petra.

U Rafaelovu slikarskom djelu došao je do punog izražaja duh visoke renesanse sa svojim zanosom za klasičnu harmoniju i idealnu ljepotu. Kao objektivna vrijednost u slikarskoj umjetnosti ostaju čistoća njegovih crteža, jasnoća kompozicije, vedrina kolorita i neposredna ljudska realizacija portreta. Rafael je izvršio golem utjecaj na svoje učenike i suradnike. Njegov crtež i kompozicija bili su uzor mnoštvu njegovih sljedbenika.

Vjenčanje Djevice, 1504., ulje na platnu, 170x117 cm, Brera, Milano.

Firentinsko doba

Od jeseni 1504. Rafael boravi i radi u Firenci na svojim prvim slikama. Tu se upoznaje sa radovima ondašnjih slikara, Leonarda da Vincija, Andree del Sarta, Michelangela i Fra Bartolomea. U Firencu je došao sa namjerom da ostane nekoliko mjeseci i da prouči radove tih slikara, međutim tu ostaje četiri godine i 21. travnja 1508. potpisuje pismo koje je poslao svom stricu sa "Rafaelo. Slikar u Firenci". U međuvremenu boravi na kratko u svom rodnom mjestu Urbino i u Perugiji. U tom vremenu nastaju njegove poznate slike Bogorodice: Madonna u zelenom (1505, Sveta Obitelj (1507), Vjenčanje Djevice (1504.).

Rimsko doba

Portet Pape Julija II., 1512., ulje na platnu, 63 × 40 cm, palača Pitti, Firenca.

Krajem 1508. po preporuci Bramantea Rafael dobija poziv od pape Julija II. da dođe u Rim da bi ukrasio privatne odaje sa freskama u Vatikanu.

Podrobniji članak o temi: Rafaelove sobe

U Rimu dobija nalog za nalogom od pape, da freskama uljepša tri sale (Stanze). Devet godina je radio na te tri Stanze u Vatikanu:

• 1509. - 1511. u tom vremenu je radio na prvoj sali Stanza della Segnatura
• 1511. - 1514. Stanza d'Eliodoro
• 1514. - 1517. Stanza dell'Incendio di Borgo

Godine 1511. Rafael upoznaje Michelangela koji je radio na osliku svoda poznate Sikstinske kapele. Kroz poznanstvo sa Sebastijanom del Piombom, koji je također u to vrijeme radio u Rimu, Rafael se upoznaje sa venecijanskim slikarstvom. Kod svih fresaka koje je Rafael izveo za Vatikan, pomagali su mu učenici iz njegove radionice kao i ostali suradnici koje je zaposlio.

Kod programa za Sala di Costantino za koju je Rafael napravio idejnu skicu očigledno je malo dijelova koje je on sam svojom rukom nacrtao, dalje izvođenje preuzeli su njegovi učenici od 1520. do 1524. Giulio Romano i Giovanni Francesco Penni.

Tokom radova na stanzama umire papa Julije II. 21. veljače 1513. i papa postaje Giovanni de Medici pod imenom Lav X. 11. ožujka.

I novi papa je također bio privržen Rafaelu i nakon smrti Bramantea 11. ožujka 1514. proglašen je za nasljednika, i već 1. travnja te iste godine Rafael postaje arhitekt i izvođač radova.

Godine 1515. postaje konzervator antičkih spomenika u Rimu, a pri tom ga podržava njegov prijatelj Baldasare Castiglione. U studenom te godine Rafael kupuje kuću u Borgo.

Dana 20. travnja 1519. prvih sedam tapiserija koji su u Flamenskoj tkani su obješeni na zidove u "Sikstinskoj Kapeli".

Na veliki petak, 6. travnja 1520. u 37. godini života Rafael umire od neprekidne visoke temperature. Pokopan sljedećeg dana uz veliku počast, a sahranjen je u Panteonu.

Galerija

• 
  Gospa od češljugara, Ermitaž, Sankt Petersburg, Rusija.
• 
  Galatea, freska iz vile Farnese, Rim (1511.).
• 
  Atenska škola, Stanza della Segnatura, Vatikan (1513.-14.).
• 
  Sikstinska Madonna, Vatikan (1513.-14.).
• 
  Francesco Maria della Rovere (1514), Muzej Czartoryski, Krakov.
• 
  Madonna della Seggiola, palača Pitti, Firenca (1514.).
• 
  Portret Baldassarea Castiglionea, Louvre, Pariz (1515.).
• 
  Papa Lav X., Uffizi, Firenca (1518.-19.).