Ilica: razlika između inačica
dopuna |
ispravak |
||
| Redak 7: | Redak 7: | ||
Glavna zagrebačka ulica Ilica jedna je od najstarijih gradskih ulica. Najstariji arheološki nalaz, pronađen u neposrednoj blizini Ilice, je ranobrončana ostava iz Dežmanova prolaza. |
Glavna zagrebačka ulica Ilica jedna je od najstarijih gradskih ulica. Najstariji arheološki nalaz, pronađen u neposrednoj blizini Ilice, je ranobrončana ostava iz Dežmanova prolaza. |
||
Krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], na potezu između Trga bana Jelačića i [[Britanski trg|Britanskog trga]], mnogi raniji objekti postupno se uklanjaju a na njihovim mjestima niču nove reprezentativne kuće. Reprezentativniji objekti, koji se tada grade u Ilici, dosežu do tri kata, mahom stambeno-trgovačke najamnice. Osim prizemlja, u poslovne se svrhe koriste i prostori mezanina, dok se za stambene koriste mahom gornji katovi. Druga je posebnost, otvaranje prizemlja s velikim uokvirenim i ostakljenim izlozima. |
Krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], na potezu između Trga bana Jelačića i [[Britanski trg|Britanskog trga]], mnogi raniji objekti postupno se uklanjaju a na njihovim mjestima niču nove reprezentativne kuće. Reprezentativniji objekti, koji se tada grade u Ilici, dosežu do tri kata, mahom stambeno-trgovačke najamnice. Osim prizemlja, u poslovne se svrhe koriste i prostori mezanina, dok se za stambene koriste mahom gornji katovi. Druga je posebnost, otvaranje prizemlja s velikim uokvirenim i ostakljenim izlozima. U Ilici grade najznačajniji tadašnji hrvatski arhitekti, poput primjerice: [[Kuno Waidmann|Kuna Waidmanna]], [[Josip Vancaš|Josipa pl. Vancaša]] i [[Leo Hönigsberg|Hönigsberga]] & [[Julije Deutsch|Deutscha]]. Važno je istaknuti, da se tada u Zagrebu javljaju i svjetska poznata imena, poput arhitekata [[Hermann Helmer|Hermanna Helmera]] i [[Ferdinand Fellner|Ferdinanda Fellnera]]. <ref>http://kgalovic.blogspot.com/2012/05/zagrebacka-ilica.html Zagrebačka Ilica, Arhitektonsko-urbanistički razvoj, [[Suradnik:Krešimir Galović|Krešimir Galović]]</ref> |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
Inačica od 22. lipnja 2012. u 12:02
Ilica je jedna od najdužih i najstarijih ulicâ u Zagrebu. Proteže se od Trga bana Jelačića na istoku preko Črnomerca na zapadu grada, pa sve do Vrapča i broji više od 500 adresa.
Ilica je i glavna ulica za kupovinu u užem središtu grada, u kojoj se nalaze banke i trgovine eminentnih svjetskih proizvođača odjeće, obuće.
Povijest
Glavna zagrebačka ulica Ilica jedna je od najstarijih gradskih ulica. Najstariji arheološki nalaz, pronađen u neposrednoj blizini Ilice, je ranobrončana ostava iz Dežmanova prolaza.
Krajem 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća, na potezu između Trga bana Jelačića i Britanskog trga, mnogi raniji objekti postupno se uklanjaju a na njihovim mjestima niču nove reprezentativne kuće. Reprezentativniji objekti, koji se tada grade u Ilici, dosežu do tri kata, mahom stambeno-trgovačke najamnice. Osim prizemlja, u poslovne se svrhe koriste i prostori mezanina, dok se za stambene koriste mahom gornji katovi. Druga je posebnost, otvaranje prizemlja s velikim uokvirenim i ostakljenim izlozima. U Ilici grade najznačajniji tadašnji hrvatski arhitekti, poput primjerice: Kuna Waidmanna, Josipa pl. Vancaša i Hönigsberga & Deutscha. Važno je istaknuti, da se tada u Zagrebu javljaju i svjetska poznata imena, poput arhitekata Hermanna Helmera i Ferdinanda Fellnera. [1]
Izvori
- ↑ http://kgalovic.blogspot.com/2012/05/zagrebacka-ilica.html Zagrebačka Ilica, Arhitektonsko-urbanistički razvoj, Krešimir Galović
Vanjske poveznice
