Julijan (rimski car): razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Solidus Julian.jpg|mini|300px|desno|Julije Apostat]]
[[Datoteka:Solidus Julian.jpg|mini|300px|desno|Julije Apostat]]


'''Julije Apostat'''<ref>[http://www.hbk.hr/index.php?type=svetac&year=1921&month=6&day=26 Hrvatska biskupska konferencija] Svetac dana - sv. Ivan i Pavao</ref><ref>[http://www.matica.hr/HRRevija/revija03.nsf/AllWebDocs/PRVESTUDENTICE Prve studentice zagrebačkog sveučilišta] Hrvatska revija Broj 3-4, Godište I. / 2001.</ref>, rimski car ([[17. studenog]] [[331.]] - [[26. travnja]] [[363.]] tijekom bitke protiv [[Sasanidi|Sasanida]] u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]])
'''Julijan Apostat'''<ref>[http://www.hbk.hr/index.php?type=svetac&year=1921&month=6&day=26 Hrvatska biskupska konferencija] Svetac dana - sv. Ivan i Pavao</ref><ref>[http://www.matica.hr/HRRevija/revija03.nsf/AllWebDocs/PRVESTUDENTICE Prve studentice zagrebačkog sveučilišta] Hrvatska revija Broj 3-4, Godište I. / 2001.</ref>, rimski car ([[17. studenog]] [[331.]] - [[26. travnja]] [[363.]] tijekom bitke protiv [[Sasanidi|Sasanida]] u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]])


Kao namjesnik [[Gali]]je, pobjedio je u [[kolovoz]]u [[357.]] godine [[Alemani|Alemane]] u [[bitka kod Argentoratuma|bici kod Argentoratuma]] i oslobodio ovu rimsku provinciju u kojoj je kasnije proveo veliki broj administrativnih promjena. Rimske legije u Galiji su ga proglasile [[360.]] godine imperatorom, a smrt [[Konstancije II.|Konstancija II.]] je potvrdila ovu odluku [[361.]] godine. Prvobitno pokrenuti uspješni rat protiv Perzijanaca [[363.]] godine završava povlačenjem zbog nedostatka hrane koju prouzročuje nedolazak armije od 30 tisuća vojnika rimskog generala Prokopija u njenoj pratnji. Tijekom jednog nevažnog okršaja prilikom povlačenje prema rimskom teritoriju Julijan biva smrtno ranjen.
Kao namjesnik [[Gali]]je, pobjedio je u [[kolovoz]]u [[357.]] godine [[Alemani|Alemane]] u [[bitka kod Argentoratuma|bici kod Argentoratuma]] i oslobodio ovu rimsku provinciju u kojoj je kasnije proveo veliki broj administrativnih promjena. Rimske legije u Galiji su ga proglasile [[360.]] godine imperatorom, a smrt [[Konstancije II.|Konstancija II.]] je potvrdila ovu odluku [[361.]] godine. Prvobitno pokrenuti uspješni rat protiv Perzijanaca [[363.]] godine završava povlačenjem zbog nedostatka hrane koju prouzročuje nedolazak armije od 30 tisuća vojnika rimskog generala Prokopija u njenoj pratnji. Tijekom jednog nevažnog okršaja prilikom povlačenje prema rimskom teritoriju Julijan biva smrtno ranjen.

Inačica od 26. lipnja 2012. u 21:05

Julije Apostat

Julijan Apostat[1][2], rimski car (17. studenog 331. - 26. travnja 363. tijekom bitke protiv Sasanida u Mezopotamiji)

Kao namjesnik Galije, pobjedio je u kolovozu 357. godine Alemane u bici kod Argentoratuma i oslobodio ovu rimsku provinciju u kojoj je kasnije proveo veliki broj administrativnih promjena. Rimske legije u Galiji su ga proglasile 360. godine imperatorom, a smrt Konstancija II. je potvrdila ovu odluku 361. godine. Prvobitno pokrenuti uspješni rat protiv Perzijanaca 363. godine završava povlačenjem zbog nedostatka hrane koju prouzročuje nedolazak armije od 30 tisuća vojnika rimskog generala Prokopija u njenoj pratnji. Tijekom jednog nevažnog okršaja prilikom povlačenje prema rimskom teritoriju Julijan biva smrtno ranjen.

Prokopiju koji ga je izdao u želji da postane rimski car, to ipak ne uspijeva pošto vojska bira prvo Jovijana, a potom Valentinijana ne želeći dati krunu izdajniku.

Bio je poznat kao žestoki protivnik kršćanstva koji je odbijao izvršavati pogubljenja Židova. U povijesti mu ostaje nadimak apostat (otpadnik) koji ga je zavrijedio zbog prvobitnog pridržavanja kršćanske vjere, a potom povratka na pogansku vjeru. Zbog brzine vojska mu je dala nadimak munja.

Literatura

  • Dimitrij Sergejević-Merežkovskij: Julijan Apostata - Posljednji Helen na prijestolju rimskih cazara., (roman), Zagreb, 1913.
  • Julijan Imperator: Izabrani spisi, Beograd, 1987.

Izvori

  1. Hrvatska biskupska konferencija Svetac dana - sv. Ivan i Pavao
  2. Prve studentice zagrebačkog sveučilišta Hrvatska revija Broj 3-4, Godište I. / 2001.

Predložak:Link FA