Göbekli Tepe: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: mini|300px|<center>'''Göbekli Tepe''' '''Göbekli Tepe''' (turski za "Brdo velikog trbuha") je arheološki lokalitet [...
 
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:G%C3%B6bekli_Tepe,_Urfa.jpg|mini|300px|<center>'''Göbekli Tepe''']]
[[Datoteka:G%C3%B6bekli_Tepe,_Urfa.jpg|mini|300px|<center>'''Göbekli Tepe''']]
'''Göbekli Tepe''' ([[turski]] za "Brdo velikog trbuha") je [[arheologija|arheološki]] lokalitet [[neolit]]ičkog svetišta na brdu u jugoistočnoj Anatoliji, u današnjoj [[Turska|Turskoj]], oko 15 km sjeveroistočno od grada [[Şanlıurfa]] (bivši Urfa) i 95 km od rijeke [[Eufrat]]. Najpoznatiji je kao najstariji poznati primjer monumentalne arhitekture, nastao oko 9600. pr. Kr.-8200. pr. Kr. (sedam tisućljeća prije [[Keopsova piramida|Keopsove piramide]] u [[Giza|Gizi]])<ref>[http://globalheritagefund.org/what_we_do/overview/current_projects/gobekli_tepe_turkey GHF - Gobekli Tepe, izvješće] na globalheritagefund.org {{en icon}} Preuzeto 27. lipnja 2012.</ref>, koja je ujedno i najstarija vjerska građevina na svijetu<ref>''[http://www.archaeology.org/0811/abstracts/turkey.html The World's First Temple]'', Archaeology magazine, prosinac 2008., str. 23. {{en icon}} Preuzeto 27. lipnja 2012.</ref>.
'''Göbekli Tepe''' ([[turski]] za "trbušasto brdo") je [[arheologija|arheološki]] lokalitet [[neolit]]ičkog svetišta na brdu u jugoistočnoj Anatoliji, u današnjoj [[Turska|Turskoj]], oko 15 km sjeveroistočno od grada [[Şanlıurfa]] (bivši Urfa) i 95 km od rijeke [[Eufrat]]. Najpoznatiji je kao najstariji poznati primjer monumentalne arhitekture, nastao oko 9600. pr. Kr.-8200. pr. Kr. (sedam tisućljeća prije [[Keopsova piramida|Keopsove piramide]] u [[Giza|Gizi]])<ref>[http://globalheritagefund.org/what_we_do/overview/current_projects/gobekli_tepe_turkey GHF - Gobekli Tepe, izvješće] na globalheritagefund.org {{en icon}} Preuzeto 27. lipnja 2012.</ref>, koja je ujedno i najstarija vjerska građevina na svijetu<ref>''[http://www.archaeology.org/0811/abstracts/turkey.html The World's First Temple]'', Archaeology magazine, prosinac 2008., str. 23. {{en icon}} Preuzeto 27. lipnja 2012.</ref>.
[[Datoteka:Smithsonian_map_g%C3%B6bekli_tepe.jpg|mini|lijevo|<center>Lokacija Göbekli Tepea na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]]]
[[Datoteka:Smithsonian_map_g%C3%B6bekli_tepe.jpg|mini|lijevo|<center>Lokacija Göbekli Tepea na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]]]
[[Datoteka:GobeklitepeHeykel.jpg|mini|<center>Monolit s gušterom u izrazito visokom reljefu]]
Najvjerojatnije su ga podigli [[lovci-sakupljači]] kao prvo trajno [[svetište]] na svijetu, a zajedno s obližnjim, nešto mlađim, svetištem [[Nevalı Çori]] trajno je promijenio razumijevanje euroazijskog neolitika. Naime, od 1994. godine ga sustavno istražuju turski i njemački [[arheolog|arheolozi]] koji su ustvrdili da je [[religija]], a ne isključivo [[poljoprivreda]] i [[stočarstvo]] kako se do tada mislilo, bila preduvjet prijelaza iz [[mezolitik]]a u [[neolitik]]<ref>Charles C. Mann, ''Rođenje religije'', National Geographic broj 6., lipanj 2011., str. 24.–49.; {{en icon}} verzija: ''[http://ngm.nationalgeographic.com/2011/06/gobekli-tepe/mann-text The Birth of Religion: The World's First Temple]''</ref>.
Najvjerojatnije su ga podigli [[lovci-sakupljači]] kao prvo trajno [[svetište]] na svijetu, a zajedno s obližnjim, nešto mlađim, svetištem [[Nevalı Çori]] trajno je promijenio razumijevanje euroazijskog neolitika. Naime, od 1994. godine ga sustavno istražuju turski i njemački [[arheolog|arheolozi]] koji su ustvrdili da je [[religija]], a ne isključivo [[poljoprivreda]] i [[stočarstvo]] kako se do tada mislilo, bila preduvjet prijelaza iz [[mezolitik]]a u [[neolitik]]<ref>Charles C. Mann, ''Rođenje religije'', National Geographic broj 6., lipanj 2011., str. 24.–49.; {{en icon}} verzija: ''[http://ngm.nationalgeographic.com/2011/06/gobekli-tepe/mann-text The Birth of Religion: The World's First Temple]''</ref>.
[[Datoteka:Gobekli.jpeg|mini|lijevo|<center>Monolit s bareljefom lisice]]

Arheolozi sa Sveučilišta Chicaga su 1960-ih otkrili ovo područje, ali su ga držali za vojnu predstražu iz bizantskog doba. God. 1994. istraživač Njemačkog arheološkog instituta (DAI), [[Klaus Schmidt]], je otkrio veliki broj komadića [[kvarc]]a i zaključio kako je na ovom mjestu u prošlim tisućljećima radile stotine ljudi, a da vapnenačke ploče nisu [[bizant]]ski grobovi nego mnogo starije tvorevine. Slijedeće godine je sa svojim timom sustavnim istraživanjem otkrio nekoliko prstenova kamenja, a geomagnetskim snimanjen utvrđeno je kako ih ima najmanje 20, nagomilanih bez reda.

Svi krugovi su istog oblika i načinjeni od vapnenačkih stupova u obliku divovskih klinova ili velikih slova T. [[Monolit]]i od kojih se sastoje su izrazito veliki, a najviši je bio visok 5,4 metra i težio je 16 tona. Njihova površina je ukrašena raznovrsnim [[bareljef]]ima životinja (škorpioni, veprovi, lavovi, lisice, zmije i stilizirani dijelovi ljudi tako da cijeli stup izgleda poput čovjeka s pojasom), neki grubo uklesani, a drugi simbolični i precizno izvedeni. Monoliti su bili povezani niskim kamenim zidovima, a u sredini svakog prstena nalaze se dva viša stupa čiji su tanji krajevi postavljeni u žljebove usječene u tlu.

Prstenovi su svakih nekoliko desetljeća bili zakopavani i na njima su podizani drugi, manji i manje sofisticirani. Tako je lokalitet stoljećima građen, zatrpavan i ponovno građen, da bi ga oko 8200. pr. Kr. ljudi potpuno napustili.

Oko lokaliteta nisu pronađene nastambe i sve upućuje da je ovaj kompleks djelo radnika koje su s divljači (čije su brojne kosti pronađene) hranili lovci-sakupljači iz udaljenih koliba. Prema Schmidtu, dokaz da je skupina sakupljača hrane izgradila veliki hram dokaz je da je organizirana religija mogla nastati prije poljoprivrede i drugih vidova civilizacije. Time se potvrđuje teorija "revolucije simbola" francuskog arheologa [[Jacques Cauvin|Jacquesa Cauvina]] prema kojoj su ljudi počeli zamišljati bogove kao natprirodna bića slična ljudima onkraj fizičkog svijeta, dok su životinje bile čuvari tog duhovnog svijeta koji je prikazan na reljefima Göbekli Tepea<ref>K. Schmidt, ''Zuerst kam der Tempel, dann die Stadt'', Vorläufiger Bericht zu den Grabungen am Göbekli Tepe und am Gürcütepe 1995.–1999., Istanbuler Mitteilungen 50., 2000., str. 5.–41. {{de}}</ref>.


==Izvori==
==Izvori==
{{commonscat|Göbekli Tepe}}
{{izvori}}
{{izvori}}


==Vanjske poveznice==
[[Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti]]
* [http://www.dainst.org/en/project/goebeklitepe?ft=all Deutsches Archäologisches Institut] {{de}}
* [http://www.stonepages.com/news/archives/003061.html Which came first, monumental building projects or farming?] Archaeo News 14. prosinca 2008. {{en icon}}
* [http://www.dailymotion.com/video/xemy0x_gobeklitepe-the-world-s-first-templ_shortfilms video] {{en icon}}

[[Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti u Aziji]]
[[Kategorija:Megalitska kultura]]
[[Kategorija:Megalitska kultura]]
[[Kategorija:Neolitik]]

[[ar:كوبيكلي تبه]]
[[bn:গোবেকলি তেপে]]
[[bg:Гьобекли тепе]]
[[cs:Göbekli Tepe]]
[[da:Göbekli Tepe]]
[[de:Göbekli Tepe]]
[[et:Göbekli Tepe]]
[[el:Γκόμπεκλι Τεπέ]]
[[en:Göbekli Tepe]]
[[es:Göbekli Tepe]]
[[fr:Göbekli Tepe]]
[[gl:Göbekli Tepe]]
[[id:Göbekli Tepe]]
[[it:Göbekli Tepe]]
[[he:גבקליטפה]]
[[ku:Girê Navokê]]
[[hu:Göbekli Tepe]]
[[nl:Göbekli Tepe]]
[[ja:ギョベクリ・テペ]]
[[no:Göbekli Tepe]]
[[pnb:گوبکلی ٹپے]]
[[pl:Göbekli Tepe]]
[[pt:Göbekli Tepe]]
[[ro:Göbekli Tepe]]
[[ru:Гёбекли-Тепе]]
[[sk:Göbekli Tepe]]
[[fi:Göbekli Tepe]]
[[sv:Göbekli Tepe]]
[[tr:Göbeklitepe]]
[[uk:Гебеклі-Тепе]]
[[vi:Göbekli Tepe]]
[[zh:哥贝克力石阵]]

Inačica od 27. lipnja 2012. u 11:05

Göbekli Tepe

Göbekli Tepe (turski za "trbušasto brdo") je arheološki lokalitet neolitičkog svetišta na brdu u jugoistočnoj Anatoliji, u današnjoj Turskoj, oko 15 km sjeveroistočno od grada Şanlıurfa (bivši Urfa) i 95 km od rijeke Eufrat. Najpoznatiji je kao najstariji poznati primjer monumentalne arhitekture, nastao oko 9600. pr. Kr.-8200. pr. Kr. (sedam tisućljeća prije Keopsove piramide u Gizi)[1], koja je ujedno i najstarija vjerska građevina na svijetu[2].

Lokacija Göbekli Tepea na Bliskom istoku
Monolit s gušterom u izrazito visokom reljefu

Najvjerojatnije su ga podigli lovci-sakupljači kao prvo trajno svetište na svijetu, a zajedno s obližnjim, nešto mlađim, svetištem Nevalı Çori trajno je promijenio razumijevanje euroazijskog neolitika. Naime, od 1994. godine ga sustavno istražuju turski i njemački arheolozi koji su ustvrdili da je religija, a ne isključivo poljoprivreda i stočarstvo kako se do tada mislilo, bila preduvjet prijelaza iz mezolitika u neolitik[3].

Datoteka:Gobekli.jpeg
Monolit s bareljefom lisice

Arheolozi sa Sveučilišta Chicaga su 1960-ih otkrili ovo područje, ali su ga držali za vojnu predstražu iz bizantskog doba. God. 1994. istraživač Njemačkog arheološkog instituta (DAI), Klaus Schmidt, je otkrio veliki broj komadića kvarca i zaključio kako je na ovom mjestu u prošlim tisućljećima radile stotine ljudi, a da vapnenačke ploče nisu bizantski grobovi nego mnogo starije tvorevine. Slijedeće godine je sa svojim timom sustavnim istraživanjem otkrio nekoliko prstenova kamenja, a geomagnetskim snimanjen utvrđeno je kako ih ima najmanje 20, nagomilanih bez reda.

Svi krugovi su istog oblika i načinjeni od vapnenačkih stupova u obliku divovskih klinova ili velikih slova T. Monoliti od kojih se sastoje su izrazito veliki, a najviši je bio visok 5,4 metra i težio je 16 tona. Njihova površina je ukrašena raznovrsnim bareljefima životinja (škorpioni, veprovi, lavovi, lisice, zmije i stilizirani dijelovi ljudi tako da cijeli stup izgleda poput čovjeka s pojasom), neki grubo uklesani, a drugi simbolični i precizno izvedeni. Monoliti su bili povezani niskim kamenim zidovima, a u sredini svakog prstena nalaze se dva viša stupa čiji su tanji krajevi postavljeni u žljebove usječene u tlu.

Prstenovi su svakih nekoliko desetljeća bili zakopavani i na njima su podizani drugi, manji i manje sofisticirani. Tako je lokalitet stoljećima građen, zatrpavan i ponovno građen, da bi ga oko 8200. pr. Kr. ljudi potpuno napustili.

Oko lokaliteta nisu pronađene nastambe i sve upućuje da je ovaj kompleks djelo radnika koje su s divljači (čije su brojne kosti pronađene) hranili lovci-sakupljači iz udaljenih koliba. Prema Schmidtu, dokaz da je skupina sakupljača hrane izgradila veliki hram dokaz je da je organizirana religija mogla nastati prije poljoprivrede i drugih vidova civilizacije. Time se potvrđuje teorija "revolucije simbola" francuskog arheologa Jacquesa Cauvina prema kojoj su ljudi počeli zamišljati bogove kao natprirodna bića slična ljudima onkraj fizičkog svijeta, dok su životinje bile čuvari tog duhovnog svijeta koji je prikazan na reljefima Göbekli Tepea[4].

Izvori

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Göbekli Tepe
  1. GHF - Gobekli Tepe, izvješće na globalheritagefund.org (engl.) Preuzeto 27. lipnja 2012.
  2. The World's First Temple, Archaeology magazine, prosinac 2008., str. 23. (engl.) Preuzeto 27. lipnja 2012.
  3. Charles C. Mann, Rođenje religije, National Geographic broj 6., lipanj 2011., str. 24.–49.; (engl.) verzija: The Birth of Religion: The World's First Temple
  4. K. Schmidt, Zuerst kam der Tempel, dann die Stadt, Vorläufiger Bericht zu den Grabungen am Göbekli Tepe und am Gürcütepe 1995.–1999., Istanbuler Mitteilungen 50., 2000., str. 5.–41. (njem.)

Vanjske poveznice