Bokmål: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 3: Redak 3:
==Povijest==
==Povijest==


Prvi pravopis službeno je usvojen 1907. pod imenom riksmål, a na njemu se radilo od 1879. To je u biti prilagođeni danski književni jezik, jer je u prošlosti Norveška bila u uniji s Danskom, pa su tim dano-norveškim jezikom govorile norveške gradske i intelektualne elite, posebice u glavnom gradu. Kada su velike konzervativne novine Aftenposten 1923. počele objavljivati tekstove s novim pravopisom, danski je jezik praktički izašao iz uporabe u Norveškoj.
Prvi pravopis službeno je usvojen 1907. pod imenom riksmål, a na njemu se radilo od 1879. To je u biti prilagođeni danski književni jezik, jer je u prošlosti Norveška bila u uniji s Danskom, pa su tim dano-norveškim jezikom govorile norveške gradske i intelektualne elite, posebice u glavnom gradu. Kada su velike konzervativne novine Aftenposten 1923. počele objavljivati tekstove na novome pravopisu, danski je jezik praktički izašao iz uporabe u Norveškoj.


Ime bokmål službeno je usvojeno 1929., a predložene su i radikalnije jezične reforme da bi se u budućnosti oba jezična oblika ujedinila u ''Samnorsk''. Ovoj se reformi, međutim, protive intelektualci koji zagovaraju stariju ortografiju i riksmål. Nakon Drugog svjetskog rata pojačala se borba protiv zbližavanja dviju standarda u samnorsk, pa su naknadne jezične reforme u bokmålu pravopisno bliže rješenjima koja zastupaju pristaše konzervativnijeg riksmåla.
Ime bokmål službeno je usvojeno 1929., a predložene su i radikalnije jezične reforme da bi se u budućnosti oba jezična oblika ujedinila u ''Samnorsk''. Ovoj se reformi, međutim, protive intelektualci koji zagovaraju stariju ortografiju i riksmål. Nakon Drugog svjetskog rata pojačala se borba protiv zbližavanja dviju standarda u samnorsk, pa su naknadne jezične reforme u bokmålu pravopisno bliže rješenjima koja zastupaju pristaše konzervativnijeg riksmåla.

Inačica od 1. kolovoza 2012. u 16:18

Bokmål (ISO 639-3: nob; u prijevodu knjiški jezik) zvan katkad i riksmål (državni jezik ), jedan je od šest istočnoskandinavskih jezika. Kao i drugi standardni norveški jezik, Nynorsk, to je u biti pisani jezik, ali većina Norvežana govori dijalektima koji se više ili manje razlikuju od pisanog jezika. Bokmål je blizu, a dijelom proizlazi iz Danskog jezika 19. stoljeća. Od dva oblika norveškog standarda, Bokmål je stariji i rasprostranjeniji među govornicima, prema procjeni njime se služi 85-90% stanovništva u Norveškoj. Iznimka su zapadni dijelovi Norveške gdje većina govornika još uvijek služi nynorskom. Bokmål je standardna inačica norveškoga jezika koju najčešće uči strani studenti. Konzervativnija pravopisna norma, poznatija kao riksmål, nije službeni jezični oblik, ali naširoko je upotrebljavaju novinari i autori.

Povijest

Prvi pravopis službeno je usvojen 1907. pod imenom riksmål, a na njemu se radilo od 1879. To je u biti prilagođeni danski književni jezik, jer je u prošlosti Norveška bila u uniji s Danskom, pa su tim dano-norveškim jezikom govorile norveške gradske i intelektualne elite, posebice u glavnom gradu. Kada su velike konzervativne novine Aftenposten 1923. počele objavljivati tekstove na novome pravopisu, danski je jezik praktički izašao iz uporabe u Norveškoj.

Ime bokmål službeno je usvojeno 1929., a predložene su i radikalnije jezične reforme da bi se u budućnosti oba jezična oblika ujedinila u Samnorsk. Ovoj se reformi, međutim, protive intelektualci koji zagovaraju stariju ortografiju i riksmål. Nakon Drugog svjetskog rata pojačala se borba protiv zbližavanja dviju standarda u samnorsk, pa su naknadne jezične reforme u bokmålu pravopisno bliže rješenjima koja zastupaju pristaše konzervativnijeg riksmåla.

U školama je za vrijeme Drugog svjetskog rata naglo pao broj polaznika na riksmålu/bokmålu,a nynorsk je učilo više od jedne trećine učenika. Nakon rata došlo je do novih jezičnih reformi, bokmål je ponovno populariziran i bilježio je stalni porast. Danas se taj jezični oblik poučava u gotovo 90% norveških osnovnih škola, a nynorsk je popularniji jezični oblik u regijama na zapadu Norveške.

Jedan je od dva člana norveškog makrojezika [nor][1].

Izvori

Vanjske poveznice