Braslav

Braslavova kneževina

Braslav je bio posljednji poznati knez Panonske Hrvatske, a vladao je iz Siska krajem 9. stoljeća.

U izvorima se Braslavova zemlja naziva regnum inter Dravum et Savum flumine (područje između rijeka Drave i Save.

Dio Braslavove vladavine obilježen je opasnošću sa sjevera, odakle je prijetio sve jaći velikomoravski knez Svatopluk koji je bio osvojio nekadašnju Koceljevu donjopanonsku državu. Zbog toga se 884. Braslav nalazi u Konigsstadtenu (kod Tulna u današnjoj Donjoj Austriji) kako bi se ondje poklonio caru Karlu III. Debelom i s carem uspostavio bližu suradnju protiv Svatopluka, no tada se s carem pomirio i Svatopluk. Nakon Karlove smrti (887.) Arnulf Karantanski poduzima pohod protiv Svatopluka, a na franačkoj strani sudjeluje i Braslav. Arnulf u taj rat poziva i Mađare koji prelaze Karpate i pomažu Francima u pobjedi nad Svatoplukom, a potom se vraćaju u svoja područja. Ipak, već 896., prisiljeni bugarskim napadima, prelaze ponovno Karpate i naseljavaju se u središnjoj Panoniji. Tada Arnulf daje Braslavu upravu nad Donjom Panonijom (nekadašnjim Blatonskim Koštelom), no Braslav je ne uspijeva obraniti od Mađara, a Mađari dolaze na granice njegove kneževine, prodiru i u nju, a preko nje vrše pohode do Primorske Hrvatske, pa čak i do sjeveroistoka današnje Italije. Čini se da je već 896. (možda i godinu-dvije kasnije) Braslav poginuo u sukobima s Mađarima.

Početkom 10. stoljeća primorski knez, a potom hrvatski kralj Tomislav sjedinit će Panonsku Hrvatsku s Primorskom u jedno kraljevstvo.

Literatura

• Rudolf Horvat, Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.), Zagreb 1924.
• Nada Klaić, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1975.

Prethodnik:	Knezovi panonske Hrvatske Braslav (880. - 896.)	Nasljednik:
Ratimir (829. - 838.)