Kamešnica: razlika između inačica

Koordinate: 43°44′N 16°50′E / 43.73°N 16.83°E / 43.73; 16.83 (WD)
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
MerlIwBot (razgovor | doprinosi)
m robot Uklanja: en:Kamešnica (strongly connected to hr:Kamešnica (razdvojba))
Nema sažetka uređivanja
Redak 17: Redak 17:
| Top. karta =
| Top. karta =
}}
}}
'''Kamešnica''' je [[planina]] koja se nalazi na granici [[Hrvatska|Hrvatske]] s [[BiH]], u [[Dalmatinska zagora|Dalmatinskoj zagori]] iznad [[Sinj]]a. Najviši se vrh Konj (1856 m [[nadmorska visina|n/v]]) nalazi u BiH, a drugi po visini vrh, Kurljaj ili Kamešnica, ima visinu od 1809 m n/v i pripada teritoriju Hrvatske; po nadmorskoj visini je Kurljaj drugi vrh Hrvatske, odmah nakon Dinare (1831 m).
'''Kamešnica''' je [[planina]] koja se nalazi na granici [[Hrvatska|Hrvatske]] s [[BiH]], u [[Dalmatinska zagora|Dalmatinskoj zagori]] iznad [[Sinj]]a. Kompletan vršni greben sa najvišim vrhovima Konj (1856m[[nadmorska visina|n/v]]), Kurljaj (1809m[[nadmorska visina|n/v]]) i Garjeta (1773m [[nadmorska visina|n/v]]) se nalazi u BiH, dok je najviši vrh sa Hrvatske strane Glavaš (1308m [[nadmorska visina|n/v]])


Kamešnica je nastavak [[Dinaridi|Dinarskog]] lanca planina. Obiluje [[Geotektonika|geotektonskim]] pojavama kao što su [[Vrtača|vrtače]], [[Špilja|špilje]], dolci i zaravni. S južne, hrvatske strane, s koje se pristupa cestom [[Sinj]] - [[Otok (općina)|Otok]] - Korita - Gornja Korita, dolazi se na 800 m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Planinarski put dalje vodi čistom, goletnom padinom do vrha Kurljaj (1809 m). Put dalje vodi planinskim vrhuncima, par kilometara do vrha Konj (1856 m), koji je ujedno i najviši vrh Kamešnice.
Kamešnica je nastavak [[Dinaridi|Dinarskog]] lanca planina. Obiluje [[Geotektonika|geotektonskim]] pojavama kao što su [[Vrtača|vrtače]], [[Špilja|špilje]], dolci i zaravni. S južne, hrvatske strane, s koje se pristupa cestom [[Sinj]] - [[Otok (općina)|Otok]] - Korita - Gornja Korita, dolazi se na 800 m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Planinarski put dalje vodi čistom, goletnom padinom do vrha Kurljaj (1809 m). Put dalje vodi planinskim vrhuncima, par kilometara do vrha Konj (1856 m), koji je ujedno i najviši vrh Kamešnice.

Inačica od 9. kolovoza 2012. u 09:38

Ovo je glavno značenje pojma Kamešnica. Za druga značenja pogledajte Kamešnica (razdvojba).
Kamešnica
Položaj
Koordinate43°44′N 16°50′E / 43.73°N 16.83°E / 43.73; 16.83 (WD)
Država Hrvatska
Bosna i Hercegovina
Najbliži gradoviSinj, Livno
Dio gorjaDinaridi
Fizikalne osobine
Najviši vrhNepoznata kratica »B« Konj - 1856 m
Nepoznata kratica »H« Kurljaj - 1809 m
Ostali vrhoviKruge (1606 m)
Gareta (1773 m)
Burnjača (1770 m)
Glavaš (1308 m)
Geologija
Geološka starostMezozoik
Planinarstvo
Planinarski domoviPD Orlovac
Zemljovid

Kamešnica je planina koja se nalazi na granici Hrvatske s BiH, u Dalmatinskoj zagori iznad Sinja. Kompletan vršni greben sa najvišim vrhovima Konj (1856mn/v), Kurljaj (1809mn/v) i Garjeta (1773m n/v) se nalazi u BiH, dok je najviši vrh sa Hrvatske strane Glavaš (1308m n/v)

Kamešnica je nastavak Dinarskog lanca planina. Obiluje geotektonskim pojavama kao što su vrtače, špilje, dolci i zaravni. S južne, hrvatske strane, s koje se pristupa cestom Sinj - Otok - Korita - Gornja Korita, dolazi se na 800 m nadmorske visine. Planinarski put dalje vodi čistom, goletnom padinom do vrha Kurljaj (1809 m). Put dalje vodi planinskim vrhuncima, par kilometara do vrha Konj (1856 m), koji je ujedno i najviši vrh Kamešnice.

Kamešnica je prekrasna planina za planinarenje u proljetnim i jesenskim mjesecima, no zbog izložnosti zračnim strujama i dodiru dvaju klimatskih područja, mogu se očekivati nagle i nepredviđene promjene vremena, stoga je uvijek potreban oprez.

Flora i fauna

Na Kamešnici se mogu naći brojne biljne vrste iznimne ljekovitosti i čistoće, poput gorske metvice, gorskog pelina, alpskih lišajeva, majčine dušice, kadulje, enciana, čemerike i mnogih drugih. Životinjski svijet nije iznimno brojan jer je planina po vrhovima goletna, pa je naseljavaju većinom gmazovi, nekoliko vrsta gušterica, brojni planinski zelembaći, poskok, planinska riđovka (mala, do 30 cm duljine) te neotrovnice, bjelouška, šara poljarica i dr. Vukovi svoje obitavalište nalaze sa sjeverne strane planine i u pošumljenim djelovima, zajedno s lisicama, divljim svinjama, a moguć je i susret s risom i medvjedom, iako nisu često viđeni.

Izvori

Nedovršeni članak Kamešnica koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.