Ašgabat: razlika između inačica
m r2.7.1) (robot Dodaje: hi:अश्क़ाबाद |
m r2.7.1) (robot Dodaje: hy:Աշխաբադ |
||
| Redak 170: | Redak 170: | ||
<!-- interwiki --> |
<!-- interwiki --> |
||
| ⚫ | |||
[[ace:Ashgabat]] |
[[ace:Ashgabat]] |
||
| Redak 213: | Redak 211: | ||
[[ht:Achgabat]] |
[[ht:Achgabat]] |
||
[[hu:Aşgabat]] |
[[hu:Aşgabat]] |
||
[[hy:Աշխաբադ]] |
|||
[[id:Ashgabat]] |
[[id:Ashgabat]] |
||
[[ie:Ashgabat]] |
[[ie:Ashgabat]] |
||
| Redak 268: | Redak 267: | ||
[[uk:Ашгабат]] |
[[uk:Ашгабат]] |
||
[[uz:Ashxobod]] |
[[uz:Ashxobod]] |
||
| ⚫ | |||
[[vi:Ashgabat]] |
[[vi:Ashgabat]] |
||
[[vo:Aşgabat]] |
[[vo:Aşgabat]] |
||
Inačica od 9. kolovoza 2012. u 17:14
| Ašgabat Aşgabat | |
|---|---|
| Koordinate: 37°58′N 58°20′E / 37.967°N 58.333°E | |
Država:  Turkmenistan
|
|
| Površina | |
| - Ukupna | 20,4 km2 |
| Stanovništvo (2004.) | |
| - Grad | 773 400 |
| Zemljovid | |
 Karta Turkmenistana | |
Ašgabat (turkmenski: Aşgabat; Ašhabad, Ashkabat, Ashkhabad, Ashgabad) je glavni grad Turkmenistana, jedne od bivših Sovjetskih republika. Ašgabat ima oko 700.000 stanovnika i nalazi se između pustinje Karakum i gorja Kopet-Dag. Podnožje planine je klimatski najpovoljniji prostor u Turkmenistanu (većina Turkmenistana je pustinja, a na planini ima više padalina). Ašgabat je središte tekstilne i metalne industrije u regiji.
Povijest
Ašgabat je relativno mlad grad (osnovan 1818. godine). Osnovali su ga Rusi nedaleko od ruševina staroga perzijskog grada Nise (jedan od glavnih gradova Irana u doba vladavine Parta. 1869. su Rusi sagradili tvrđavu. Grad je do 1881. bio dio Perzije, a tada je postao dio Ruskoga Carstva. Rusi ga razvijaju kao regionalni centar prostora uz granicu s Perzijom. Grade se mnoge zgrade u europskom stilu.
U prosincu 1917. su sovjetske snage zauzele grad koji su preimenovali u Poltoratsk (Полторацк). Tako se zvao do 1927. kad je vraćeno ime Ašgabat (češće se zvao prema ruskom nazivu Ašhabad). Godine 1937. osnovana je Turkmenska Sovjetska Socijalistička Republika i Ašgabat je postao njezinim glavnim gradom.
1948. je grad razoren u katastrofalnom potresu (deveti najrazorniji potres u povijesti od 7,3 stupnja po Mercaliju, 110 000 mrtvih, možda 170 000). Nakon potresa se grad obnavlja u sovjetskom stilu (grade se velike zgrade s mnogo stanova, pravilna struktura ulica, mnogo javnih zgrada).
Znamenitosti
Najznačajniji su spomenici iz novije povijesti Turkmenistana (posebno vezani uz predsjednika Saparmurata Niyazova. U gradu postoji mnogo njegovih spomenika od zlata. Značajan je Nacionalni povijesni muzej s brojnim ostacima perzijske kulture. Postoje brojne džamije (najznačajnija je Azadi džamija koja podsjeća na Plavu džamiju u Istanbulu).
