Hrvatska na Olimpijskim igrama: razlika između inačica
Redak 189: | Redak 189: | ||
| [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|20px]] bronca || [[Lucija Zaninović]] || [[XXX. Olimpijske igre - London 2012.|2012., London]] || [[taekwondo]] || do 49 kg (Ž) |
| [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|20px]] bronca || [[Lucija Zaninović]] || [[XXX. Olimpijske igre - London 2012.|2012., London]] || [[taekwondo]] || do 49 kg (Ž) |
||
|- |
|- |
||
| [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|20px]] bronca || Momčad:<br/><span style="font-size:90%">[[Mirko Alilović]], [[Venio Losert]], [[Manuel Štrlek]], [[Ivan Ninčević]], [[Ivan Čupić]], [[Zlatko Horvat]], [[Igor Vori]], [[Jakov Gojun]], [[Drago Vuković]], [[Blaženko Lacković]], [[Domagoj Duvnjak]], [[Ivano Balić]], [[Marko Kopljar]], [[Denis Buntić]], [[Damir Bičanić]]<br>(trener [[Slavko Goluža]])</span> || [[XXX. Olimpijske igre - London 2012.|2012., London]] || [[rukomet]] || rukomet (M) |
|||
|} |
|||
==Zimske Olimpijske igre== |
==Zimske Olimpijske igre== |
Inačica od 14. kolovoza 2012. u 17:52
Hrvatska je po prvi put samostalno sudjelovala na zimskim Olimpijskim igrama u Albertvilleu 1992. godine. U prošlosti hrvatski športaši su predstavljali različite južnoslavenske državne zajednice (1920. – 1988.), Italiju (između dvaju svjetskih ratova, hrvatski športaši iz Zadra s okolicom, Rijeke s okolicom, Istre i otoka dodijeljenih Italiji) te Austriju odnosno Mađarsku kao dijelove Austro-Ugarske (1896. – 1912.). Prvi Hrvat – osvajač olimpijskoga odličja bio je Milan Neralić.
Od Hrvatske samostalnosti 1991. do 1. ožujka 2010. hrvatski športaši su osvojili ukupno 27 olimpijskih medalja. Hrvati su nastupali za mnoge druge zemlje, u koje su, tijekom teške povijesti hrvatskoga naroda, emigrirali. Među najpoznatijim velšanima hrvatskoga podrijetla bio je četverostruki zlatni olimpijac Paulo Radmilovic. Hrvati su osvojili oko 170 olimpijskih medalja (uključujući 51 zlatnu) kroz povijest modernih Igara.[1]
Hrvatska je do osamostaljenja bila jednom od najvećih pridonositeljica po broju reprezentativaca bivše Jugoslavije i po broju športaša koji su osvojili odličja za tu državu. Osamostaljenjem Hrvatske, ti uspjesi su izloženi velikosrpskim presizanjima. Tako Srbija i dan-danas (stanje 30. rujna 2010.) svojata sve što je postigla bivša SFRJ na športskom području, kao da je Srbija jedinom sljednicom. Svojatanje ide dotle da Srbija svojata i odličja koja su osvojili hrvatski športaši pod zastavom bivše Jugoslavije[2]. Praksu birokratske krađe odnosno prisvajanja medalja drugih država Srbija i njeni visoki športski dužnosnici nastavili su i uoči OI u Londonu 2012., a tromost, neznanje i nepripadanje stvarnom svijetu činovnika u MOO-u su i dalje po tom pitanju ostali na istoj razini, odnosno športska se povijest i dalje krivotvori na štetu Hrvatske, a u korist Srbije.[3] Takvom stanju pored tromosti međunarodne športske birokracije i pored nastavljene velikosrpske agresije na Hrvatsku u vidu krađe hrvatskih športskih dosega ("medalje su naše, dugove ćemo dijeliti"), kumuje tromost, defetizam i lijenost hrvatskih visokih športskih dužnosnika i hrvatske športske diplomacije, jer "Može se uvijek i svugdje tumačiti kako hrvatski sport i olimpizam ne postoje od 1992., nego od stotinu godina prije i kako su hrvatski športaši osvajli medalje i za Austro-Ugarsku i za Kraljevinu Italiju i za Jugoslaviju. I da su te medalje prije svega - hrvatske - a tek onda i tih država kojih više nema."[3]
Ljetne Olimpijske igre
Ukupno su u povijesti ljetnjih OI hrvatski športaši osvojili zaključno s OI 2008. 22 zlatne, 29 srebrnih i 20 brončanih medalja. [3]
Rezultati na Igrama prije osamostaljenja
15 zlatnih, 18 srebrnih, 11 brončanih medalja (od 1896.-1988.)[3]
Hrvatski športaši koji su nastupali za Austriju ili Mađarsku (za vrijeme Austro-Ugarske), za Kraljevinu SHS/Kraljevinu Jugoslaviju ili za Italiju (hrvatski športaši iz Zadra, Rijeke, Istre i otoka dodijeljenih Italiji).
Godina | Športovi | Natjecatelji | Medalje | |||
---|---|---|---|---|---|---|
Zlato | Srebro | Bronca | Ukupno | |||
Atena 1896. | ||||||
Pariz 1900. | ? | ? | - | 1 | - | 1 |
St. Louis 1904. | ||||||
London 1908. | ||||||
Stockholm 1912. | ||||||
Antwerpen 1920. | 1 | 11[4] | - | - | - | - |
Pariz 1924. | ? | ? | - | - | 1[5][6] | - |
Amsterdam 1928. | ? | ? | - | - | 1 | 1[7][8] |
Los Angeles 1932. | 1 | 1 | - | - | - | - |
Berlin 1936. | ? | ? | - | - | - | - |
London 1948. | ? | ? | - | 2 | - | 2[8][9] |
Helsinki 1952. | ? | ? | 1 | 2 | - | 3 |
Melbourne 1956. | ? | ? | - | 3 | - | 3 |
Rim 1960. | ? | ? | 1 | - | - | 1 |
Tokio 1964. | ? | ? | - | 1 | - | 1 |
Ciudad Mexico 1968. | ? | ? | 2 | 2 | - | 4 |
München 1972. | ? | ? | 2 | 1 | 1 | 4 |
Montreál 1976. | ? | ? | 1 | 1 | 1 | 3 |
Moskva 1980. | ? | ? | 1 | 2 | 2 | 5 |
Los Angeles 1984. | ? | ? | 6 | 1 | 2 | 9 |
Seul 1988. | ? | ? | 2[10][11] | 3 | 3[10][11] | 8 |
Ukupno | 15 | 18 | 11 | 44 |
Rezultati na Igrama nakon osamostaljenja
7 zlatnih, 11 srebrnih, 9 brončanih odličja (1992.-2008.)[3]
Godina | Športovi | Natjecatelji | Medalje | |||
---|---|---|---|---|---|---|
Zlato | Srebro | Bronca | Ukupno | |||
Barcelona 1992. | 12 | 39 | 0 | 1 | 2 | 3 |
Atlanta 1996. | 14 | 84 | 1 | 1 | 0 | 2 |
Sydney 2000. | 12 | 91 | 1 | 0 | 1 | 2 |
Atena 2004. | 14 | 81 | 1 | 2 | 2 | 5 |
Peking 2008. | 15 | 105 | 0 | 2 | 3 | 5 |
London 2012. | 18 | 106 | 3 | 1 | 2 | 6 |
Ukupno | 5 | 7 | 10 | 22 |
Medalje prema športovima
Športovi | Medalje | |||
---|---|---|---|---|
Zlato | Srebro | Bronca | Ukupno | |
atletika | 1 | 1 | 0 | 2 |
dizanje utega | 1 | 0 | 1 | 2 |
gimnastika | 0 | 1 | 0 | 1 |
košarka | 0 | 1 | 0 | 1 |
plivanje | 0 | 1 | 0 | 1 |
rukomet | 2 | 0 | 1 | 3 |
streljaštvo | 1 | 0 | 1 | 2 |
taekwondo | 0 | 0 | 3 | 3 |
tenis | 0 | 0 | 3 | 3 |
vaterpolo | 1 | 1 | 0 | 2 |
veslanje | 0 | 2 | 1 | 3 |
Ukupno | 5 | 7 | 9 | 21 |