Mila Gojsalić: razlika između inačica
m r2.7.1) (robot Dodaje: de:Mila Gojsalić |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{dz}} |
{{dz}} |
||
[[File:Mile Gojsalića; Statue by Ivan Meštrović, at Omiš, 2011-12-16 (2).jpg|thumb|right|''Mila Gojsalić'' kipara [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]], u bronci kod [[Gata]] ([[Omiš]]), iznad kanjona [[Cetina|Cetine]]]] |
|||
[[File:Mile Gojsalića; Statue by Ivan Meštrović, at Omiš, 2011-12-16 (1).jpg|thumb|right|Meštrovićeva statua Mile Gojsalić]] |
|||
'''Mila Gojsalić''' ([[Kostanje]], ? - Podgradac (Gata), [[1530]].) - [[hrvatska]] mučenica |
'''Mila Gojsalić''' ([[Kostanje]], ? - Podgradac (Gata), [[1530]].) - [[hrvatska]] mučenica |
||
Inačica od 20. kolovoza 2012. u 23:27
Ovo je glavno značenje pojma Mila Gojsalić. Za druga značenja pogledajte Mila Gojsalić (razdvojba)..jpg)
.jpg)
Mila Gojsalić (Kostanje, ? - Podgradac (Gata), 1530.) - hrvatska mučenica
Podrijetlom je iz sela Kostanja u Dalmatinskoj zagori. Živjela je u vremenu borbi između Poljičke republike i Turaka. Godine 1530., turski Ahmed-paša okupio je vojsku od 10 000 vojnika s ciljem osvajanja Poljica. Utaborio se u Podgracu u Gatima. Poljička djevojka Mila Gojsalić na silu je izgubila tjelesnu nevinost u šatoru Ahmed-paše. U zoru je ušla u skladište baruta u turskom taboru i zapalila ga. Poginula je zajedno s Ahmed-pašom i brojnim turskim časnicima i vojnicima. Taj događaj je iznenadio i prestrašio preostalu tursku vojsku pa su Poljičani napali Turke i porazili ih.
O njoj je pisao August Šenoa. Njezin lik isklesao je Ivan Meštrović na ušću rijeke Cetine kraj Omiša. Jakov Gotovac je 1951. godine skladao operu Mila Gojsalića.
U njezinom rodnom mjestu Kostanju, održava se ljetna kulturna priredba pod nazivom Dani Mile Gojsalić. Na susretu klapa dodjeljuje se kip nazvan po njoj za promidžbu dalmatinske baštine. I danas u tom selu žive Gojsalići. Uređena je kuća Mile Gojsalić, u kojoj su pohranjeni zapisi i dokumenti iz 16. stoljeća.