Kvarc: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 10: | Redak 10: | ||
| molarna_masa = |
| molarna_masa = |
||
| boja = alokromatski mineral, može biti proziran (prozirac), žuti (citrin), ljubičasti (ametist) |
| boja = alokromatski mineral, može biti proziran (prozirac), žuti (citrin), ljubičasti (ametist) |
||
| habitus = alotriomorfan, rijetko idiomorfan u kiselim intruzivima – razvijene plohe |
| habitus = alotriomorfan, rijetko idiomorfan u kiselim intruzivima – razvijene plohe prizma, [[romboedar]]a, [[trapezoedar]]a |
||
| sustav = heksagonski |
| sustav = heksagonski |
||
| sraslaci = nema |
| sraslaci = nema |
||
Redak 34: | Redak 34: | ||
| topljivost = netopiv u vodi |
| topljivost = netopiv u vodi |
||
| prozirnost = |
| prozirnost = |
||
| drugo = |
| drugo = Kvarc je vrlo čest mineral. Nalazi se u [[magmatske stijene|magmatskim stijenama]] ([[granit]]u, [[riolit]]u, [[dacit]]u). Ne otapa se u [[kiselina]]ma. |
||
| reference = |
| reference = |
||
}} |
}} |
||
'''Kremen''' ili '''kvarc''' je [[mineral]], [[kristal]]ni oblik |
'''Kremen''' ili '''kvarc''' je [[mineral]], [[kristal]]ni oblik [[silicij]]evog dioksida, SiO<sub>2</sub>. Na [[Mohsova skala|Mohsovoj ljestvici]] se nalazi pod brojem 7. |
||
==Zanimljivosti== |
==Zanimljivosti== |
||
*[[Tigrovo oko]] je žuto-smeđo-crni fibrozni kvarc. |
*[[Tigrovo oko]] je žuto-smeđo-crni fibrozni kvarc. |
||
*Stari Rimljani, a prije njih i Grci za vrijeme Platona, nazvali su kvarc ''gorski kristal''. Kristallos na grčkom znači led. Ti su stari narodi smatrali da kvarc nastaje u posebnim uvjetima „skrućivanjem iz najčistije vode“ jer su te kristale pronalazili u Alpama u područjima stalnog snijega i leda. Takvo se mišljenje, začudo, održalo gotovo 2000 godina, sve dok 1672.g. engleski znanstvenik Robert Boyle nije utvrdio da je „gorski kristal“ 2,7 puta teži od vode, dakle, nikako nije mogao nastati od leda. Ubrzo se otkrilo da je to u stvari kvarc, spoj silicija i kisika (SiO2), a kasnije se shvatilo i zašto su mu plohe tako ravne i pravilno postavljene.<br /> |
*Stari Rimljani, a prije njih i Grci za vrijeme Platona, nazvali su kvarc ''gorski kristal''. ''Kristallos'' na grčkom znači led. Ti su stari narodi smatrali da kvarc nastaje u posebnim uvjetima „skrućivanjem iz najčistije vode“ jer su te kristale pronalazili u Alpama u područjima stalnog snijega i leda. Takvo se mišljenje, začudo, održalo gotovo 2000 godina, sve dok 1672.g. engleski znanstvenik [[Robert Boyle]] nije utvrdio da je „gorski kristal“ 2,7 puta teži od vode, dakle, nikako nije mogao nastati od leda. Ubrzo se otkrilo da je to u stvari kvarc, spoj silicija i kisika (SiO2), a kasnije se shvatilo i zašto su mu plohe tako ravne i pravilno postavljene.<br /> |
||
„…Uvijek se nalaze gdje zimi snjegovi donose najveću studen, stvara ih zbijeni led i najčistiji snijeg. Zašto se javlja u šesterostranom obliku, tome nije lako naći razlog, tim više što njegovi šiljci nemaju uvijek isti oblik, a plohe su njegove tako glatke da se to ne može postići nikakvim umijećem…! (Plinije, rimski vojskovođa) ; Iz časopisa „Hrvatski zemljopis“, tekst: Igor Janjatović |
„…Uvijek se nalaze gdje zimi snjegovi donose najveću studen, stvara ih zbijeni led i najčistiji snijeg. Zašto se javlja u šesterostranom obliku, tome nije lako naći razlog, tim više što njegovi šiljci nemaju uvijek isti oblik, a plohe su njegove tako glatke da se to ne može postići nikakvim umijećem…! ([[Plinije]], rimski vojskovođa) ; Iz časopisa „Hrvatski zemljopis“, tekst: Igor Janjatović |
||
=== Polimorfne modifikacije kvarca === |
=== Polimorfne modifikacije kvarca === |
||
U prirodi su nađene različite polimorfne modifikacije kvarca kao što su α-kvarc, β-kvarc, tridimit, kristobalit, coezit, stišovit te različite amorfne forme kao što je opal. Zajedno ovi minerali formiraju oko 12% Zemljine kore. |
U prirodi su nađene različite polimorfne modifikacije kvarca kao što su α-kvarc, β-kvarc, [[tridimit]], [[kristobalit]], [[coezit]], [[stišovit]] te različite amorfne forme kao što je [[opal]]. Zajedno ovi minerali formiraju oko 12% [[Zemljina kora|Zemljine kore]]. |
||
{{mrva-geol}} |
{{mrva-geol}} |
Inačica od 28. kolovoza 2012. u 05:59
Kvarc | |
---|---|
Općenito | |
Kategorija | mineral |
Kemijska formula | silicijev dioksid, SiO2 |
Identifikacija | |
Boja | alokromatski mineral, može biti proziran (prozirac), žuti (citrin), ljubičasti (ametist) |
Kristalni habitus | alotriomorfan, rijetko idiomorfan u kiselim intruzivima – razvijene plohe prizma, romboedara, trapezoedara |
Kristalni sustav | heksagonski |
Sraslaci | nema |
Kalavost | nema |
Lom | nepravilan |
Mohsova tvrdoća | 7 |
Sjaj | staklast |
Indeks loma | No = 1,543 - 1,545 Ne = 1,552 - 1,554 |
Dvolom | 0,009 (nizak) |
Pleokroizam | nema |
Ogreb | bijel |
Gustoća | 2,65 |
Točka tališta | 1650 (±75) °C |
Topljivost | netopiv u vodi |
Druga svojstva | Kvarc je vrlo čest mineral. Nalazi se u magmatskim stijenama (granitu, riolitu, dacitu). Ne otapa se u kiselinama. |
Kremen ili kvarc je mineral, kristalni oblik silicijevog dioksida, SiO2. Na Mohsovoj ljestvici se nalazi pod brojem 7.
Zanimljivosti
- Tigrovo oko je žuto-smeđo-crni fibrozni kvarc.
- Stari Rimljani, a prije njih i Grci za vrijeme Platona, nazvali su kvarc gorski kristal. Kristallos na grčkom znači led. Ti su stari narodi smatrali da kvarc nastaje u posebnim uvjetima „skrućivanjem iz najčistije vode“ jer su te kristale pronalazili u Alpama u područjima stalnog snijega i leda. Takvo se mišljenje, začudo, održalo gotovo 2000 godina, sve dok 1672.g. engleski znanstvenik Robert Boyle nije utvrdio da je „gorski kristal“ 2,7 puta teži od vode, dakle, nikako nije mogao nastati od leda. Ubrzo se otkrilo da je to u stvari kvarc, spoj silicija i kisika (SiO2), a kasnije se shvatilo i zašto su mu plohe tako ravne i pravilno postavljene.
„…Uvijek se nalaze gdje zimi snjegovi donose najveću studen, stvara ih zbijeni led i najčistiji snijeg. Zašto se javlja u šesterostranom obliku, tome nije lako naći razlog, tim više što njegovi šiljci nemaju uvijek isti oblik, a plohe su njegove tako glatke da se to ne može postići nikakvim umijećem…! (Plinije, rimski vojskovođa) ; Iz časopisa „Hrvatski zemljopis“, tekst: Igor Janjatović
Polimorfne modifikacije kvarca
U prirodi su nađene različite polimorfne modifikacije kvarca kao što su α-kvarc, β-kvarc, tridimit, kristobalit, coezit, stišovit te različite amorfne forme kao što je opal. Zajedno ovi minerali formiraju oko 12% Zemljine kore.
Nedovršeni članak Kvarc koji govori o geologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.