Inguši: razlika između inačica
m r2.7.2+) (robot Dodaje: lez:Ингъушар |
m robot Dodaje: az:İnquşlar |
||
| Redak 23: | Redak 23: | ||
[[ar:إنغوشيون]] |
[[ar:إنغوشيون]] |
||
[[av:Ингушал]] |
[[av:Ингушал]] |
||
[[az:İnquşlar]] |
|||
[[ba:Ингуштар]] |
[[ba:Ингуштар]] |
||
[[bg:Ингуши]] |
[[bg:Ингуши]] |
||
Inačica od 5. rujna 2012. u 14:15
Inguši su kavkaski narod iz grupe Naha, srodan Čečenima, koji pretežno živi u Rusiji, odnosno u autonomnoj republici Inguškoj, u kojoj čini oko 77% stanovništva. Inguši su većinom islamske vjeroispovijedi, a govore inguškim jezikom, koji spada u nahsku grupu sjevernokavkaske porodice jezika.
Inguša ukupno ima oko 192.000.
Za vrijeme drugog svjetskog rata i njemačkog prodora na Kavkaz, Staljin je optužio Inguše za suradnju s Trećim Reichom. Zbog toga su Inguši bili deportirani u Sibir i današnji Kazahstan. Tada je, po nekim procjenama, stradalo oko dvije trećine svih Inguša.
Tek nakon procesa destaljinizacije, godine 1957., Inguši su rehabilitirani i dozvoljen im je povratak na Kavkaz. No, u međuvremenu su se na njihova područja naselili Oseti, a dio zemlje postao teritorij Sjeverne Osetije.
Zbog svega toga je, nakon propasti SSSR-a, u listopadu 1992. došlo do žestokih sukoba između Inguša i Oseta, tokom kojih je iz Sjeverne Osetije prognano na desetine tisuća Inguša.
Inguši su, zbog jezične bliskosti i rodbinskih veza, 1990-ih iskazivali velike simpatije prema Čečenima, iako sama Inguška nije jednostrano proglasila nezavisnost.