Zgrada HKD Napredak u Sarajevu: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m Uklonjena promjena suradnika 213.180.169.82, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Hinko
Redak 3: Redak 3:


Na pročelju [[secesija|secesijske]] zgrade ističe se [[hrvatski grb]] i natpis NAPREDAK. Smatra se da je to jedna od najljepših sarajevskih građevina nastalih za vrijeme austro-ugarske vladavine.
Na pročelju [[secesija|secesijske]] zgrade ističe se [[hrvatski grb]] i natpis NAPREDAK. Smatra se da je to jedna od najljepših sarajevskih građevina nastalih za vrijeme austro-ugarske vladavine.
Zgrada se sastoji od triju zgrada. Prednja je trokatna monumentalna zgrada koja se nalazi do ulice, uklopljena između palača Finci i [[Salomova palača u Sarajevu|Salom]] (također nacionalni spomenik BiH, od 2008.<ref>(bosanski) [http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3008 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika] Odluka o proglašenju povijesne građevine - Salomove palače u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine</ref>). U prizemlju se nalaze poslovni prostori i prolaz u dvorišni dio zgrade. Drugi dio zgrade je dvorana namijenjena kazališnim predstavama i kinu. Treći dio zgrade je stambena četverokatnica. Danas je u njoj kazalište [[Kamerni teatar 55]] i slastičarna. Na pročelju su dvije skulpture: ''Prosvjeta'' i ''Snaga'', djelo [[Robert Frangeš Mihanović|Roberta Frangeša Mihanovića]]. Na krovu se nalazi skulptura ''Croatia''.<ref> [[Ibrahim Krzović]], ''Arhitektura secesije u BiH'', Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2004.</ref>
Zgrada se sastoji od triju zgrada. Prednja je trokatna monumentalna zgrada koja se nalazi do ulice, uklopljena između palača Finci i [[Salomova palača u Sarajevu|Salom]] (također nacionalni spomenik BiH, od 2008.<ref>(bošnjački)[http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3008 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika] Odluka o proglašenju povijesne građevine - Salomove palače u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine</ref>). U prizemlju se nalaze poslovni prostori i prolaz u dvorišni dio zgrade. Drugi dio zgrade je dvorana namijenjena kazališnim predstavama i kinu. Treći dio zgrade je stambena četverokatnica. Danas je u njoj kazalište [[Kamerni teatar 55]] i slastičarna. Na pročelju su dvije skulpture: ''Prosvjeta'' i ''Snaga'', djelo [[Robert Frangeš Mihanović|Roberta Frangeša Mihanovića]]. Na krovu se nalazi skulptura ''Croatia''.<ref> [[Ibrahim Krzović]], ''Arhitektura secesije u BiH'', Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2004.</ref>


== Povijest ==
== Povijest ==
Redak 9: Redak 9:
Impresivna zgrada je građena 1912. i 1913. godine. U svrhu namicanja novih sredstava i vođenja poslova oko izgradnje Zakladnog doma izabran je odbor u sastavu: Ante Tandarić, Anto Alaupović, Mijo Vučak, Ivan Renđec, Ljudevit Dvorniković, Nikola Krešić, Albert Draganić, Jozo Udovčić, Matej Kakarigi, Ivan Budimir, Dane Cvitković, Petar Maričić i Nikola Palandžić (vidi sliku).
Impresivna zgrada je građena 1912. i 1913. godine. U svrhu namicanja novih sredstava i vođenja poslova oko izgradnje Zakladnog doma izabran je odbor u sastavu: Ante Tandarić, Anto Alaupović, Mijo Vučak, Ivan Renđec, Ljudevit Dvorniković, Nikola Krešić, Albert Draganić, Jozo Udovčić, Matej Kakarigi, Ivan Budimir, Dane Cvitković, Petar Maričić i Nikola Palandžić (vidi sliku).


Danas je ta zgrada na privremenom popisu [[Nacionalni spomenik BiH|spomenika Bosne i Hercegovine]].<ref>(bosanski) [http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=165&lang=1 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika] </ref>
Danas je ta zgrada na privremenom popisu [[Nacionalni spomenik BiH|spomenika Bosne i Hercegovine]].<ref>(bošnjački) [http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=165&lang=1 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika] </ref>


== Izvori ==
== Izvori ==
Redak 15: Redak 15:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
*(bosanski) [http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=8&lang=1&action=view&id=1617 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika]
*(bošnjački) [http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=8&lang=1&action=view&id=1617 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika]


[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]]

Inačica od 6. rujna 2012. u 16:20

Napertkov odbor za izgradnju Zakladnog doma (Napretkove palače)u Sarajevu 1911. godine

Zgrada Hrvatskog kulturnog društva Napredak, popularno Napretkova palača je građevina u Sarajevu. Nalazi se na adresi Ulica Maršala Tita 56.

Na pročelju secesijske zgrade ističe se hrvatski grb i natpis NAPREDAK. Smatra se da je to jedna od najljepših sarajevskih građevina nastalih za vrijeme austro-ugarske vladavine. Zgrada se sastoji od triju zgrada. Prednja je trokatna monumentalna zgrada koja se nalazi do ulice, uklopljena između palača Finci i Salom (također nacionalni spomenik BiH, od 2008.[1]). U prizemlju se nalaze poslovni prostori i prolaz u dvorišni dio zgrade. Drugi dio zgrade je dvorana namijenjena kazališnim predstavama i kinu. Treći dio zgrade je stambena četverokatnica. Danas je u njoj kazalište Kamerni teatar 55 i slastičarna. Na pročelju su dvije skulpture: Prosvjeta i Snaga, djelo Roberta Frangeša Mihanovića. Na krovu se nalazi skulptura Croatia.[2]

Povijest

HKD Napredak, kulturna udruga bosanskohercegovačkih Hrvata odlučila je napraviti svoj Zakladni dom. Projekt za ovu zgradu napravljen je 1911. godine. Projekt je napravio arhitekt Dionis Sunko, koji je ugled u građevinarskom svijetu stekao dvije godine prije projektom zgrade Prve hrvatske štedionice u Osijeku.[3] Impresivna zgrada je građena 1912. i 1913. godine. U svrhu namicanja novih sredstava i vođenja poslova oko izgradnje Zakladnog doma izabran je odbor u sastavu: Ante Tandarić, Anto Alaupović, Mijo Vučak, Ivan Renđec, Ljudevit Dvorniković, Nikola Krešić, Albert Draganić, Jozo Udovčić, Matej Kakarigi, Ivan Budimir, Dane Cvitković, Petar Maričić i Nikola Palandžić (vidi sliku).

Danas je ta zgrada na privremenom popisu spomenika Bosne i Hercegovine.[4]

Izvori

  1. (bošnjački)Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Odluka o proglašenju povijesne građevine - Salomove palače u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine
  2. Ibrahim Krzović, Arhitektura secesije u BiH, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2004.
  3. Hrvatska znanstvena bibliografija Marina Bagarić: Arhitekt Dionis Sunko i sarajevska Napretkova palača, Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 26 (2002); 160-170
  4. (bošnjački) Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika

Vanjske poveznice