Markgrofovska opera u Bayreuthu: razlika između inačica

Koordinate: 49°56′38″N 11°34′41″E / 49.944°N 11.578°E / 49.944; 11.578
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
Novija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nova stranica: {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Markgrofovska opera u Bayreuthu |slika = Markgräfliches Opernhaus.jpg |godina = 2012. <small>(36. zasjedanje) |vrst baštine = Kulturn...
 
ZéroBot (razgovor | doprinosi)
45.820 edits
m r2.7.1) (robot Dodaje: no:Markgräfliches Opernhaus
Redak 54: Redak 54:
[[de:Markgräfliches Opernhaus]]
[[de:Markgräfliches Opernhaus]]
[[en:Margravial Opera House]]
[[en:Margravial Opera House]]

[[es:Opera del Margrave (Bayreuth)]]
[[es:Opera del Margrave (Bayreuth)]]
[[eu:Mangravearen Opera Etxea (Bayreuth)]]
[[eu:Mangravearen Opera Etxea (Bayreuth)]]
[[fr:Opéra des Margraves]]
[[fr:Opéra des Margraves]]
[[ka:მარკგრაფის საოპერო თეატრი]]
[[ka:მარკგრაფის საოპერო თეატრი]]
⚫
[[xmf:მარკგრაფიშ საოპერო თეატრი]]
[[nl:Markgrafelijk Operahuis]]
[[nl:Markgrafelijk Operahuis]]
[[no:Markgräfliches Opernhaus]]
[[pt:Ópera Margrave]]
[[pt:Ópera Margrave]]
[[ru:Маркграфский оперный театр]]
[[ru:Маркграфский оперный театр]]
[[sv:Markgräfliches Opernhaus]]
[[sv:Markgräfliches Opernhaus]]
⚫
[[xmf:მარკგრაფიშ საოპერო თეატრი]]
[[zh:侯爵歌剧院]]
[[zh:侯爵歌剧院]]

Inačica od 6. rujna 2012. u 22:33

Markgrofovska opera u Bayreuthu
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Njemačka


Markgrofovska opera na zemljovidu Njemačke
Markgrofovska opera
Markgrofovska opera
Lokacija Bayreutha u Njemačkoj
Godina uvrštenja2012. (36. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, iv,
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO

Markgrofovska opera u Bayreuthu, Bavarska (Njemačka), je jedini primjer potpuno sačuvanog tipa barokne operne kuće u kojoj je oko 500 posjetitelja izvorno moglo uživati u baroknoj dvorskoj opernoj kulturi i akustici. Ovo remek-djelo barokne kazališne arhitekture, sagrađeno između 1745. i 1750. godine u svom auditoriju još uvijek posjeduje izvorne ukrase i materijale, odnosno drvo i platno, te izvorni, 25 metara dugi, drveni krov. Raskošno uređena konstrukcija drvenog kata kazališne lože s iluzionistički oslikanim platnima predstavlja efemernu svečanu arhitektonsku tradiciju koja je korištena za natjecanja i kneževske samopromotorske proslave.

Pročelje Opere
Lože Markgrofovske opere s markgrofovskom svečanom ložom u središtu
Ukrasi iznad pozornice

Naručila ju je markgrofica Wilhelmina, supruga markgrofa od Brandenburg-Beyreutha, Fredericka, kako bi udomila operne izvedbe kojima je ceremonijalno predsjedavao ovaj plemićki par. Zvonoliku dvoranu s dvoetažnim ložama od drveta, obložene dekorativno oslikanim platnima, dizajnirao je poznati kazališni arhitekt Giuseppe Galli Bibiena i njegov sin, Carlo od Bologne. Pročelje od pješčenjaka dizajniro je dvorski arhitekt Joseph Saint Pierre i ono predstavlja žarišnu točku javnog gradskog prostora koji je bio posebno planiran za samu opernu kuću.

Velika dubina pozornice od 27 metara[1] privukla je Richarda Wagnera, koji je kasnije dao izgraditi novo kazalište, Bayreuth Festspielhaus, nešto sjevernije od ove građevine.

Kao dvorska operna kuća u javnom prostoru, ona je nagovijestila velika javna kazališta koja će se pojaviti u 19. stoljeću. Zbog toga je Markgrofovska opera u Bayreuthu upisana na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi 2012. godine[2].

Svakog rujna, od 2000. do 2009. godine, kazalište je bilo domaćin Bayreuthskog baroknog festivala, gdje su prikazivani rani operni rariteti. Tako je na festivalu 2009. godine prikazana festa teatrale L'Huomo Andree Bernasconija, po libretu same markgrofica Wilhelmine. No, nakon istraživanja i konzultacija odlučeno je da zbog utjecaja posjetitelja učestalost događanja u opernoj kući i broj posjetitelja, koji su ograničeni na ljetno razdoblje, regulira Odsjek za palače bavarske vlade. Također, u kolovozu 2012. otpočela je dugogodišnja i opsežna obnova građevine, tijekom koje će opera biti zatvorena za posjetitelje.

Bilješke i izvori

  1. ↑ Turističke informacije grada Bayreutha (njem.) Preuzeto 2. kolovoza 2012.
  2. ↑ Sites in Iran, Malaysia, Canada, Slovenia, Spain, Germany, Portugal and France on UNESCO’s World Heritage List (engl.) Preuzeto 2. kolovoza 2012.

Vanjske poveznice

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Markgrofovska opera
v • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Kulturna baština (48)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) 9) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) 10) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]  9) Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke  10) Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke 


Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Markgrofovska_opera_u_Bayreuthu&oldid=3661677"