Prijeđi na sadržaj

Porga: razlika između inačica

Dodano 715 bajtova ,  prije 10 godina
bez sažetka
No edit summary
No edit summary
O tome car Konstantin piše: „''Od toga vremena su oni neovisni i samoupravni, i, oni su zahtijevali sveto krštenje od biskupa [[Rim]]a, i bili su poslani [[biskup]]i koji su njih krstili, u vrijeme njihovog kneza Porinou. Njihova je zemlja bila podijeljena u 11 [[starohrvatske županije|županija]] a to su: Hlebiana, Tzenzena, Emota, Pleba, Pesenta, Parathalassia, Brebere, Nona, Tnena, Sidraga, Nina, a njihov [[ban]] (''boanos'') ima (u vlasti) Kribasan, Litzan, Goutzeska''“ (''DAI'' 30). Po tome, u Porginoj vlasti bili su krajevi između [[Zrmanja|Zrmanje]] i [[Cetina|Cetine]] sa zaleđem u unutrašnjosti, a tome se ima pridodati i područje banske vlasti u [[Krbava|Krbavi]], [[Lika|Lici]] i [[Gacka (pokrajina)|Gackoj]].
 
Kneza kojega na tom mjestu naziva „Porinos“„[[Porin]]os“, u sljedećem poglavlju svoga djela Kostantin VII. naziva „Porga“:
 
{{citat|U to su vrijeme ovi Hrvati imali Porgu za svog [[arhont]]a (kneza). Ova zemlja u kojoj su se naselili sami isti Hrvati, bila je u prijašnje vrijeme pod upravom cara [[Rimljani|Rimljana]], pa se zbog toga u zemlji ovih istih Hrvata nalazi palača i hipodromi cara [[Dioklecijan]]a, još sačuvani u gradu [[Salona|Saloni]], blizu grada [[Split]]a. Ovi kršteni Hrvati ne žele ratovati protiv tuđih zemalja, izvan granica svoje zemlje, jer su primili neku vrst proročanskog odgovora i zapovijedi rimskoga [[pape]], koji je u vreme [[Herklije|Heraklija]], cara [[Bizant]]inaca, poslao svećenike pokrstio ih. To je stoga jer su poslije krštenja Hrvati napravili jedan ugovor, potvrđen njihovim vlastitim rukama i čvrstim obećanjem, i jamstvom u ime [[sveti Petar|svetoga Petra]] apostola, da oni nikada neće poći protiv neke strane zemlje i s njom ratovati, nego će radije živjeti u miru sa svima koji su voljni jednako tako postupati, i oni su od istoga rimskoga pape primili blagoslov za taj čin, a to je (poruka) ako bi bilo koji stranci pošli u rat protiv zemlje ovih istih Hrvata i nametnuli im rat, tada će moćni Bog ratovati za Hrvate i zaštititi ih, a Petar, [[Krist]]ov učenik, dat će im pobjedu.|De administrando imperio, 31}}
Car [[Heraklije]] vladao je u prvoj polovici [[7. stoljeće|7. stoljeća]], pa se vjerojatno ne bi trebalo vidjeti Porgu kao suvremenika Heraklijeva. Naslov „[[arhont]]a“ što mu ga daje Konstantin, kroz stoljeća je bio uobičajen naslov koji su bizantski carevi davali slavenskim knezovima, za razliku od zapadnih izvora koji ih nazivaju ''[[comes]]'' ili ''[[dux]]'', a na kraju i ''[[princeps]]''.
 
Gornji citat je izvadak iz pisma [[papa|pape]] [[Agaton]]a koje je poslao caru [[Konstantin IV. Pogonat|Konstantinu IV. Pogonatu]] (oko god. 679.), a objavio ga je [[Konstantin VII.]].
 
Obično se misli da je Porga najraniji poznati knez Primorske Hrvatske, dok dio povjesničara poistovjećuje Porgu s kasnijim knezom [[Borna|Bornom]].
 
[[Vjekoslav Klaić]] navodi da se je "vrlo rano" "starješina svih [[župan]]a" ili "veliki župan" stao nazivati [[knez]]om (lat. ''dux''), te da je jednim od prvih knezova [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorske]] odnosno Bijele Hrvatske koji je po svoj prilici stolovao kneževskom dvoru u [[Biaći|Bihaću]], mjestom gdje su i ini bjelohrvatski knezovi stolovali, iako su imali, slično [[Franci]]ma, više stolovišnih inih dvoraca u svojoj kneževini.<ref>[http://archive.org/download/povjesthrvataodn01klaiuoft/povjesthrvataodn01klaiuoft.pdf Archive.org] [[Vjekoslav Klaić]]: Povijest Hrvata - od najstarijih vremena do svretka XIX. stoljea (1899.)</ref>
 
==Izvori==
*Konstantin Porfirogenet, ''O upravljanju carstvom'', prijevod i komentari Nikola pl. Tomašić (hrvatski), R. [Romilly] J. [James] H. [Heald] Jenkins (engleski), priređivač grčkog izvornika Gyula Moravcsik, Zagreb : Dom i svijet (Biblioteka Povjesnica), 2003. ISBN 953-6491-90-7.
{{izvori}}
 
==Literatura==
155.232

uređivanja