Slavonija & Baranja: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
CrniBot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Mijenja category u Kategorija
CrniBot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Mijenja Image u Slika
Redak 1: Redak 1:
{{Baranjski leksikon}}
{{Baranjski leksikon}}
[[Image: Slavonija_&_Baranja.jpg|right|thumb| Monografija "Slavonija & Baranja"]]
[[Slika: Slavonija_&_Baranja.jpg|right|thumb| Monografija "Slavonija & Baranja"]]


'''Slavonija & Baranja''', reprezentativna [[monografija]] na 272 stranice velikog formata [[Marin Topić|Marina Topića]] ([[fotografija|fotografije]] u boji) i [[Zvonko Maković|Zvonka Makovića]] (tekst), s usporednim tekstom na [[hrvatski|hrvatskom]] i [[engleski|engleskom]] jeziku, koju je 2005. godine objavio [[Osijek|osječki]] izdavač MIT d.o.o. U prvom poglavlju ("Rijeke, putovi, šume, granice") Maković piše o prostoru [[Slavonija i Baranja|Slavonije i Baranje]]; u drugom ("Povijesni pregled") o životu u Slavoniji i Baranji od najstarijih vremena do danas; u trećem ("Tragovi vremena") o gradovima, utvrdama, selima, crkvama i samostanima, o katedrali u [[Đakovo|Đakovu]], o [[slikarstvo|slikarstvu]] i [[skulptura|skulpturi]] te o [[književnost]]i. Četvrto poglavlje posvećeno je slavonsko-baranjskim gradovima (i nekim manjim mjestima) i njihovoj okolini : [[Ilok]]u, [[Vukovar]]u, [[Beli Manastir|Belom Manastiru]], [[Valpovo| Valpovu]], [[Donji Miholjac|Donjem Miholjcu]], [[Slatina|Slatini]], [[Virovitica|Vitovitici]], [[Pakrac]]u, [[Lipik]]u - [[Daruvar]]u, [[Jankovac|Jankovcu]], [[Požega|Požegi]], [[Orahovica|Orahovici]], [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]] - [[Cernik]]u, [[Našice|Našicama]] , [[Đakovo|Đakovu]], [[Osijek]]u, [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]], [[Vinkovci]]ma, [[Otok]]u i [[Županja|Županji]].
'''Slavonija & Baranja''', reprezentativna [[monografija]] na 272 stranice velikog formata [[Marin Topić|Marina Topića]] ([[fotografija|fotografije]] u boji) i [[Zvonko Maković|Zvonka Makovića]] (tekst), s usporednim tekstom na [[hrvatski|hrvatskom]] i [[engleski|engleskom]] jeziku, koju je 2005. godine objavio [[Osijek|osječki]] izdavač MIT d.o.o. U prvom poglavlju ("Rijeke, putovi, šume, granice") Maković piše o prostoru [[Slavonija i Baranja|Slavonije i Baranje]]; u drugom ("Povijesni pregled") o životu u Slavoniji i Baranji od najstarijih vremena do danas; u trećem ("Tragovi vremena") o gradovima, utvrdama, selima, crkvama i samostanima, o katedrali u [[Đakovo|Đakovu]], o [[slikarstvo|slikarstvu]] i [[skulptura|skulpturi]] te o [[književnost]]i. Četvrto poglavlje posvećeno je slavonsko-baranjskim gradovima (i nekim manjim mjestima) i njihovoj okolini : [[Ilok]]u, [[Vukovar]]u, [[Beli Manastir|Belom Manastiru]], [[Valpovo| Valpovu]], [[Donji Miholjac|Donjem Miholjcu]], [[Slatina|Slatini]], [[Virovitica|Vitovitici]], [[Pakrac]]u, [[Lipik]]u - [[Daruvar]]u, [[Jankovac|Jankovcu]], [[Požega|Požegi]], [[Orahovica|Orahovici]], [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]] - [[Cernik]]u, [[Našice|Našicama]] , [[Đakovo|Đakovu]], [[Osijek]]u, [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]], [[Vinkovci]]ma, [[Otok]]u i [[Županja|Županji]].

Inačica od 21. rujna 2006. u 19:39

Predložak:Baranjski leksikon

Monografija "Slavonija & Baranja"

Slavonija & Baranja, reprezentativna monografija na 272 stranice velikog formata Marina Topića (fotografije u boji) i Zvonka Makovića (tekst), s usporednim tekstom na hrvatskom i engleskom jeziku, koju je 2005. godine objavio osječki izdavač MIT d.o.o. U prvom poglavlju ("Rijeke, putovi, šume, granice") Maković piše o prostoru Slavonije i Baranje; u drugom ("Povijesni pregled") o životu u Slavoniji i Baranji od najstarijih vremena do danas; u trećem ("Tragovi vremena") o gradovima, utvrdama, selima, crkvama i samostanima, o katedrali u Đakovu, o slikarstvu i skulpturi te o književnosti. Četvrto poglavlje posvećeno je slavonsko-baranjskim gradovima (i nekim manjim mjestima) i njihovoj okolini : Iloku, Vukovaru, Belom Manastiru, Valpovu, Donjem Miholjcu, Slatini, Vitovitici, Pakracu, Lipiku - Daruvaru, Jankovcu, Požegi, Orahovici, Novoj Gradiški - Cerniku, Našicama , Đakovu, Osijeku, Slavonskom Brodu, Vinkovcima, Otoku i Županji.

Prikaz Baranje

U monografiji se ističe da je središte hrvatskoga dijela Baranje Beli Manastir te da "od kulturno-povijesnih znamenitosti toga grada treba istaknuti dvije crkve - pravoslavnu (1759.) i katoličku (1777.)". Grad je dobio na značenju u novije vrijeme, dok je ranije osobitu važnost imalo vlastelinstvo Belje, "veliki posjed" što ga je "dobio pobjednik nad Turcima, princ Eugen Savojski, koji je u selu Bilju sagradio mali lovački dvorac (1705.-1712.)". Na kraju teksta o Baranji kaže se da obilje vode koja natapa Baranju iz Drave i Dunava i njihovih brojnih rukavaca i močvara pogoduje bujanju biljnoga i životinjskog svijeta. Uz dvije manje fotografije Belog Manastira (stara pošta i Ljepotica) i Banskog brda, Baranja je predstavljena velikim fotografijama (preko dvije stranice) Kopačkog rita, lovačkog dvorca u Tikvešu (podignutog oko 1895.), vinskih podruma u Zmajevcu i lovačkog dvorca Eugena Savojskog u Bilju (s početka 18. st.). Monografija završava "Post scriptumom" i kraćim biografijama autora Marina Topića i Zvonka Makovića.


Izvor: