Rafael: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m r2.7.2+) (robot Mijenja: ko:라파엘로 산치오
Redak 140: Redak 140:
[[kk:Рафаэль Санти]]
[[kk:Рафаэль Санти]]
[[kl:Raphael]]
[[kl:Raphael]]
[[ko:라파엘로]]
[[ko:라파엘로 산치오]]
[[la:Raphael Sanctius Urbinas]]
[[la:Raphael Sanctius Urbinas]]
[[lb:Raffael]]
[[lb:Raffael]]

Inačica od 13. listopada 2012. u 17:18

Ovo je glavno značenje pojma Rafael. Za druga značenja pogledajte Rafael (arkanđeo).
Rafael
visoka renesansa
Rafael
Autoportret iz 1506., ulje na platnu, 45 x 33 cm, Uffizi, Firenca
Rođenje 6. travnja 1483., Urbino, Italija
Smrt 6. travnja 1520., Rim, Papinska država
Vrsta umjetnosti slikarstvo - crtežarhitektura
Praksa Urbino, Firenca, Rim
Utjecao Tizian, Tintoretto, Prerafaeliti, itd.
Utjecali Leonardo, Andrea del Sarto, Fra Bartolomeo, Michelangelo
Poznata djela Vjenčanje Djevice
Atenska škola
Portret Pape Lava X.
Portal o životopisima

Rafael, pravog imena Raffaello Santi da Urbino, bio je talijanski slikar i arhitekt Visoke renesanse. U Rafaelovu slikarskom djelu došao je do punog izražaja duh visoke renesanse sa svojim zanosom za klasičnu harmoniju i idealnu ljepotu. Kao objektivna vrijednost u slikarskoj umjetnosti ostaju čistoća njegovih crteža, jasnoća kompozicije, vedrina kolorita i neposredna ljudska realizacija portreta. Rafael je izvršio golem utjecaj na svoje učenike i suradnike. Njegov crtež i kompozicija bili su uzor mnoštvu njegovih sljedbenika.

Vjenčanje Djevice, 1504., ulje na platnu, 170x117 cm, Brera, Milano.

Biografija

Bio je učenik kod svog oca zlatara i kipala Giovannija Santija koji je radio za humanista i ljubitelja umjentosti, vojvodu Urbina, Federico III. Montefeltro. Rafael je rođen i odrastao u njegovoj palači u Urbinu koju je dizajnirao Franjo Vranjanin. Daljnu naobrazbu pružio mu je njegov stric, slavni arhitekt Donato Bramante.

U početku slika svoje prve Bogorodice, a dolaskom u Firencu na njega utječu toskanski majstori, te radi velike oltarne slike Bogorodice s djetetom, djelomice u pejzažnim ambijentima.

Od jeseni 1504. Rafael boravi i radi u Firenci na svojim prvim slikama. Tu se upoznaje sa radovima ondašnjih slikara, Leonarda da Vincija, Andree del Sarta, Michelangela i Fra Bartolomea. U Firencu je došao sa namjerom da ostane nekoliko mjeseci i da prouči radove tih slikara, međutim tu ostaje četiri godine i 21. travnja 1508. potpisuje pismo koje je poslao svom stricu sa "Rafaelo. Slikar u Firenci". U međuvremenu boravi na kratko u svom rodnom mjestu Urbino i u Perugiji. U tom vremenu nastaju njegove poznate slike Bogorodice: Madonna u zelenom (1505, Sveta Obitelj (1507), Vjenčanje Djevice (1504.).

Rimsko doba

Portet Pape Julija II., 1512., ulje na platnu, 63 × 40 cm, palača Pitti, Firenca.

Krajem 1508. po preporuci Bramantea Rafael dobija poziv od pape Julija II. da dođe u Rim da bi ukrasio privatne odaje sa freskama u Vatikanu. Oslikao je tri odaje u Vatikanu freskama s povijesnim, mitološkim, alegorijskim i biblijskim temama (Rafaelove sobe). Devet godina je radio na te tri čekaonice (Stanze) u Vatikanu: od 1509. - 1511. na prvoj sali Stanza della Segnatura, od 1511. - 1514. Stanza d'Eliodoro, te od 1514. - 1517. Stanza dell'Incendio di Borgo.

Godine 1511. Rafael upoznaje Michelangela koji je radio na osliku svoda poznate Sikstinske kapele. Kroz poznanstvo sa Sebastijanom del Piombom, koji je također u to vrijeme radio u Rimu, Rafael se upoznaje sa venecijanskim slikarstvom. Kod svih fresaka koje je Rafael izveo za Vatikan, pomagali su mu učenici iz njegove radionice kao i ostali suradnici koje je zaposlio.

Kod programa za Sala di Costantino za koju je Rafael napravio idejnu skicu očigledno je malo dijelova koje je on sam svojom rukom nacrtao, dalje izvođenje preuzeli su njegovi učenici od 1520. do 1524., Giulio Romano i Giovanni Francesco Penni.

Tijekom radova na stanzama umire papa Julije II. 21. veljače 1513. i papa postaje Giovanni de Medici pod imenom Lav X. 11. ožujka. I novi papa je također bio privržen Rafaelu i nakon smrti Bramantea 11. ožujka 1514. proglašen je za nasljednika, i već 1. travnja te iste godine Rafael postaje arhitekt i izvođač radova na bazilici Sv. Petra.

Godine 1515. postaje konzervator antičkih spomenika u Rimu, a pri tom ga podržava njegov prijatelj Baldasare Castiglione. U studenom te godine Rafael kupuje kuću u Borgu.

Dana 20. travnja 1519. prvih sedam tapiserija koji su tkani u Flandriji su obješeni na zidove u Sikstinskoj kapeli.

Na veliki petak 6. travnja 1520., u 37. godini života Rafael umire od neprekidne visoke temperature. Pokopan sljedećeg dana uz veliku počast, a sahranjen je u Panteonu.

Djela

Atenska škola, Stanza della Segnatura, Vatikan (1513.-14.)
Isusovo preobraženje, (Vatikanski muzeji, iz 1516.-20.) je ostala nedovršena po Rafaelovoj smrti i dovršili su je njegovi učenici.

Rafael je majstor sklada, a njegova umjetnost je lirska i dramska. On je bio najreprezentativniji slikar renesanse koji je u svoju umjetnost uklopio sve dotadašnje spoznaje i iskustvo umjetnosti (chiaro-scuro, sfumato i kompozicije od Leonarda, te karakternost i voluminoznost likova od Michelangela). Njegova rana slika Vjenčanje djevice (Vatikan) pokazuje lirski ugođaj; hram je u pozadini, komplicirana izvedba perspektive … nagovještavaju Rafaelove kasnije radove kao arhitekta. Dok je Michelangelo radio na stropu Sikstinske kapele, Rafael je slikao freske u Vatikanskim polu-javnim sobama – stanze (oko 1510). Tri od ovih fresaka, Atenska škola, Sveti razgovori i Poetika, su slavna remekdjela koja predstavljaju vrhunske discipline koje su se štovale u renesansi: filozofiju, religiju i umjetnost. Predivno komponirane, jasne i mirne; one zrače spokojnošću.

Bio je i izvrstan portretist te je razvio svoj način slikanja Bogorodice kao čistu i idealiziranu. Ona će postati modelom generacija slikara koji slijede.

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Rafael

Vanjske poveznice

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Raffaello Sanzio
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Raffaello Sanzio

Predložak:Link FA