Štipavci: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m Uklonjena promjena suradnika 93.136.86.172, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Luckas-bot |
||
| Redak 12: | Redak 12: | ||
| ordo_autorstvo = [[Carl Ludwig Koch|C. L. Koch]], 1837 |
| ordo_autorstvo = [[Carl Ludwig Koch|C. L. Koch]], 1837 |
||
| razdioba_stupanj = |
| razdioba_stupanj = |
||
| razdioba = |
| razdioba = |
||
}} |
}} |
||
'''Škorpion''' ili '''štipavac''' je red u razredu [[paučnjaci|paučnjaka]] koji spadaju pod [[člankonošci|člankonošce]]. |
'''Škorpion''' ili '''štipavac''' je red u razredu [[paučnjaci|paučnjaka]] koji spadaju pod [[člankonošci|člankonošce]]. |
||
Inačica od 14. listopada 2012. u 15:44
| Štipavci | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Arthropoda |
| Potkoljeno: | Chelicerata |
| Razred: | Arachnida |
| Red: | Scorpiones C. L. Koch, 1837 |
| Baze podataka | |
Škorpion ili štipavac je red u razredu paučnjaka koji spadaju pod člankonošce.
Tipično za škorpione je da su pokriveni tvrdom vanjskom tvari. Kod glave imaju dva kliješta poput škara, s kojima mogu uhvatiti hranu. Kao svi i drugi paučnjaci, škorpioni imaju osam nogu. Stražnji dio je poput repa, koji završava jednim otrovnim žalcem, gdje ima otrovne žlijezde.
Škorpioni spadaju u razred paučnjaka, zajedno s paucima, grinja i dr. Škorpioni su člankonošci, to znači da nemaju kralježnicu, nego imaju članke.
Pripadaju u najkrupnije paukolike životinje, a vjerovatno najstariji (fosili potječu još iz silura. Naseljavaju uglavnom suptropske i tropske predjele, ima ih i u umjerenoj zoni (kod nas ih ima u Primorju). Preko dana miruju sakriveni ispod lišća i kamenja, a noću se aktiviraju u potrazi za hranom. Veličina im se kreće od 13 mm do 25cm.
Otrov škorpiona je neurotoksičan i kod većine vrsta nije smrtonosan za čovjeka. Međutim, otrov pojedinih vrsta može ugroziti život čovjeka.
