Sekularni humanizam: razlika između inačica
Nova stranica: Filozofija ili životno stajalište sekularnog humanizma (alternativno poznat po nekim pristalicama kao Humanizam, posebno s velikim H kako bi se razlikovao od drugih oblika humani... |
poveznice |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Filozofija ili životno stajalište sekularnog humanizma (alternativno poznat po nekim pristalicama kao Humanizam, posebno s velikim H kako bi se razlikovao od drugih oblika humanizma) obuhvaća ljudski razum, etiku, društvenu pravdu, filozofski naturalizam, a posebno odbija vjersku dogmu, supernaturalizam, pseudoznanost ili praznovjerje kao temelj |
Filozofija ili životno stajalište sekularnog humanizma (alternativno poznat po nekim pristalicama kao Humanizam, posebno s velikim H kako bi se razlikovao od drugih oblika humanizma) obuhvaća ljudski [[razum]], [[Etika|etiku]], društvenu pravdu, [[Naturalizam (filozofija)|filozofski naturalizam]], a posebno odbija vjersku [[Dogma|dogmu]], [[supernaturalizam]],[[ pseudoznanost]] ili [[praznovjerje]] kao temelj [[moral]]a i odlučivanja. |
||
Polazi od pretpostavke da su ljudska bića sposobna biti etička i moralna bez religije ili |
Polazi od pretpostavke da su ljudska bića sposobna biti etička i moralna bez [[Religija|religije]] ili [[Bog]]a. To ne znači, međutim, pretpostaviti da su ljudi bilo inherentno zli ili urođeno dobri, niti predstaviti ljude kao superiorne u odnosu na prirodu. Umjesto toga, humanističko životno stajalište naglašava jedinstvenu odgovornost suočavanja čovječanstva sa etičkim posljedicama ljudskih odluka. Temelj koncepta sekularnog humanizma je snažno održavano gledište da svaka [[ideologija]] - bilo vjerska ili politička - mora biti temeljito ispitana od strane svakog pojedinca, a ne samo prihvaćena ili odbačena na temelju vjere. Uz to, bitan dio sekularnog humanizma je neprestano prilagođavana potraga za istinom, prvenstveno kroz [[znanost]] i [[Filozofija|filozofiju]]. Mnogi humanisti izvlače svoje moralne kodekse iz filozofije [[Utilitarizam|utilitarizma]], etičkog naturalizma ili evolucijske etike, a neki zagovaraju znanost moralnosti. |
||
Procjenjuje se da broj sekularnih humanista između četiri i pet milijuna ljudi diljem svijeta. |
Procjenjuje se da broj sekularnih humanista između četiri i pet milijuna ljudi diljem svijeta. |
||
[[Kategorija:Moderna filozofija]] |
|||
[[Kategorija:Filozofska antropologija]] |
|||
[[ar:إنسانية علمانية]] |
|||
[[de:Humanismus#Säkularer Humanismus]] |
|||
[[en:Secular humanism]] |
|||
[[es:Humanismo secular]] |
|||
[[fa:انسانگرایی سکولار]] |
|||
[[fr:Humanisme séculier]] |
|||
[[it:Umanesimo secolare]] |
|||
[[he:הומניזם חילוני]] |
|||
[[lt:Pasaulietinis humanizmas]] |
|||
[[hu:Szekuláris humanizmus]] |
|||
[[mk:Секуларен хуманизам]] |
|||
[[nl:Seculier humanisme]] |
|||
[[ja:世俗的ヒューマニズム]] |
|||
[[pt:Humanismo secular]] |
|||
[[ru:Светский гуманизм]] |
|||
[[simple:Secular humanism]] |
|||
[[sl:Posvetni humanizem]] |
|||
[[sh:Sekularni humanizam]] |
|||
[[fi:Sekulaari humanismi]] |
|||
[[sv:Sekulär humanism]] |
|||
[[th:มนุษยนิยมแบบฆราวาส]] |
|||
[[tr:Seküler hümanizm]] |
|||
[[uk:Світський гуманізм]] |
Inačica od 16. listopada 2012. u 13:12
Filozofija ili životno stajalište sekularnog humanizma (alternativno poznat po nekim pristalicama kao Humanizam, posebno s velikim H kako bi se razlikovao od drugih oblika humanizma) obuhvaća ljudski razum, etiku, društvenu pravdu, filozofski naturalizam, a posebno odbija vjersku dogmu, supernaturalizam,pseudoznanost ili praznovjerje kao temelj morala i odlučivanja.
Polazi od pretpostavke da su ljudska bića sposobna biti etička i moralna bez religije ili Boga. To ne znači, međutim, pretpostaviti da su ljudi bilo inherentno zli ili urođeno dobri, niti predstaviti ljude kao superiorne u odnosu na prirodu. Umjesto toga, humanističko životno stajalište naglašava jedinstvenu odgovornost suočavanja čovječanstva sa etičkim posljedicama ljudskih odluka. Temelj koncepta sekularnog humanizma je snažno održavano gledište da svaka ideologija - bilo vjerska ili politička - mora biti temeljito ispitana od strane svakog pojedinca, a ne samo prihvaćena ili odbačena na temelju vjere. Uz to, bitan dio sekularnog humanizma je neprestano prilagođavana potraga za istinom, prvenstveno kroz znanost i filozofiju. Mnogi humanisti izvlače svoje moralne kodekse iz filozofije utilitarizma, etičkog naturalizma ili evolucijske etike, a neki zagovaraju znanost moralnosti.
Procjenjuje se da broj sekularnih humanista između četiri i pet milijuna ljudi diljem svijeta.