Selca: razlika između inačica

Koordinate: 43°18′N 16°51′E / 43.30°N 16.85°E / 43.30; 16.85
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Uklanjanje izmjene 3722655 što ju je unio/unijela Kubura (Razgovor sa suradnikom:Kubura)
Redak 11: Redak 11:
z. dužina = 16.85|
z. dužina = 16.85|
}}
}}
'''Selca''' su naselje na istočnom dijelu otoka Brača i municipalno središte Općine Selca, kojoj još pripadaju naselja [[Novo Selo]], [[Sumartin]], [[Povlja]] i [[Selački zaseoci]].
'''Selca''' su naselje na istočnom dijelu otoka Brača i municipalno središte Općine Selca, kojoj još pripadaju naselja Novo Selo, Sumartin, Povlja i Selački zaseoci.




== Zemljopis ==
== Zemljopis ==
Selca su smještena na visoravni brda Pliša, na istočnom dijelu otoka Brača.
Selca su smještena na visoravni brda Pliš, na istočnom dijelu otoka Brača.
== Stanovništvo ==
== Stanovništvo ==
U Selcima živi nešto manje od 1000 stanovnika, a velik broj Selčana preko zime je u Splitu: bilo na školovanju, bilo na poslu.
U Selcima živi nešto manje od 1000 stanovnika, a velik broj Selčana preko zime je u Splitu: bilo na školovanju, bilo na poslu.
== Uprava ==
== Uprava ==
== Povijest ==
== Povijest ==
Selca se prvi put spominju u dokumentu [[Povaljska listina|Povaljskoj listini]] iz 1184. godine.
Selca se prvi put spominju u dokumentu Povaljska listina iz 1184. godine.

Najveća tragedija u povijesti Selaca je bila [[9. kolovoza]] [[1943.]], kad su talijanski fašistički okupatori zapalili Selca i još 6 bračkih mjesta. Mjesto Selca je gorjelo tri dana i tri noći i od te tragedije se nikad nisu oporavila. Ovaj zločin nije prošao nezapažen ni neosuđen ni kod Talijana, tako da su i neki talijanski pjesnici osudili ovu tragediju <ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/17900/Default.aspx Slobodna Dalmacija] Croatia Rediviva’ o fašističkoj paljevini, 7. kolovoza 2008.</ref>

Tragedija nikad dosad nije bila posebno obilježavana. Tek je [[Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što - baštinski dani]] 2008. organizirala taj skup u sjećanje na tu katastrofu, a 9. kolovoza 2008. je predviđeno postavljanje spomen-ploče na tu tragediju.


== Poznate osobe ==
== Poznate osobe ==


* [[Zlatan Jakšić]], (1924. - 2007.), profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru i značajni hrv. pjesnik koji je pisao na čakavskom narječju
* [[Zlatan Jakšić]], (1924. - 2007.), profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru i značajni čakavski pjesnik
* [[Ante Nižetić]], ([[1924. - 2007.]]), hrv. pjesnik koji je pisao na čakavskom narječju
* [[Ante Nižetić]], ([[1924. - 2007.]]), čakavski pjesnik
* [[Slobodan Štambuk]], ([[1941.]]), hvarsko-bračko-viški biskup
* [[Slobodan Štambuk]], ([[1941.]]), hvarsko-bračko-viški biskup
* [[Neva Kežić]], ([[1948. - 2010.]]), hrvatska pjesnikinja
* [[Neva Kežić]], ([[1948. - 2010.]]), hrvatska pjesnikinja
* [[Drago Štambuk]], ([[1950.]]), liječnik, [[pjesnik]], [[esej]]ist i [[diplomat]]
* [[Drago Štambuk]], ([[1950.]]), liječnik, [[pjesnik]], [[esej]]ist i [[diplomat]]
* [[Nives Štambuk Giljanović]], stručnjak za vode Dalmacije i redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Splitu
* [[Nives Štambuk Giljanović]], stručnjak za vode Dalmacije i redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Splitu
* [[Siniša Vuković]], ([[1973.]]), hrv. književnik, jezikoslovac, skladatelj i dirigent
* [[Siniša Vuković]], ([[1973.]]), književnik, lingvist, skladatelj i dirigent


== Spomenici i znamenitosti ==
== Spomenici i znamenitosti ==
Redak 43: Redak 39:
U apsidi crkve Krista Kralja nalazi se kip Srca Isusova, rad proslavljenoga hrvatskoga kipara [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]]. Umjetnik je 1956. godine gipsani model poklonio Selčanima, a oni su od topovskih čahura prikupljenih uokolo mjesta (zaostalih iz Drugoga svjetskoga rata) izlili Meštrovićev kip u broncu.
U apsidi crkve Krista Kralja nalazi se kip Srca Isusova, rad proslavljenoga hrvatskoga kipara [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]]. Umjetnik je 1956. godine gipsani model poklonio Selčanima, a oni su od topovskih čahura prikupljenih uokolo mjesta (zaostalih iz Drugoga svjetskoga rata) izlili Meštrovićev kip u broncu.


Kraj crkve Krista Kralja podignut je spomenik papi [[Ivan Pavao II.|Ivanu Pavlu II.]], djelo kipara [[Kuzma Kovačić|Kuzme Kovačića]]. Papa je prikazan i kao pjesnik.
Kraj crkve Krista Kralja podignut je spomenik papi [[Ivan Pavao II.|Ivanu Pavlu II.]], djelo kipara [[Kuzma Kovačić|Kuzme Kovačića]].


U blizini papina spomenika, nalazi se skupina kipova - poprsja prvog predsjednika RH dr [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] te iskrenih boraca za priznanje Hrvatske 1991., bivših ministara vanjskih poslova SR Njemačke [[Hans Dietrich Genscher|Hansa Dietricha Genschera]] i Austrije [[Alois Mock|Aloisa Mocka]].
U blizini papina spomenika, nalazi se skupina kipova - poprsja prvog predsjednika RH dr [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] te iskrenih boraca za priznanje Hrvatske 1991., bivših ministara vanjskih poslova SR Njemačke [[Hans Dietrich Genscher|Hansa Dietricha Genschera]] i Austrije [[Alois Mock|Aloisa Mocka]].
Redak 60: Redak 56:
Župnik u Selcima je velečasni don Jakša Rubinić, podrijetlom iz Vrisnika na otoku Hvaru.
Župnik u Selcima je velečasni don Jakša Rubinić, podrijetlom iz Vrisnika na otoku Hvaru.


Godine 1991. pjesnik, liječnik i diplomat, dr. Drago Štambuk, utemeljio je svehrvatsku pjesničku manifestaciju "Croatia rediviva" koja protežira sva tri hrvatska jezika: čakavski, kajkavski i štokavski. Manifestacija se održava na središnjem mjesnom trgu, Pijaci, početkom kolovoza, i na njoj su nastupili neki od najvećih hrvatskih pjesnika ([[Dragutin Tadijanović]], [[Vesna Parun]], [[Slavko Mihalić]], [[Tonko Maroević]], [[Luko Paljetak]], [[Jakša Fiamengo]], [[Joško Božanić]]...). Nakon pjesničkog maratona utemeljitelj priredbe Drago Štambuk kruni maslinovim vijencem jednog od pjesnika, te on time postaje "poeta oliveatus", a nekoliko stihova oliveata kleše se u kamenu ploču i postavlja na "Zid od poezije".
Godine 1991. pjesnik, liječnik i diplomat, dr. Drago Štambuk, utemeljio je svehrvatsku pjesničku manifestaciju "Croatia rediviva" koja protežira sva tri hrvatska jezika: čakavski, kajkavski i štokavski. Manifestacija se održava na središnjem mjesnom trgu, Pijaci, početkom kolovoza, i na njoj su nastupili neki od najvećih hrvatskih pjesnika (Dragutin Tadijanović, Vesna Parun, Slavko Mihalić, Tonko Maroević, Luko Paljetak, Jakša Fiamengo, Joško Božanić...). Nakon pjesničkog maratona utemeljitelj priredbe Drago Štambuk kruni maslinovim vijencem jednog od pjesnika, te on time postaje "poeta oliveatus", a nekoliko stihova oliveata kleše se u kamenu ploču i postavlja na "Zid od poezije".

Neko vrijeme u Selcima je djelovala dramska skupina "Mirina", koja je svoje predstave temeljila na lokalnim temama i čakavštini, a nekoliko je godina organizirala i selačke karnevalske svečanosti (Selaški krnovaj).



Neko vrijeme u Selcima je djelovala dramska skupina "Mirina", koja je svoje predstave temeljila na lokalnim temama i čakavštini, a nekoliko je godina organizirala i selačke [[karneval]]ske svečanosti ('''Selaški krnovaj''').


== Sport ==
== Sport ==

Inačica od 21. listopada 2012. u 22:14

Ovo je glavno značenje pojma Selca. Za druga značenja pogledajte Selca (razdvojba).
Selca

grb
Država Hrvatska
ŽupanijaSplitsko-dalmatinska

NaseljaNovo Selo, Selca, Povlja, Sumartin

Površina[1]53,8 km2
Površina središta24,8 km2
Koordinate43°18′N 16°51′E / 43.30°N 16.85°E / 43.30; 16.85

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno1 613
– gustoća30 st./km2
Urbano692
– gustoća65 st./km2

Zemljovid

Selca na zemljovidu Hrvatske
Selca
Selca

Selca na zemljovidu Hrvatske

Selca su naselje na istočnom dijelu otoka Brača i municipalno središte Općine Selca, kojoj još pripadaju naselja Novo Selo, Sumartin, Povlja i Selački zaseoci.


Zemljopis

Selca su smještena na visoravni brda Pliš, na istočnom dijelu otoka Brača.

Stanovništvo

U Selcima živi nešto manje od 1000 stanovnika, a velik broj Selčana preko zime je u Splitu: bilo na školovanju, bilo na poslu.

Uprava

Povijest

Selca se prvi put spominju u dokumentu Povaljska listina iz 1184. godine.

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

Selca su poznata diljem Hrvatske i po svojim spomenicima velikanima. U Selcima se nalazi spomenik Lavu Nikolajeviču Tolstoju, prvi u svijetu, jer je podignut malo poslije piščeve smrti.

Mjesna župna crkva Krista Kralja trobrodna je bazilika građena u neoromaničkom stilu i sa svojih 45 metara najviša je crkva na dalmatinskim otocima. Zbog njene ljepote i impresivnosti nazivaju je Bračkom katedralom.

U apsidi crkve Krista Kralja nalazi se kip Srca Isusova, rad proslavljenoga hrvatskoga kipara Ivana Meštrovića. Umjetnik je 1956. godine gipsani model poklonio Selčanima, a oni su od topovskih čahura prikupljenih uokolo mjesta (zaostalih iz Drugoga svjetskoga rata) izlili Meštrovićev kip u broncu.

Kraj crkve Krista Kralja podignut je spomenik papi Ivanu Pavlu II., djelo kipara Kuzme Kovačića.

U blizini papina spomenika, nalazi se skupina kipova - poprsja prvog predsjednika RH dr Franje Tuđmana te iskrenih boraca za priznanje Hrvatske 1991., bivših ministara vanjskih poslova SR Njemačke Hansa Dietricha Genschera i Austrije Aloisa Mocka.

Obrazovanje

Kultura

Župna crkva Krista Kralja

U Selcima je 1888. godine osnovano društvo "Hrvatski sastanak", koje je djelovalo do polovice XX. vijeka. Revitalizirano je 1988. godine o 100. obljetnici utemeljenja, te otada nosi ime "Hrvatski sastanak 1888". Društvo je revitalizirao Sinaj Bulimbašić, koji je bio dugogodišnji njegov predsjednik. Zamijenio ga je Juro Štambuk Čiča, a danas je predsjednik Ivan Marijančević. U okviru KUD-a djelovala je muška klapa "Selca", ženske klape "Fjorin" i "Mirula", te mandolinski orkestar. Obnovom Društva osnovana je i limena glazba čije je službeno ime Puhački orkestar KUD-a "Hrvatski sastanak 1888", a dva je desetljeća na njegovom čelu bio maestro Dragan Smiljan, koji je i obučio same glazbare. Danas je dirigent Puhačkog orkestra Siniša Vuković. Predsjednik Puhačkog orkestra od prvog dana je Bruno Štambuk.

U okviru župske zajednice djeluje i mješoviti pjevački Zbor Krista Kralja, koji je 1996. godine pokrenuo Siniša Vuković, njegov dirigent i danas. Glas o Selcima ovaj je zbor pronosio diljem zemlje i inozemstva (Italija, Francuska, Austrija, Poljska, Slovačka, Mađarska...). Zbor Krista Kralja snimio je kompletno glagoljaško pjevanje mjesta na trostrukom nosaču zvuka "Ispovid'te se", koji je 2008. godine objavila splitska izdavačka kuća "Verbum". Orguljaš tijekom bogoslužja u crkvi je Pero Bošković.

Župna crkva posvećena je Kristu Kralju (slavi se zadnje nedjelje prije Došašća), a nad župom bdije nebeska zaštitnica Gospa Karmelska (Gospa Škapularska ili Gospa od Karmena), čiji se blagdan svetkuje 16. srpnja.

Župnik u Selcima je velečasni don Jakša Rubinić, podrijetlom iz Vrisnika na otoku Hvaru.

Godine 1991. pjesnik, liječnik i diplomat, dr. Drago Štambuk, utemeljio je svehrvatsku pjesničku manifestaciju "Croatia rediviva" koja protežira sva tri hrvatska jezika: čakavski, kajkavski i štokavski. Manifestacija se održava na središnjem mjesnom trgu, Pijaci, početkom kolovoza, i na njoj su nastupili neki od najvećih hrvatskih pjesnika (Dragutin Tadijanović, Vesna Parun, Slavko Mihalić, Tonko Maroević, Luko Paljetak, Jakša Fiamengo, Joško Božanić...). Nakon pjesničkog maratona utemeljitelj priredbe Drago Štambuk kruni maslinovim vijencem jednog od pjesnika, te on time postaje "poeta oliveatus", a nekoliko stihova oliveata kleše se u kamenu ploču i postavlja na "Zid od poezije".

Neko vrijeme u Selcima je djelovala dramska skupina "Mirina", koja je svoje predstave temeljila na lokalnim temama i čakavštini, a nekoliko je godina organizirala i selačke karnevalske svečanosti (Selaški krnovaj).


Sport

Više desetljeća u Selcima djeluje nogometni klub Takmac.

Izvori

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Selca koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.