Bugarska: razlika između inačica
m r2.7.2+) (robot Mijenja: se:Bulgária |
m robot Dodaje: pa:ਬਲਜੈਰੀਆ |
||
Redak 330: | Redak 330: | ||
[[or:ବୁଲଗାରିଆ]] |
[[or:ବୁଲଗାରିଆ]] |
||
[[os:Болгари]] |
[[os:Болгари]] |
||
[[pa:ਬਲਜੈਰੀਆ]] |
|||
[[pam:Bulgaria]] |
[[pam:Bulgaria]] |
||
[[pap:Bulgaria]] |
[[pap:Bulgaria]] |
Inačica od 5. studenoga 2012. u 05:29
Republika Bugarska Република България | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Geslo Съединението прави силата (Saedinenieto pravi silata) (bugarski: "U jedinstvu je snaga") | |||||
Himna Mila Rodino | |||||
Položaj Bugarske | |||||
Glavni grad | Sofija | ||||
Službeni jezik | bugarski | ||||
Državni vrh | |||||
- Predsjednik | Rosen Plevneliev | ||||
- Predsjednik Vlade | Bojko Borisov | ||||
Neovisnost | 681. (osnovao ju Asparuh) 22. rujna 1908. (osamostaljenje od Osmanskog Carstva) | ||||
Površina | 102. po veličini | ||||
- ukupno | 110.910 km2 | ||||
- % vode | 0,3 % | ||||
Stanovništvo | 91. po veličini | ||||
- ukupno (2003) | 7.537.929 | ||||
- gustoća | 69/km2 | ||||
BDP (PKM) | procjena 2006. | ||||
- ukupno | 77.130 milijardi $ (68.) | ||||
- po stanovniku | 10 400 $ (66.) | ||||
Valuta | bugarski lev (100 stotinki) | ||||
Pozivni broj | +359 | ||||
Vremenska zona | UTC +2 UTC +3 ljeti | ||||
Internetski nastavak | .bg |
Bugarska (bug. България (Bălgarija)) država je u jugoistočnoj Europi. Glavni grad joj je Sofija. Graniči s Grčkom na jugu, Turskom na jugoistoku, Srbijom na zapadu, Makedonijom na jugozapadu i Rumunjskom na sjeveru. Na istoku izlazi na Crno more. Od 2007. godine članica je Europske unije.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2001. Bugarska je imala 7.932.984 stanovnika. Broj stanovnika se smanjuje zbog niskog nataliteta i iseljavanja, tako da je Bugarska prije 26 godina, 1975., imala veći broj stanovnika. (8.729.666 prema popisu).
Prema vjeroispovijesti većina stanovništva je pravoslavne vjere, točnije, većina stanovništva su bili pripadnici Bugarske pravoslavne crkve.
Etnički sastav je bio sljedeći:
Etničke grupe
Položaj
Bugarska se nalazi na važnom prometnom pravcu koji dolinom rijeke Marice povezuje srednju Europu s Malom Azijom i Bliskim istokom.
Prometno značenje ima i granična rijeka Dunav kojom se izvoze poljoprivredne sirovine, a važna je i za dobivanje energije.
Reljefno je Bugarska raznolik prostor. Okosnicu čini Marica sa svojom dolinom (Tračka). To su obradive površine na kojima, uz maritimne klimatske utjecaje s Egejskog mora, uspijevaju različite kulture (duhan, pamuk, povrće, riža, vinova loza, žitarice).
Južnije su stari Rodopi, bogati ugljenom i obojenim metalima. Osim rudarstva, stanovništvo se ovdje bavi i šumarstvom i ovčarstvom. Sjeverno od Marice nalazi se Stara planina ili Balkan koja je, suprotno nazivu, mladog, tercijarnog postanka. U brojnim zaštićenim kotlinama poznata je proizvodnja ruža i ružinog ulja koje se koristi u kozmetičkoj industriji.
Između Balkana i Dunava zaravnjena je Bugarska ploča. Na lesnim naslagama nastalo je plodno tlo gdje se uz umjerenu klimu razvila raznovrsna poljoprivredna proizvodnja.
U većim su gradovima industrijska postrojenja u kojima radi najveći dio bugarskog stanovništva. To su Plovdiv na Marici, Ruse na Dunavu, Varna i Burgas na crnomorskoj obali. Glavni grad Sofija (1,2 mil.st.) smješten je na prometnom pravcu koji iz Srednje Europe vodi na Bliski istok.
Gospodarstvo Bugarske
Administrativna podjela
Od 1999. godine Bugarska je podijeljena na 28 provincija ili oblasti. Od 1987. do 1999. godine bila je podijeljena na devet oblasti. Oblasti su dobile imena po glavnim i najvećim gradovima na svom teritoriju.
Sadašnje (2009.) oblasti Bugarske su:
- Blagoevgrad
- Burgas
- Dobrič
- Gabrovo
- Haskovo
- Krdžali
- Ćustendil
- Loveč
- Montana
- Pazardžik
- Pernik
- Pleven
- Plovdiv
- Razgrad
- Ruse
- Šumen
- Silistra
- Sliven
- Smoljan
- Sofijska oblast
- Sofija
- Stara Zagora
- Trgovište
- Varna
- Veliko Trnovo
- Vidin
- Vraca
- Jambol
Povijest Bugarske
Do 14. stoljeća
Bugari se pokrštavaju za cara Borisa (9. stoljeće). Njegov sin Simeon (893.-927.) uspješno ratuje protiv Bizanta i proširuje državu te uzima carski naslov. Za njegovih nasljednika Bugarska slabi pred napadima Pečenega, Mađara i Bizanta.
Od 971. god. Bugarska priznaje bizantsku vlast, a privremeno se oslobađa za Zapadnobugarskog carstva (Makedonsko carstvo, 976.-1018.) koja je svoj vrhunac dosegla za vladavine cara Samuila. Nakon poraza i smrti njegovog nećaka Vladislava Bizant je pobjednički ušao u Ohrid i srušio tj. ugušiti ustanak Komitopula.
Bugarska se ponovo osamostaljuje za braće Petra i Asena (1186.) i kratkotrajan uspon postiže za cara Ivana Asena II. (1218.-1241.).
U idućim stoljećima Bugarsku slabe unutarnje borbe i vanjski neprijatelji (Mađari, Bizant i Turci). God. 1393. bugarsku državu srušio je sultan Bajazid I.
Pod turskom vlašću
Teritorij današnje Bugarske za turske vladavine je administrativno potpadao pod Rumelijski beglebegluk sa sjedištem u Sofiji. Represivna turska vladavina i sve jači pritisak na porobljenog bugarskog seljaka dovde do više ustanaka koji su ugušeni u krvi (1598., 1686., 1737.-38.). Turske odmazde dovode do velikog iseljavanja pučanstva u Rumunjsku, Rusiju i Srbiju.
Nacionalni preporod i borba za neovisnost
Neovisna Bugarska
Bugarska u Balkanskim ratovima
Bugarska u Prvom svjetskom ratu
Bugarska je u Prvom svjetskom ratu bila na strani Centralnih sila i borila se protiv Antante zajedno s Njemačkom, Austro-Ugarskom i Osmanskim Carstvom.
Bugarska u međuratnom razdoblju
Bugarska u Drugom svjetskom ratu
Komunistička Bugarska
Demokratska Bugarska
Vanjske poveznice
- Povijest Bugarske na Sedam Stranica
- Hrvatska revija R. Božilova: Bugari i Hrvati kroz stoljeća
- Matica, ožujak 2007. Grad Sofija i Hrvati (PDF) (3,3 MB)
Ostali projekti
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Bugarska | |
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bugarska | |
Zajednički poslužitelj sadrži atlas Bugarske |
|
|
|
|