Demokratska stranka (SAD): razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
RibotBOT (razgovor | doprinosi)
MerlIwBot (razgovor | doprinosi)
Redak 65: Redak 65:
[[be-x-old:Дэмакратычная партыя]]
[[be-x-old:Дэмакратычная партыя]]
[[bg:Демократическа партия (САЩ)]]
[[bg:Демократическа партия (САЩ)]]
[[br:Strollad Demokratel (Stadoù-Unanet)]]
[[bs:Demokratska stranka (SAD)]]
[[bs:Demokratska stranka (SAD)]]
[[ca:Partit Demòcrata dels Estats Units]]
[[ca:Partit Demòcrata dels Estats Units]]

Inačica od 12. studenoga 2012. u 07:39

Demokratska stranka
Democratic Party
{{{logo opis}}}
{{{logo opis}}}
Vođa Nancy Pelosi
Predsjednik Barack Obama
Osnovana 1792. (povijesno)
1828. (moderno)
Sjedište Washington D.C.
Država djelovanja Sjedinjene Američke Države
Studentsko krilo Fakultet demokrata Amerike
Ideologija Američki liberalizam
Treći put
Progresivizam
Službene boje plava

Demokratska stranka (Democratic Party) jedna je od dvije vodeće stranke Sjedinjenih Američkih Država.

Premda tvrdi da svoje podrijetlo vuče iz Demokratsko-republikanske stranke koju je 1792. osnovao Thomas Jefferson, njezin uspon dolazi tek podjelom te stranke na dvije frakcije, za vrijeme predsjednika Andrewa Jacksona. Tada su se pristaše počele zvati demokratima.

Kad je nastala, u 19. stoljeću, to je bila konzervativna stranka koja se bavila poljoprivrednim interesima robovlasničkog Juga. Ostala je dominantna sve do američkog građanskog rata, kad su se mnogi demokrati našli na strani poraženih Konfederativnih Država Amerike. Tada joj je prevlast ukrala Republikanska stranka, dok su se demokrati bazirali na etničkim manjinama i siromašnim farmerima.

Dolaskom Thomasa Jennigsa Begana na vlast, stranka je počela skretati ulijevo. To je nastavio Franklin Delano Roosevelt sa svojim New Dealom, a kulminiralo je šezdesetih godina 20. stoljeća, pod Lyndonom B. Jonhnsonom.

Reaganovom revolucijom 1980. stranka počinje kliziti prema centru i desnici. To kulminira Billom Clintonom. U 21. stoljeću stranka jača zahvaljujući nezadovoljstvu republikanskim Bushom i ratom u Iraku.

Predložak:Link FA