Štipavci: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
ispisati
ZéroBot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: pa:ਬਿੱਛੂ
Redak 85: Redak 85:
[[nv:Séigoʼ]]
[[nv:Séigoʼ]]
[[oc:Scorpiones]]
[[oc:Scorpiones]]
[[pa:ਬਿੱਛੂ]]
[[pl:Skorpiony]]
[[pl:Skorpiony]]
[[pnb:بچھو]]
[[pnb:بچھو]]

Inačica od 16. studenoga 2012. u 04:58

Štipavci
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Arthropoda
Potkoljeno:Chelicerata
Razred:Arachnida
Red:Scorpiones
C. L. Koch, 1837
Baze podataka

Škorpion ili štipavac je red u razredu paučnjaka koji spadaju pod člankonošce.

Tipično za škorpione je da su pokriveni tvrdom vanjskom tvari. Kod glave imaju dva kliješta poput škara, s kojima mogu uhvatiti hranu. Kao svi i drugi paučnjaci, škorpioni imaju osam nogu. Stražnji dio je poput repa, koji završava jednim otrovnim žalcem, gdje ima otrovne žlijezde.

Škorpioni spadaju u razred paučnjaka, zajedno s paucima, grinja i drugim. Škorpioni su člankonošci, to znači da nemaju kralježnicu, nego imaju članke.

Pripadaju u najkrupnije paukolike životinje, a vjerovatno najstariji – fosili potječu još iz silura. Naseljavaju uglavnom suptropske i tropske predjele, ima ih i u umjerenoj zoni (kod nas ih ima u Primorju). Preko dana miruju sakriveni ispod lišća i kamenja, a noću se aktiviraju u potrazi za hranom. Veličina im se kreće od 13 mm do 25cm.

Otrov škorpiona je neurotoksičan i kod većine vrsta nije smrtonosan za čovjeka. Međutim, otrov pojedinih vrsta može ugroziti život čovjeka.

Nedovršeni članak Štipavci koji govori o životinjama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.