Novruz: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 22. studenoga 2012. u 00:28

Novruz, Nowrouz, Nooruz, Navruz, Nauroz, Nevruz
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Novruz, Nowrouz, Nooruz, Navruz, Nauroz, Nevruz
Azerbajdžan Indija Iran Kiribati Pakistan Turska Uzbekistan
Regija:	Azija i Pacifik
Godina upisa:	2009.
Ugroženost:	-
Poveznica:	UNESCO:00282

Novruz (perz. نوروز: noʊruz, „novi dan“) je iranski tradicionalni blagdan Nove godine kojega slave svi iranski narodi, ali i drugi narodi usko vezanih uz iransku kulturu. Običaj slavljenja Norwuza proširio se na mnoge krajeve svijeta, uključujući dijelove središnje i južne Azije, sjeverozapadne Kine, poluotok Krim, te na Balkan.

Stol *Haft-Sin* u Teheranu, sa sedam predmeta koji simboliziraju Nowruz

Novruz označava prvi dan proljeća i početak godine prema iranskom kalendaru. Počinje proljetnom ravnodnevicom (ekvinocijem) koja je najčešće 21. ožujka, odnosno dan ranije ili kasnije, ovisno o točki promatranja. Obilježavanje Novruza datira prije islamskog razdoblja, a korjene vuče iz doba antičkog Irana. To je važan zoroastrijski blagdan koji ima veliko značenje među modernim zoroastrijcima u Iranu. Trenutak kada Sunce ekliptički presijeca nebeski ekvator precizno se izračunavaju svake godine, a običaj među iranskim obiteljima je skupljanje i promatranje tog događaja.

Od ahemenidskog doba službena nova godina počinjala je danom kada Sunce napusti zodijak Ribe, odnosno kada uđe u zodijak Ovna, što označava ravnodnevicu ili ekvinocij. Židovski festival Purim najvjerojatnije je preuzet od iranskog Novruza^[1], koji je također snažno utjecao i na tradicije Ismailije, Alavita^[2], Alevita, te Bahá'íja^[3].

Naziv Novruz prvi se put spominje u perzijskim zapisima u 2. stoljeću p. n. e., no obilježavan je još u doba vladavine iranske dinastije Ahemenida (648.-330. pr. Kr.), kada su narodi iz brojnih satrapija Perzijskog Carstva dolazili predati darove perzijskom vladaru. Simbolika Novruza prikazana je na reljefima Darijeve apadane u Perzepolisu, na kojima lav proždire bika.

Poveznice

Izvor

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Novruz

v • u Svjetska baština u Iranu

	Kulturna baština (24)	Armenski samostan sv. Tadeja i sv. Stjepana (2008.) • Bam s okolicom (2004.) • Behistunski natpisi (2006.) • Elamitski zigurat i drevni grad Čoga Zanbil (1979.) • Golestanska palača (2013.) • Gonbad-e Kabus (2012.) • Povijesni grad Jazd (2017.) • Kulturološki krajolik Majmanda (2015.) • Trg Nakš-e Džahan u Isfahanu (2012.) • Pasargad (2004.) • Perzepolis (1979.) • Perzijski kanati (2016.) • Perzijski vrtovi (2011.) • Grobnica šejha Safija (2010.) • Saborna džamija u Isfahanu (1979.) • Sultanija (2005.) • Suza (205.) • Šuštarski hidraulički sustav (2009.) • Tabriški bazar (2010.) • Taht-e Sulejman (2003.) • Transiranska željeznica (2021.) • Kulturni krajolik Uramanata (2021.)

	Prirodna baština (2)	Dašt-e Lut (2016.) • Hirkanijske šume (2019.)

	Nematerijalna svjetska baština (10)	Glazba Bakšija iz Korasana (2010.) • Kališujanski rituali Mašhade ardehala u Kašanu (2012.) • Naqqāli, iransko dramsko pripovijedanje* (2011.) • Proslava iranske Nove godine Novruz¹⁾ (2009.) • Rituali Pahlevani i Zurhanei (2010.) • Iranski glazbeni reportoar tradicijski skladbi Radif (2009.) • Ritualna dramska umjetnost Ta‘zīye (2012.) • Tradicionalno vezenje tepiha u Farsu (2010.) • Tradicionalno vezenje tepiha u Kašanu (2010.) • Tradicionalne vještine izgradnje i jedrenja iranskim lendž brodovima u Perzijskom zaljevu* (2011.)

¹⁾ Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva. * Svjetska baština u opasnosti

Svjetska baština u Turskoj

Europa

Kulturna baština (2)

Povijesni dijelovi Istanbula: Konstantinov hipodrom, Aja Sofija, Aja Irena, Cisterna Bazilike, Crkva Hora, Teodozijeve zidine, džamije Ahmedija, Sulejmanija, Šehzada, Jeni, i palača Topkapi Saraj (1985.) • Džamija Selimija i njezin društveni kompleks (2011.)

Azija

Kulturna baština (17)	Afrodizija (2017.) • Arheološki lokalitet Ani (2016.) • Bursa i Cumalıkızık: rođenje Osmanskog carstva (2014.) • Çatal Höyük (2012.) • Velika džamija i bolnica u Divriğiju (1985.) • Diyarbakır utvrda i kulturni krajolik Hevsel vrtova (2015.) • Efez (2015.) • Göbekli Tepe (2018.) • Ruševine Hattuše (1986.) • Ruševine Ksantosa s Letinim svetištem Letoon (1988.) • Monumentalne grobnice u brdima Nemruta (1987.) • Pergam i njegov višeslojni kulturni krajolik (2014.) • Povijesno središte Safranbolua (1994.) • Troja (1998.) ● Arheološki lokalitet Arslantepe (2021.) • Gordion (2023.)

Mješovita baština (2)	Nacionalni park Göreme i spomenici u stijenama Kapadocije (1985.) • Antički grad Hierapolis s terasama Pamukkale (1988.)

Nematerijalna svjetska baština (20)

Tradicija Âşıklık (2009.) • Çini, tradicijska vještina proizvodnje glazura u keramici (2016.) • Ebru, turska umjetnost mramora (2014.) • Hıderles (Ederlezi), proslava Jurjeva, tj. proljeća¹⁾ (2017.) • Proizvodnja plošnog kruha poznatog kao lavaš, katirma, jupka ili jufka²⁾ (2016.) • Kazalište sjena Karađoz (2009.) • Keşkek (2011.) • Kırkpınar ili hrvački festival (2010.) • Umjetnost javnog pripovjedanja Meddah (2008.) • Festival Mesir Macunu (2012.) • Ceremonija Mevlevi Sema (2008.) • Proslava nove godine Novruz³⁾ (2008.) • Semah, ritual Alevi-Bektaşi vjernika (2010.) • Tradicijski Sohbet skupovi (2010.) • Kultura i tradicija turske kave (2013.) • Zviždući jezik* (2017.) • Dede Korkut (s Azerbajdžanom i Kazahstanom) (2018.) • Tradicionalno tursko streličarstvo (2019.) • Tradicionalna strateška igra: Togyzqumalaq, Toguz Korgool, Mangala / Göçürme (s Kazahstanom i Kirgistanom) (2020.) • Umjetnost minijature (s Azerbajdžanom, Iranom i Uzbekistanom) (2020.)

¹⁾ S Makedonijom ²⁾ S drugim državama (Azerbajdžan, Iran, Kazahstan i Kirgistan) ³⁾ Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva. * Svjetska baština u opasnosti

Predložak:Link FA

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Novruz&oldid=3764581"

Kategorija:

Skrivena kategorija:

Stranice s neispravnim poveznicama datoteka

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
+{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
-[[Datoteka:Earth-lighting-equinox EN.png|250px|mini|desno|Položaj [[Zemlja|Zemlje]] u odnosu na [[Sunce|sunčeve]] zrake u vrijeme '''ravnodnevice''' ([[ekvinocij]]a)]]
+|ime baštine = Novruz, Nowrouz, Nooruz, Navruz, Nauroz, Nevruz
-[[Datoteka:Nowruz Zoroastrian.jpg|mini|desno|250px|Simbolički reljef '''Norwuza''' u [[Perzepolis]]u koji prikazuje [[Zodijak|zodijake]] [[Bik (znak)|bika]] i [[Lav (znak)|lava]]]]
+|slika = Noruz - Persia.jpg
-[[Datoteka:HaftSeen2.JPG|mini|desno|250px|Stol ''Haft-Sin'' u [[Teheran]]u, sa sedam predmeta koji simboliziraju Nowruz]]
+|godina = 2009.
+|regija = Azija i Pacifik
-'''Novruz''' ([[perzijski|perz.]] نوروز: ''noʊruz'', „novi dan“) je [[iran]]ski tradicionalni blagdan Nove godine.
+|id = 00282
+|ugroženost = -
-Slave ga svi [[iranski narodi]] i drugi narodi usko vezanih uz iransku kulturu. Običaj slavljenja Norwuza proširio se na mnoge krajeve svijeta, uključujući dijelove [[Središnja Azija|središnje]] i [[Južna Azija|južne Azije]], sjeverozapadne [[Kina|Kine]], poluotok [[Krim]], te na [[Balkan]].
+|poveznica = http://www.unesco.org/culture/ich/en/RL/00282
+|država = {{ZD+X/A|AZE}} {{ZD+X/I|IND}} {{ZD+X/I|IRN}}<br>{{ZD+X/K|KIR}} {{ZD+X/P|PAK}} {{ZD+X/T|TUR}}<br>{{ZD+X/U|UZB}}
+}}
+'''Novruz''' ([[perzijski|perz.]] نوروز: ''noʊruz'', „novi dan“) je [[iran]]ski tradicionalni blagdan [[Nova godina|Nove godine]] kojega slave svi [[iranski narodi]], ali i drugi narodi usko vezanih uz iransku kulturu. Običaj slavljenja Norwuza proširio se na mnoge krajeve svijeta, uključujući dijelove [[Središnja Azija|središnje]] i [[Južna Azija|južne Azije]], sjeverozapadne [[Kina|Kine]], poluotok [[Krim]], te na [[Balkan]].
+[[Datoteka:Earth-lighting-equinox EN.png|200px|mini|lijevo|<center>Položaj [[Zemlja|Zemlje]] u odnosu na [[Sunce|sunčeve]] zrake u vrijeme ravnodnevice ([[ekvinocij]]a)]]
+[[Datoteka:Nowruz Zoroastrian.jpg|mini|lijevo|200px|<center>Simbolički reljef '''Norwuza''' u [[Perzepolis]]u koji prikazuje [[Zodijak|zodijake]] [[Bik (znak)|bika]] i [[Lav (znak)|lava]]]]
+[[Datoteka:HaftSeen2.JPG|mini|lijevo|200px|<center>Stol ''Haft-Sin'' u [[Teheran]]u, sa sedam predmeta koji simboliziraju Nowruz]]
 Novruz označava prvi dan [[Proljeće|proljeća]] i početak godine prema [[Iranski kalendar|iranskom kalendaru]]. Počinje proljetnom ravnodnevicom ([[ekvinocij]]em) koja je najčešće [[21. ožujka]], odnosno dan ranije ili kasnije, ovisno o točki promatranja. Obilježavanje Novruza datira prije [[islam]]skog razdoblja, a korjene vuče iz doba [[Antika|antičkog]] Irana. To je važan [[Zoroastrizam|zoroastrijski]] blagdan koji ima veliko značenje među modernim [[Zoroastrizam|zoroastrijcima]] u [[Iran]]u. Trenutak kada [[Sunce]] ekliptički presijeca nebeski [[ekvator]] precizno se izračunavaju svake godine, a običaj među iranskim obiteljima je skupljanje i promatranje tog događaja.
@@ Redak 26: / Redak 33: @@
 {{Svjetska baština u Iranu}}
+{{Svjetska baština u Turskoj}}
 [[Kategorija:Iranska kultura]]
 [[Kategorija:Svjetska baština u Iranu]] <!-- Glavna -->
+[[Kategorija:Svjetska baština u Turskoj]]
 [[Kategorija:Nematerijalna svjetska baština]]
 [[Kategorija:Praznici]]