Milići

Ovo je glavno značenje pojma Milići. Za naselje u općini Banovići, BiH pogledajte Milići (Banovići, BiH).

Milići
Entitet	Republika Srpska
Sjedište	Milići
Načelnik	Živojin Jurošević
Površina	? km²
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	? ?/km²
Pošta

Milići je naziv naselja i istoimene općine na istoku Bosne i Hercegovine.

Zemljopis

Općina Milići nalazi se na magistralnom putu Sarajevo - Beograd. Zauzima centralni dio regije Birač, odnosno srednjeg Podrinja. Graniči s općinama Vlasenica, Zvornik, Bratunac, Srebrenica, Rogatica i Han-Pijesak.

Općina se proteže se na površini od 285 km² sa nadmorskom visinom od 200 do 1500 metara. Najveći dio općine karakteriše umjereno kontinentalna klima. Spada u red srednje naseljenih općina s prosječnom naseljenošću oko 50 stanovnika/km². Najgušće naseljeno je samo općinsko središte Milići gdje živi skoro trećina ukupnog stanovništva.

Razvoj općine pratila je kontinuirano rađena putna mreža prema svim djelovima oćine. Ovu putnu mrežu čini uglavnom lokalni i nekategorizini makadamski putevi, koji u ovom trenutku po kvalitetu ne zadovoljavaju standarde i potrebe stanovništva. Komunalna i ostala infrastruktura je takođe pratila razvoj općinskog središta i ostalih djelova, ali je trenutno prevaziđena, a u nekim djelovima upropaštena. Stanovništvo je uglavnom zaposleno u rudarstvu, šumarstvu i industriji, komunalnim, trgovačkim, obrazovanim, zdravstvenim, kulturnim i državnim ustanovama na teritoriji općine.

Stanovništvo

Milići (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Milići
godina popisa	1991.	1981.	1971.
Srbi	2.229 (92,33%)	1.385 (89,58%)	468 (92,49%)
Muslimani	107 (4,43%)	43 (2,78%)	7 (1,38%)
Hrvati	3 (0,12%)	10 (0,64%)	15 (2,96%)
Jugoslaveni	28 (1,15%)	98 (6,33%)	0
ostali i nepoznato	47 (1,94%)	10 (0,64%)	16 (3,16%)
ukupno	2.414	1.546	506

Naseljena mjesta

Bačići, Bešići, Bijelo Polje, Bišina, Bukovica Donja, Bukovica Gornja, Buljevići, Derventa, Donje Vrsinje, Dubačko, Dubnica, Dukići, Đile, Đurđevići, Gerovi, Glušac, Golići, Gornje Vrsinje, Gunjaci, Jeremići, Kokanovići, Koprivno, Kostrača, Krajčinovići, Lukavica, Lukići, Maćesi, Milići, Mišići, Nova Kasaba, Nurići, Pavkovići, Podbirač, Podgora, Pomol, Rajići, Raševo, Raškovići, Ristijevići, Rovaši, Rupovo Brdo, Sebiočina, Skugrići, Supač, Štedra, Toljevići, Višnjica, Vitići, Vrtoče, Vukovići, Vukšići, Zabrđe, Zagrađe i Zaklopača.

Povijest

Općina Milići postojala je od 1945. godine u sastavu sreza Vlasenica. Teritorijalnom reorganizacijom Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, ukinuta je 1962. godine, da bi nakon izrade studije ekonomske opravdanosti, ponovno formirana 1992.godine. O životu na ovom prostoru svjedoče jako prisutni stećci kojih ima na skoro cijeloj teritoriji općine. Iznad sela Gerovi postoje ostaci grada-tvrđave koju je sredinom 15. stoljeća, po predanju izgradila Jerina (Irina), Srpska despotica grčkog porijekla iz porodice kantakuzena, žena despota Đurađa Brankovića. Turski putopisci Evlija Ćelebija opisuje ove prostore u periodu turske okupacije oko 1460. godine. Prespavavši u Novoj Kasabi, Ćelebija je zapisao: "To je divna i krasna Kasaba na jednom dolovitom,prostranom i močvarnom terenu s bašćama i vinogradima. Ima oko 170 kuća koje su u dobrom stanju".

(E.Ćelebija, putopis, V.Masleša, Sarajevo 1979.godine). U istoj knjizi Ćelebija pominje i grad Kušlat koji je poznat u srednjem vijeku od 1345. godine, a njegovo podgrađe Podkušlat pominje se od 1369.godine. Općinsko središte Milići intenzivan razvoj doživjelo je u poslednjih tridesetak godina, prvobitno kao rudarsko naselje, a zatim i kao gradić.

Gospodarstvo

Općine obiluje rudnim i šumskim bogatstvima, pašnjacima i livadama, obradivim zemljištem i riječnim potencijalom. Privreda općine bazirana je na eksploataciji i preradi prirodnih bogatstava.

Vanjske poveznice

• Općina Milići