Podrinje: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Drina river-5.JPG|mini |
[[Datoteka:Drina river-5.JPG|mini|rijeka Drina]] |
||
'''Podrinje''' (dio '''Istočne Bosne''') je regija u istočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i zapadnoj [[Srbija|Srbiji]]. Ova regija je dobila ime prema rijeci [[Drina|Drini]]. |
'''Podrinje''' (dio '''Istočne Bosne''') je regija u istočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i zapadnoj [[Srbija|Srbiji]]. Ova regija je dobila ime prema rijeci [[Drina|Drini]]. Na sjeveru prelazi u [[Posavina|Posavinu]].<ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=31458 Hrvatska enciklopedija] Podrinje</ref> |
||
Bosanskohercegovačko Podrinje se ponekad dijeli na '''gornje Podrinje''' (općine [[Višegrad]], [[Goražde]], [[Foča]], [[Rogatica]] i [[Rudo]]) i '''donje Podrinje''' (općine [[Srebrenica]], [[Bratunac]] i [[Zvornik]]). |
Bosanskohercegovačko Podrinje se ponekad dijeli na '''gornje Podrinje''' (općine [[Višegrad]], [[Goražde]], [[Foča]], [[Rogatica]] i [[Rudo]]) i '''donje Podrinje''' (općine [[Srebrenica]], [[Bratunac]] i [[Zvornik]]). |
||
Inačica od 2. prosinca 2012. u 20:34
Podrinje (dio Istočne Bosne) je regija u istočnoj Bosni i Hercegovini i zapadnoj Srbiji. Ova regija je dobila ime prema rijeci Drini. Na sjeveru prelazi u Posavinu.[1]
Bosanskohercegovačko Podrinje se ponekad dijeli na gornje Podrinje (općine Višegrad, Goražde, Foča, Rogatica i Rudo) i donje Podrinje (općine Srebrenica, Bratunac i Zvornik).
Veći gradovi na srbijanskoj strani Podrinja su: Bajina Bašta, Banja Koviljača, Ljubovija i Loznica.
Povijest
Na istoku srednjovjekovne Bosne prostirala se manja oblast Podrinje, koju su Bosnjami oteli 1374. od srpskog velmože Nikole Altomanovića. Ta oblast širila se s desne strane Drine i zahvaćala u Rašku do iza Plevlja i Mileševa. To je jedini, premda malen dio Bosne, koji je prvotno pripadao Nemanjićkoj državi. Osvajanje Podrinja zasluga je borbenog i lukavog bana Tvrtka. Tvrtko se nije samo s tim zadovoljio. On poželi kraljevsku krunu u Srbiji, koja je iza smrti posljednjeg Nemanjića nejakog Uroša (1371.) ostala bez kralja, sva pocjepkana i oslabljena. To mu konačno i uspije godine 1377., kad se za kralja Srbljem i Bosni. Pri tom mu je izvrsno poslužila okolnost, da mu je baka Jelisava, žena bana Stjepana Kotromana, bila Nemanjićka, kći kralja Dragutina. Zato Tvrtko i njegovi nasljednici više puta ističu "praroditelje svoje gospodu srpsku". To nije dokaz Tvrtkova srpstva već njegove političke mudrosti i lukavosti. Uostalom po majci Jeleni Subićki, banu Prijezdi i drugim, teklo je u Tvrtkovih žilama neusporedivo više hrvatske krvi.[2]
Vidi još
Izvori
- ↑ Hrvatska enciklopedija Podrinje
- ↑ Krunoslav Draganović, Herceg-Bosna i Hrvatska, Nova tiskara, Sarajevo, 1940.