Tunel Sveti Ilija: razlika između inačica
m poveznice + |
|||
| Redak 34: | Redak 34: | ||
Nazvan je po [[Sveti Ilija (Biokovo)|istoimenom]] biokovskom vrhu podno kojeg se nalazi. Radi se o četvrtom po duljini tunelu u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], ali je po nadsloju od 1 336,5 m, odnosno visini stijena od tunelske cijevi do vrha planine, prvi cestovni tunel u [[Europa|Europi]] u [[krš]]kom masivu.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/88639/Default.aspx Južna strana Biokova Probijen Sv. Ilija: Sada kroz tunel možemo autoputom do Münchena!], slobodnadalmacija.hr, 21. siječnja 2010.</ref> |
Nazvan je po [[Sveti Ilija (Biokovo)|istoimenom]] biokovskom vrhu podno kojeg se nalazi. Radi se o četvrtom po duljini tunelu u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], ali je po nadsloju od 1 336,5 m, odnosno visini stijena od tunelske cijevi do vrha planine, prvi cestovni tunel u [[Europa|Europi]] u [[krš]]kom masivu.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/88639/Default.aspx Južna strana Biokova Probijen Sv. Ilija: Sada kroz tunel možemo autoputom do Münchena!], slobodnadalmacija.hr, 21. siječnja 2010.</ref> |
||
Gradnja tunela počela je [[25. ožujka]] [[2008.]] godine sa sjeverne strane. Tunel je probijen [[21. siječnja]] [[2010.]] godine. U probijanju |
Gradnja tunela počela je [[25. ožujka]] [[2008.]] godine sa sjeverne strane. Tunel je probijen [[21. siječnja]] [[2010.]] godine. U probijanju su sudjelovale tvrtke Hidroelektra niskogradnja iz [[Zagreb]]a, koja je probijala tunel sa sjeverne strane te Konstruktor iz [[Split]]a, koji je probijao tunel s južne strane.<ref>[http://www.vecernji.hr/vijesti/probijen-tunel-sv-ilija-kroz-biokovo-clanak-82703 Probijen tunel Sv. Ilija kroz Biokovo], vecernji.hr, 21. siječnja 2010.</ref> |
||
Nedaleko od Tunela Sveti Ilija u predjelu Turija postavljena je u doba |
Nedaleko od Tunela Sveti Ilija u predjelu Turija postavljena je u doba [[Napoleon]]ove vladavine [[1809.]] godine spomen-ploča povodom završetka izgradnje ceste koja se protezala od zadarskog zaleđa do [[Boka Kotorska|Boke Kotorske]] i bila poveznica istoka i zapada Dalmacije. Dvije stotine godina nakon toga probijen je Tunel Biokovo kao dio suvremenih prometnih veza dalmatinskog zaleđa s priobaljem. |
||
Posebnost ovoga tunela je, dosad, daleko najveći nadsloj od svih tunela u Hrvatskoj (visina od nivelete kolnika do površine terena) koja iznosi 1 340 m. |
|||
Najveća nadmorska visina terena od 1 635 m otprilike je na polovici tunela gdje je kota nivelete 293 m. |
|||
Usporedba s ostalim tunelima: |
Usporedba s ostalim tunelima: |
||
* |
* najveći nadsloj [[Tunel Sveti Rok|tunela Sveti Rok]] iznosi 580 m; |
||
* |
* najveći nadsloj [[Tunel Karavanke|tunela Karavanke]] iznosi 1 120 m. |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
Inačica od 4. prosinca 2012. u 05:33
 |
Ovo je članak o događaju u tijeku ili djelu u stvaranju. Moguće su česte izmjene članka kako događaj ili produkcija napreduju. |
| Tunel Sveti Ilija | |
|---|---|
 Sjeverni portal tunela, podno vrha Sveti Ilija | |
| Osnovni podaci | |
| Koordinate | 43°22′N 16°59′E / 43.36°N 16.98°E (WD) |
| Mjesto | Bast-Rastovac |
| Vrijeme gradnje | od 25. ožujka 2008. |
| Otvorenje | gradnja u tijeku |
| Uprava nad tunelom | Hrvatske autoceste |
| Namjena | dionica državne ceste D532 |
| Projektanti i izvođači radova | |
| Graditelj | Hidroelektra niskogradnja Konstruktor Split |
| Tehnički podaci | |
| Ukupna dužina | 4 249 m |
| Širina tunela | 7,7 m |
Tunel Sveti Ilija je cestovni tunel u izgradnji, koji će po završetku povezivati obalni i kontinentalni dio Splitsko-dalmatinske županije.
Položaj i karakteristike
Tunel je dugačak 4 249 m, ima kolnik od 7,7 m i servisnu cijev sa zapadne strane dugu 4 255,62 m.[1] Tunel se nalazi na trasi državne ceste D532. Prolazi kroz Biokovo između naselja Bast u općini Baška Voda (s južne strane) i Rastovac u općini Zagvozd (sa sjeverne strane).
Nazvan je po istoimenom biokovskom vrhu podno kojeg se nalazi. Radi se o četvrtom po duljini tunelu u Hrvatskoj, ali je po nadsloju od 1 336,5 m, odnosno visini stijena od tunelske cijevi do vrha planine, prvi cestovni tunel u Europi u krškom masivu.[2]
Gradnja tunela počela je 25. ožujka 2008. godine sa sjeverne strane. Tunel je probijen 21. siječnja 2010. godine. U probijanju su sudjelovale tvrtke Hidroelektra niskogradnja iz Zagreba, koja je probijala tunel sa sjeverne strane te Konstruktor iz Splita, koji je probijao tunel s južne strane.[3]
Nedaleko od Tunela Sveti Ilija u predjelu Turija postavljena je u doba Napoleonove vladavine 1809. godine spomen-ploča povodom završetka izgradnje ceste koja se protezala od zadarskog zaleđa do Boke Kotorske i bila poveznica istoka i zapada Dalmacije. Dvije stotine godina nakon toga probijen je Tunel Biokovo kao dio suvremenih prometnih veza dalmatinskog zaleđa s priobaljem.
Posebnost ovoga tunela je, dosad, daleko najveći nadsloj od svih tunela u Hrvatskoj (visina od nivelete kolnika do površine terena) koja iznosi 1 340 m.
Najveća nadmorska visina terena od 1 635 m otprilike je na polovici tunela gdje je kota nivelete 293 m.
Usporedba s ostalim tunelima:
- najveći nadsloj tunela Sveti Rok iznosi 580 m;
- najveći nadsloj tunela Karavanke iznosi 1 120 m.
Izvori
- ↑ Tunel Sv. Ilija, 21. siječnja 2010.
- ↑ Južna strana Biokova Probijen Sv. Ilija: Sada kroz tunel možemo autoputom do Münchena!, slobodnadalmacija.hr, 21. siječnja 2010.
- ↑ Probijen tunel Sv. Ilija kroz Biokovo, vecernji.hr, 21. siječnja 2010.
Vanjske poveznice
Ostali projekti
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Tunel Sveti Ilija |
