Antun Šoljan: razlika između inačica
m r2.7.1) (robot Dodaje: be:Антун Шолян |
slika |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Antun Šoljan''' ([[Beograd]], [[1. prosinca]] [[1932]]. - [[Zagreb]], [[ |
[[Datoteka:Antun Šoljan.jpg|mini|Antun Šoljan]] |
||
'''Antun Šoljan''' ([[Beograd]], [[1. prosinca]] [[1932]]. - [[Zagreb]], [[9. srpnja]] [[1993]].) [[Hrvatska|hrvatski]] književnik. |
|||
== Životopis == |
|||
Pjesnik, pripovjedač, [[drama]]tičar, [[roman]]opisac, [[književna kritika|književni kritičar]], [[esej]]ist, feljtonist, prevoditelj, priređivač [[antologija]], urednik triju značajnih književnih časopisa 1950-ih i 1960-ih (''Međutim, Književnik, Krugovi''). Pripadnik [[književnost|književnog]] naraštaja tzv. “krugovaša”, književnika koji su se okupljali uz časopis Krugovi. Književni mu opus obilježava [[ironija]], topos mladenačke “klape”, mjestimice [[eskapizam]], zatim društveno-moralne preokupacije i angažiranost, ponajprije u dramskom opusu, a kritika ga opisuje i kao “egzistencijalističkog pisca” te “utopista”, ponajprije zbog vjere u moć književnosti. |
Pjesnik, pripovjedač, [[drama]]tičar, [[roman]]opisac, [[književna kritika|književni kritičar]], [[esej]]ist, feljtonist, prevoditelj, priređivač [[antologija]], urednik triju značajnih književnih časopisa 1950-ih i 1960-ih (''Međutim, Književnik, Krugovi''). Pripadnik [[književnost|književnog]] naraštaja tzv. “krugovaša”, književnika koji su se okupljali uz časopis Krugovi. Književni mu opus obilježava [[ironija]], topos mladenačke “klape”, mjestimice [[eskapizam]], zatim društveno-moralne preokupacije i angažiranost, ponajprije u dramskom opusu, a kritika ga opisuje i kao “egzistencijalističkog pisca” te “utopista”, ponajprije zbog vjere u moć književnosti. |
Inačica od 7. prosinca 2012. u 01:03
Antun Šoljan (Beograd, 1. prosinca 1932. - Zagreb, 9. srpnja 1993.) hrvatski književnik.
Životopis
Pjesnik, pripovjedač, dramatičar, romanopisac, književni kritičar, esejist, feljtonist, prevoditelj, priređivač antologija, urednik triju značajnih književnih časopisa 1950-ih i 1960-ih (Međutim, Književnik, Krugovi). Pripadnik književnog naraštaja tzv. “krugovaša”, književnika koji su se okupljali uz časopis Krugovi. Književni mu opus obilježava ironija, topos mladenačke “klape”, mjestimice eskapizam, zatim društveno-moralne preokupacije i angažiranost, ponajprije u dramskom opusu, a kritika ga opisuje i kao “egzistencijalističkog pisca” te “utopista”, ponajprije zbog vjere u moć književnosti.
Pisao je pjesme, romane, drame, radiodrame, eseje i feljtone te priredio niz antologija, poput "Sto najvećih djela svjetske književnosti". Zarana je zastupao i primjenjivao poetiku izrazito modernističkog iskustva.
Poznata mu je pjesma Vukovarski arzuhal, koja je nastala "u prenesenom smislu slušanjem starca u kojoj pripovijeda da gost u kući ne može biti gospodar, pisano arzuhalom i s refrenom »Platit ćete Vukovar«" [1].
Djela
- "Na rubu svijeta",
- "Bacač kamena",
- "Izdajice",
- "Kratki izlet",
- "Luka",
- "Drugi ljudi na mjesecu".
Bilješke
- ↑ Glas Koncila Vukovar kao ogledalo, 26. studenoga 2006.