Antun Šoljan: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dopuna
dopuna
Redak 7: Redak 7:
Šoljanova obitelj potiče iz Staroga Grada na [[Hvar]]u, no Antun Šoljan rodio se i rano djetinjstvo proveo u Beogradu. Sljedeće boravište mu je Slavonski Brod, a od 1945. godine pretežno Zagreb i povremeno Rovinj.<ref name="hrt" /> Pjesnik, pripovjedač, [[drama]]tičar, [[roman]]opisac, [[književna kritika|književni kritičar]], [[esej]]ist, feljtonist, prevoditelj, priređivač [[antologija]], urednik triju značajnih književnih časopisa 1950-ih i 1960-ih (''Međutim, Književnik, Krugovi''). Pripadnik [[književnost|književnog]] naraštaja tzv. “krugovaša”, književnika koji su se okupljali uz časopis Krugovi. Književni mu opus obilježava [[ironija]], topos mladenačke “klape”, mjestimice [[eskapizam]], zatim društveno-moralne preokupacije i angažiranost, ponajprije u dramskom opusu, a kritika ga opisuje i kao “egzistencijalističkog pisca” te “utopista”, ponajprije zbog vjere u moć književnosti.
Šoljanova obitelj potiče iz Staroga Grada na [[Hvar]]u, no Antun Šoljan rodio se i rano djetinjstvo proveo u Beogradu. Sljedeće boravište mu je Slavonski Brod, a od 1945. godine pretežno Zagreb i povremeno Rovinj.<ref name="hrt" /> Pjesnik, pripovjedač, [[drama]]tičar, [[roman]]opisac, [[književna kritika|književni kritičar]], [[esej]]ist, feljtonist, prevoditelj, priređivač [[antologija]], urednik triju značajnih književnih časopisa 1950-ih i 1960-ih (''Međutim, Književnik, Krugovi''). Pripadnik [[književnost|književnog]] naraštaja tzv. “krugovaša”, književnika koji su se okupljali uz časopis Krugovi. Književni mu opus obilježava [[ironija]], topos mladenačke “klape”, mjestimice [[eskapizam]], zatim društveno-moralne preokupacije i angažiranost, ponajprije u dramskom opusu, a kritika ga opisuje i kao “egzistencijalističkog pisca” te “utopista”, ponajprije zbog vjere u moć književnosti.


Pisao je [[poezija|pjesme]], [[roman]]e, [[drama|drame]], [[radio-drama|radiodrame]], [[esej]]e i [[feljton]]e te priredio niz [[antologija]], poput "Sto najvećih djela svjetske književnosti". Napisao je četiri romana, najvažnijim se smatra "Kratki izlet" tiskan 1965. godine. Zarana je zastupao i primjenjivao poetiku izrazito modernističkog iskustva.
Pisao je [[poezija|pjesme]], [[roman]]e, [[drama|drame]], [[radio-drama|radiodrame]], [[esej]]e i [[feljton]]e te priredio niz [[antologija]], poput "Sto najvećih djela svjetske književnosti". Zarana je zastupao i primjenjivao poetiku izrazito modernističkog iskustva. Poznata mu je pjesma ''Vukovarski arzuhal'', koja je nastala "''u prenesenom smislu slušanjem starca u kojoj pripovijeda da gost u kući ne može biti gospodar, pisano arzuhalom i s refrenom »Platit ćete Vukovar«" <ref>[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_zapazanja.html?broj_ID=9531 Glas Koncila] Vukovar kao ogledalo, 26. studenoga 2006. </ref>.


== Šoljan romanopisac ==
Poznata mu je pjesma ''Vukovarski arzuhal'', koja je nastala "''u prenesenom smislu slušanjem starca u kojoj pripovijeda da gost u kući ne može biti gospodar, pisano arzuhalom i s refrenom »Platit ćete Vukovar«" <ref>[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_zapazanja.html?broj_ID=9531 Glas Koncila] Vukovar kao ogledalo, 26. studenoga 2006. </ref>.

Napisao je četiri romana, najvažnijim se smatra "Kratki izlet" tiskan 1965. godine. Izdajice (1961.) su prvi Šoljanov roman i jedna od najznačajnijih proznih knjiga krugovaške generacije.<ref name="Molitva">[http://www.croatia.ch/kultura/knjizevnost/080425.php www.croatia.ch], urednik Hrvoje Pejaković, Antun Šoljan, "Molitva na šetalištu", Mozaik knjiga, Zagreb, 1995.</ref> Roman Luka objavljen 1974. godine govori o povratku glavnog lika iz Zagreba u zabačeno primorsko selo Murvice gdje dobiva veliki projekt gradnje luke, odakle je rodom.<ref name="Molitva" /> Prema Šoljanovom književnom predlošku [[Tomislav Radić]] snimio je [[Luka (1992.)|istoimenu dramu]] 1992. godine.<ref>[http://www.arhiv.hr/hr/hda/kinoteka/Hrvatski_DGM.doc Hrvatski filmski arhiv: Popis hrvatskih dugometražnih filmova 1944. - 2006.]</ref>


== Djela ==
== Djela ==
*"Na rubu svijeta",
*"Na rubu svijeta",
*"Bacač kamena",
*"Bacač kamena",
*"Izdajice",
* "Izdajice", Zora, Zagreb, 1961.
* [[Kratki izlet]], 1965.
* [[Kratki izlet]], 1965.
*"Luka",
* "Luka", Znanje, Zagreb, 1974.
*"Drugi ljudi na mjesecu".
*"Drugi ljudi na mjesecu".



Inačica od 7. prosinca 2012. u 00:37

Antun Šoljan

Antun Šoljan (Beograd, 1. prosinca 1932. - Zagreb, 9. srpnja 1993.) hrvatski književnik.[1][2]

Životopis

Šoljanova obitelj potiče iz Staroga Grada na Hvaru, no Antun Šoljan rodio se i rano djetinjstvo proveo u Beogradu. Sljedeće boravište mu je Slavonski Brod, a od 1945. godine pretežno Zagreb i povremeno Rovinj.[1] Pjesnik, pripovjedač, dramatičar, romanopisac, književni kritičar, esejist, feljtonist, prevoditelj, priređivač antologija, urednik triju značajnih književnih časopisa 1950-ih i 1960-ih (Međutim, Književnik, Krugovi). Pripadnik književnog naraštaja tzv. “krugovaša”, književnika koji su se okupljali uz časopis Krugovi. Književni mu opus obilježava ironija, topos mladenačke “klape”, mjestimice eskapizam, zatim društveno-moralne preokupacije i angažiranost, ponajprije u dramskom opusu, a kritika ga opisuje i kao “egzistencijalističkog pisca” te “utopista”, ponajprije zbog vjere u moć književnosti.

Pisao je pjesme, romane, drame, radiodrame, eseje i feljtone te priredio niz antologija, poput "Sto najvećih djela svjetske književnosti". Zarana je zastupao i primjenjivao poetiku izrazito modernističkog iskustva. Poznata mu je pjesma Vukovarski arzuhal, koja je nastala "u prenesenom smislu slušanjem starca u kojoj pripovijeda da gost u kući ne može biti gospodar, pisano arzuhalom i s refrenom »Platit ćete Vukovar«" [3].

Šoljan romanopisac

Napisao je četiri romana, najvažnijim se smatra "Kratki izlet" tiskan 1965. godine. Izdajice (1961.) su prvi Šoljanov roman i jedna od najznačajnijih proznih knjiga krugovaške generacije.[4] Roman Luka objavljen 1974. godine govori o povratku glavnog lika iz Zagreba u zabačeno primorsko selo Murvice gdje dobiva veliki projekt gradnje luke, odakle je rodom.[4] Prema Šoljanovom književnom predlošku Tomislav Radić snimio je istoimenu dramu 1992. godine.[5]

Djela

  • "Na rubu svijeta",
  • "Bacač kamena",
  • "Izdajice", Zora, Zagreb, 1961.
  • Kratki izlet, 1965.
  • "Luka", Znanje, Zagreb, 1974.
  • "Drugi ljudi na mjesecu".

Izvori

  1. a b www.hrt.hr, "Umro Antun Šoljan", objavljeno 9. srpnja 2012. (rubrika Na današnji dan), pristupljeno 7. prosinca 2012.
  2. www.independent.co.uk, Obituary: Antun Soljan, Celia Hawkesworth, objavljeno 17. srpnja 1993., pristupljeno 7. prosinca 2012.
  3. Glas Koncila Vukovar kao ogledalo, 26. studenoga 2006.
  4. a b www.croatia.ch, urednik Hrvoje Pejaković, Antun Šoljan, "Molitva na šetalištu", Mozaik knjiga, Zagreb, 1995.
  5. Hrvatski filmski arhiv: Popis hrvatskih dugometražnih filmova 1944. - 2006.