Endem: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.3) (robot Dodaje: ltg:Eņdemizmys
Proširenje članka. Većim dijelom iz sr.wiki. Ovim se člankom odvaja pojam "endem" (organizam) od "endemije" (patologija).
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Velebitska degenija kamenjar 080509.jpg|mini|250px|[[Velebitska degenija]] je napoznatiji hrvatski endem]].
'''Endem''' je organizam koji je isključivo urođen na određenom mjestu, za razliku od organizama koji su općerašireni ili doneseni, a ne urođeni.


'''Endem''' (od [[grčki|grč.]] ἔνδημος = lokalni) je organizam koji je rasprostranjen na određenom, često malom, teritoriju ili akvatoriju.
Izraz se može koristiti i u kontekstu izvan [[biologija|biologije]] za svaku stvar koja pripada, ili je urođena, tipična ili prevladavajuća u određenom kraju, vrsti, polju, području ili okolišu, a pritom se najčešće koristi pridjev ''endemski''.
Endemične mogu biti vrste (najčešća uporaba pojma) ili bilo koja druga taksonomska kategorija. Endemični [[takson]] naziva se '''endemitom'''. Površina područja ([[areal]]a) na kojem je endem rasprostranjen može biti veoma mala (područje [[Velebit]]a za [[Velebitska degenija|Velebitsku degeniju]]), ali i veoma velika (kontinent [[ Australija]] — australski endemiti). Stoga je glavna karakteristika endemizma, u stvari, poklapanje areala nekog taksona sa zemljopisno ili ekološki definiranom površinom ([[stanište]]m). Centrima endemizma nazivamo ona područja koja imaju relativno veliku zastupljenost endemičnih [[takson]]a u odnosu na površinu.


Endemizam je kao pojava najčešće prisutna u izoliranim područjima kao npr. [[otok|otocima]], [[jezero|jezerima]], [[klanac|klancima]] i sl.
U [[epidemiologija|epidemiologiji]] se za [[zaraza|zarazu]] kaže da je ''endemska'' u određenoj populaciji kad se ta zaraza održava u populaciji bez potrebe za utjecajima izvana.

==Uzroci endemizma==
Uzroci endemizma su brojni, najvažniji je zemljopisna izoliranost, u smislu da postoji mehanička barijera širenju [[areal]]a izvan trenutnih granica<ref name="wwf">[http://www.wwf.org.hk/eng/pdf/references/factsheets/factsheet7.PDF -{World Wide Fund for Nature Hong Kong. Factsheet No 7 — Endemism.}-]</ref>. Ekološka izoliranost je često uzrokovana potpunom zamjenom povoljnih staništa onim nepovoljnim za preživljavanje endemičnog taksona. Genetske osnove endemizma nalazimo u nedostatku razmjene genetskog materijala između srodnih populacija odvojenim prirodnim preprekama, akumuliranju [[mutacija]], kao i mogućnosti [[genetski drift|genetskog drifta]].

Uzroci endemizmu [[flora|flore]] i [[fauna|faune]] velikih zemljopisnih područja leže u izlomljenosti [[litosfera|litosfere]] u [[tektonika ploča|kontinentalne ploče]] koje su u stalnom pokretu. Kontinentalnene ploče koje su se davno odvojile od ostalih dale su mogućnost nastanka novih vrsta (i viših taksona), endemskih za ta područja.

Eruptivni nastanak oceanskih vulkanskih otoka česti je uzrok nastanka biološki sterilnog područja, koje s vremenom naseljavaju nove vrste. Doseljeničke vrste su u početku najčešće [[ptice]], kao i biljke čije sjeme može preživjeti putovanje morskim strujama. S vremenom se ove vrste razviju u nove, koje postaju endemične za ove otoke.

Bilo koje stanište ili ekosustav, koji je okružen potpuno različitim ekosustavima, predstavlja na neki način "otok"<ref name="wwf"/>. Neki od primjera su [[pećina|pećinski ekosustavi]], viši dijelovi [[planina]], [[jezero|jezera]], vodeni slivovi odvojeni razvođem koje se teško prelazi, kontinentalne [[pustinja|pustinje]] i polupustinje i sl.

==Podjela endema==
[[Datoteka:Platypus.jpg|mini|250px|Kljunaši su jedan od primjera paleoendemizma]]
Endemi se mogu podijeliti na temelju veličine areala na<ref>Thompson J.D. 2005. Plant Evolution in the Mediterranean. Oxford University Press. ISBN 0-19-851534-0.</ref>:

* stenoendemite

* lokalne endemite

* subendemite

* pseudoendemite.

Endemiti se mogu dijeliti na i temelju starosti:

* '''paleoendemiti''' su oni taksoni, čiji je endemizam posljedica filogenetske starosti;
* '''neoendemiti''' su, naprotiv, oni taksoni čiji je endemizam posljedica nedavnog nastanka, samim time i nedostatka vremena za širenje areala.

Najpoznatiji primjeri paleoendemizma su [[kljunaši]] (''Monotremata'') i [[tobolčari]] (''Metatheria'', ''Marsupialia''), [[latimerija]] (''Latimeria chalumnae'') i [[tuatara]] (''Sphenodon punctatum'').


==Područja s visokim stupnjem biljnog endemizma==

* vegetacija [[fynbos]]a u [[Južna Afrika| Južnoj Africi]]
* kserotermne šume na [[ Havaji]]ma
* tropske kišne šume na [[Havaji]]ma
* [[Kwongan]] [[vriština|vrištine]] u [[Australija|Australiji]]
* kserotermne listopadne šume na [[Madagaskar]]u
* šume [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]]

==Literatura==
{{izvori}}


[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Ekologija]]

[[Kategorija:Epidemiologija]]


[[af:Endemies (ekologie)]]
[[af:Endemies (ekologie)]]

Inačica od 9. prosinca 2012. u 19:20

Velebitska degenija je napoznatiji hrvatski endem

.

Endem (od grč. ἔνδημος = lokalni) je organizam koji je rasprostranjen na određenom, često malom, teritoriju ili akvatoriju. Endemične mogu biti vrste (najčešća uporaba pojma) ili bilo koja druga taksonomska kategorija. Endemični takson naziva se endemitom. Površina područja (areala) na kojem je endem rasprostranjen može biti veoma mala (područje Velebita za Velebitsku degeniju), ali i veoma velika (kontinent Australija — australski endemiti). Stoga je glavna karakteristika endemizma, u stvari, poklapanje areala nekog taksona sa zemljopisno ili ekološki definiranom površinom (staništem). Centrima endemizma nazivamo ona područja koja imaju relativno veliku zastupljenost endemičnih taksona u odnosu na površinu.

Endemizam je kao pojava najčešće prisutna u izoliranim područjima kao npr. otocima, jezerima, klancima i sl.

Uzroci endemizma

Uzroci endemizma su brojni, najvažniji je zemljopisna izoliranost, u smislu da postoji mehanička barijera širenju areala izvan trenutnih granica[1]. Ekološka izoliranost je često uzrokovana potpunom zamjenom povoljnih staništa onim nepovoljnim za preživljavanje endemičnog taksona. Genetske osnove endemizma nalazimo u nedostatku razmjene genetskog materijala između srodnih populacija odvojenim prirodnim preprekama, akumuliranju mutacija, kao i mogućnosti genetskog drifta.

Uzroci endemizmu flore i faune velikih zemljopisnih područja leže u izlomljenosti litosfere u kontinentalne ploče koje su u stalnom pokretu. Kontinentalnene ploče koje su se davno odvojile od ostalih dale su mogućnost nastanka novih vrsta (i viših taksona), endemskih za ta područja.

Eruptivni nastanak oceanskih vulkanskih otoka česti je uzrok nastanka biološki sterilnog područja, koje s vremenom naseljavaju nove vrste. Doseljeničke vrste su u početku najčešće ptice, kao i biljke čije sjeme može preživjeti putovanje morskim strujama. S vremenom se ove vrste razviju u nove, koje postaju endemične za ove otoke.

Bilo koje stanište ili ekosustav, koji je okružen potpuno različitim ekosustavima, predstavlja na neki način "otok"[1]. Neki od primjera su pećinski ekosustavi, viši dijelovi planina, jezera, vodeni slivovi odvojeni razvođem koje se teško prelazi, kontinentalne pustinje i polupustinje i sl.

Podjela endema

Kljunaši su jedan od primjera paleoendemizma

Endemi se mogu podijeliti na temelju veličine areala na[2]:

  • stenoendemite
  • lokalne endemite
  • subendemite
  • pseudoendemite.

Endemiti se mogu dijeliti na i temelju starosti:

  • paleoendemiti su oni taksoni, čiji je endemizam posljedica filogenetske starosti;
  • neoendemiti su, naprotiv, oni taksoni čiji je endemizam posljedica nedavnog nastanka, samim time i nedostatka vremena za širenje areala.

Najpoznatiji primjeri paleoendemizma su kljunaši (Monotremata) i tobolčari (Metatheria, Marsupialia), latimerija (Latimeria chalumnae) i tuatara (Sphenodon punctatum).


Područja s visokim stupnjem biljnog endemizma

Literatura

  1. a b -{World Wide Fund for Nature Hong Kong. Factsheet No 7 — Endemism.}-
  2. Thompson J.D. 2005. Plant Evolution in the Mediterranean. Oxford University Press. ISBN 0-19-851534-0.