Ruski jezik: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Redak 16: Redak 16:
'''Ruski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=rus rus]) je [[slavenski jezici|slavenski jezik]] s najvećim brojem govornika. Zajedno s [[ukrajinski jezik|ukrajinskim]], [[bjeloruski jezik|bjeloruskim]] i [[istočnorusinski jezik|rusinskim]] čini skupinu istočnoslavenskih jezika. Standardni ruski jezik temelji se na narječju [[Moskva|Moskve]].
'''Ruski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=rus rus]) je [[slavenski jezici|slavenski jezik]] s najvećim brojem govornika. Zajedno s [[ukrajinski jezik|ukrajinskim]], [[bjeloruski jezik|bjeloruskim]] i [[istočnorusinski jezik|rusinskim]] čini skupinu istočnoslavenskih jezika. Standardni ruski jezik temelji se na narječju [[Moskva|Moskve]].


Ruskim kao materinjim jezikom govori oko 180 milijuna ljudi, od kojih oko 130 milijuna živi u [[Rusija|Rusiji]]. [[Službeni jezik|Službeni]] je jezik u Rusiji, [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] (uz bjeloruski), [[Kazahstan]]u (uz [[kazaški jezik|kazaški]]), [[Kirgistan]]u (uz [[kirgiški jezik|kirgiški]]) te [[Ukrajina|ukrajinskoj]] Autonomnoj Republici [[Krim]] (uz ukrajinski). U ovim i ostalim zemljama bivšeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] ruski je materinji jezik dijela stanovništva i u većoj ili manjoj mjeri jezik javnog života. Široko se rabi i u kulturi, znanosti i tehnici. Uzimajući u obzir i broj govornika ruskog kao drugog jezika, njime se služi oko 300 milijuna ljudi.
Ruskim kao materinskim jezikom govori oko 180 milijuna ljudi, od kojih oko 130 milijuna živi u [[Rusija|Rusiji]]. [[Službeni jezik|Službeni]] je jezik u Rusiji, [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] (uz [[bjeloruski jezik|bjeloruski]]), [[Kazahstan]]u (uz [[kazaški jezik|kazaški]]), [[Kirgistan]]u (uz [[kirgiški jezik|kirgiški]]) te [[Ukrajina|ukrajinskoj]] Autonomnoj Republici [[Krim]] (uz [[ukrajinski jezik|ukrajinski). U ovim i ostalim zemljama bivšeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] ruski je materinski jezik dijela stanovništva i u većoj ili manjoj mjeri jezik javnog života. Široko se rabi i u kulturi, znanosti i tehnici. Uzimajući u obzir i broj govornika ruskog kao drugog jezika, njime se služi oko 300 milijuna ljudi.


==Pismo==
==Pismo==
Ruski se zapisuje [[ćirilica|ćirilicom]], izvedenom u [[10. stoljeće|10. stoljeću]] iz [[grčko pismo|grčkog pisma]] uz dodatak nekih slova [[glagoljica|glagoljice]], za zapisivanje crkvenih tekstova na slavenskim jezicima. Oblici mnogih slova promijenjeni su i približeni [[latinica|latinici]] reformama koje je započeo [[Petar I. Veliki]] godine [[1708]]. Ovo su novo tzv. "građansko pismo" preuzeli i svi ostali narodi koji pišu ćirilicom - [[srpski jezik|Srbi]], [[bugarski jezik|Bugari]], [[ukrajinski jezik|Ukrajinci]], i Bjelorusi.
Ruski se zapisuje [[ćirilica|ćirilicom]], izvedenom u [[10. stoljeće|10. stoljeću]] iz [[grčko pismo|grčkog pisma]] uz dodatak nekih slova [[glagoljica|glagoljice]], za zapisivanje crkvenih tekstova na slavenskim jezicima. Oblici mnogih slova promijenjeni su i približeni [[latinica|latinici]] reformama koje je započeo [[Petar I. Veliki]] godine [[1708]]. Ovo su novo tzv. "građansko pismo" preuzeli i svi ostali narodi koji pišu ćirilicom - [[Srbi]], [[Bugari]], [[Ukrajinci]], i [[Bjelorusi]].


Sljedeća tablica prikazuje 33 slova ruske ćirilice i njihove približne hrvatske ekvivalente:
Sljedeća tablica prikazuje 33 slova ruske ćirilice i njihove približne hrvatske ekvivalente:
Redak 101: Redak 101:


==Glasovi==
==Glasovi==
Ruski ima 33 [[suglasnik]]a i 5 [[samoglasnik]]a. Većina suglasnika postoji u tvrdoj (nepalataliziranoj) i mekoj (palataliziranoj) varijanti (u [[hrvatski|hrvatskom]] postoje samo parovi n i nj, te l i lj). Budući da pismo ima samo 21 slovo za suglasnike, meki i tvrdi parnjak dijele isto slovo, a status palataliziranosti određuje se prema sljedećem samoglasniku (odnosno tvrdom ili mekom znaku). Zbog toga svaki samoglasnik ima 2 varijante: palatalizirajuću i nepalatalizirajuću:
Ruski ima 33 [[suglasnik]]a i 5 [[samoglasnik]]a. Većina suglasnika postoji u tvrdoj (nepalataliziranoj) i mekoj ([[Palatalizacija||palataliziranoj]]) varijanti (u [[hrvatski|hrvatskom]] postoje samo parovi n i nj, te l i lj). Budući da pismo ima samo 21 slovo za suglasnike, meki i tvrdi parnjak dijele isto slovo, a status palataliziranosti određuje se prema sljedećem samoglasniku (odnosno tvrdom ili mekom znaku). Zbog toga svaki samoglasnik ima 2 varijante: palatalizirajuću i nepalatalizirajuću:


<div align=center>
<div align=center>
Redak 126: Redak 126:


==Zanimljivosti==
==Zanimljivosti==
Ruski jezik je osnovica jednog umjetnog (slavenskog) jezika, "[[sibirski jezik|sibirskog jezika]]".


*Ruski jezik je osnovica jednog umjetnog (slavenskog) jezika, "[[sibirski jezik|sibirskog jezika]]".
*Mnogi [[rusizmi]] su ušli u [[hrvatski jezik]] preko [[srpski jezik|srpskog jezika]].


== Prijeslov s ruskog ==
== Prijeslov s ruskog ==

Inačica od 15. prosinca 2012. u 20:53

{{{1}}}. {{{2}}}

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika. Zajedno s ukrajinskim, bjeloruskim i rusinskim čini skupinu istočnoslavenskih jezika. Standardni ruski jezik temelji se na narječju Moskve.

Ruskim kao materinskim jezikom govori oko 180 milijuna ljudi, od kojih oko 130 milijuna živi u Rusiji. Službeni je jezik u Rusiji, Bjelorusiji (uz bjeloruski), Kazahstanu (uz kazaški), Kirgistanu (uz kirgiški) te ukrajinskoj Autonomnoj Republici Krim (uz [[ukrajinski jezik|ukrajinski). U ovim i ostalim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza ruski je materinski jezik dijela stanovništva i u većoj ili manjoj mjeri jezik javnog života. Široko se rabi i u kulturi, znanosti i tehnici. Uzimajući u obzir i broj govornika ruskog kao drugog jezika, njime se služi oko 300 milijuna ljudi.

Pismo

Ruski se zapisuje ćirilicom, izvedenom u 10. stoljeću iz grčkog pisma uz dodatak nekih slova glagoljice, za zapisivanje crkvenih tekstova na slavenskim jezicima. Oblici mnogih slova promijenjeni su i približeni latinici reformama koje je započeo Petar I. Veliki godine 1708. Ovo su novo tzv. "građansko pismo" preuzeli i svi ostali narodi koji pišu ćirilicom - Srbi, Bugari, Ukrajinci, i Bjelorusi.

Sljedeća tablica prikazuje 33 slova ruske ćirilice i njihove približne hrvatske ekvivalente:

Аа

a

Бб

b

Вв

v

Гг

g

Дд

d

Ее

(j)e

Ёё

(j)o

Жж

ž

Зз

z

Ии

i

Йй

j

Кк

k

Лл

l

Мм

m

Нн

n

Оо

o

Пп

p

Рр

r

Сс

s

Тт

t

Уу

u

Фф

f

Хх

h

Цц

c

Чч

č

Шш

š

Щщ

šč

Ъъ

(1)

Ыы

i

Ьь

(2)

Ээ

e

Юю

ju

Яя

ja

1) Tvrdi znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao tvrdog.

2) Meki znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mekog.

Glasovi

Ruski ima 33 suglasnika i 5 samoglasnika. Većina suglasnika postoji u tvrdoj (nepalataliziranoj) i mekoj (|palataliziranoj) varijanti (u hrvatskom postoje samo parovi n i nj, te l i lj). Budući da pismo ima samo 21 slovo za suglasnike, meki i tvrdi parnjak dijele isto slovo, a status palataliziranosti određuje se prema sljedećem samoglasniku (odnosno tvrdom ili mekom znaku). Zbog toga svaki samoglasnik ima 2 varijante: palatalizirajuću i nepalatalizirajuću:

palatalizirajući Я Е Ё Ю И
nepalatalizirajući А Э О У Ы

Kod transliteracije, palataliziranost suglasnika može se označiti apostrofom. Palatalizirani se suglasnik izgovara tako da se gotovo istovremeno s njim izgovori i glas j (slično kao što se u hrvatskom nj izgovara kao stopljeno n i j). Tako se na primjer riječi быть (bit', biti) i бить (b'it', udarati) razlikuju samo po prvom suglasniku: u prvoj je tvrd (nepalataliziran), a u drugoj mekan (palataliziran).

Ruski jezik je označen književnom redukcijom. U nenaglašenim slogovima, samoglasnici prestaju odgovarati etimologiji. Ova se promjena, na sreću, vrši po živim fonetskim pravilima, i (za razliku od prakse u bjeloruskom), ne označa se u pismu.

Zanimljivosti

Prijeslov s ruskog

U hrvatskoj je jezičnoj praksi prjeslovljavanje ćirilićnih tekstova.

Аа Aa Бб Bb Вв Vv Гг Gg Дд Dd Ее Jeje Ёё Jojo Жж Žž Зз Zz Ии Ii Йй Jj
Кк Kk Лл Ll Мм Mm Нн Nn Оо Oo Пп Pp Рр Rr Сс Ss Тт t Уу Uu Фф Ff
Хх Hh Цц Cc Чч Čč Шш Šš Щщ Ščšč Ъъ (2) Ыы Yy Ьь (3) Ээ Ee Юю Ju ju Яя Ja ja

1) Kao „e” iza suglasnika, kao je na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ

2) Tvrdi znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao tvrdog.

3) Meki znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mekog.


  • rus. Ы > y
  • rus. Щ > šć
  • rus. Э > ė
  • rus. Я > ja
  • rus. e > e iza suglasnika, je na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ
  • rus. Ё > jo
  • rus. Ю > ju

Izvori

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Ruski jezik

Predložak:Link FA ak:Russian kasa