Tiskarstvo: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m r2.7.2) (robot Dodaje: lij:Stampa |
||
Redak 70: | Redak 70: | ||
[[ko:인쇄]] |
[[ko:인쇄]] |
||
[[la:Impressio]] |
[[la:Impressio]] |
||
[[lij:Stampa]] |
|||
[[lt:Spauda]] |
[[lt:Spauda]] |
||
[[lv:Iespiešana]] |
[[lv:Iespiešana]] |
Inačica od 29. prosinca 2012. u 03:37
Tiskarstvo je tehnika mehaničkog umnožavanja istovjetnih primjeraka teksta ili slika.
Početci tiskanja knjiga padaju na prijelaz 1447. na 1448., i povezani su sa izumom tipografije Johannesa Gutenberga. Taj se izum sredinom 15. stoljeća počeo brzo širiti po Europi a nakon toga i po cijelom svijetu, iako je mehanička reprodukcija pisanih tekstova bila poznata već od 8. stoljeća u Kini.
Tiskarstvo u Hrvatskoj
Prva tiskara u Hrvatskoj i u jugoistočkoj Europi uopće nalazila se u Kosinju, a osnovali su ju knezovi Frankopani. U njoj je 1483. tiskan glagoljski misal, najstarija hrvatska tiskana knjiga. Sve dotad tiskane knjige bile su na latinskom jeziku i pismu, pa je Misal iz 1483. prva knjiga tiskana na narodnom jeziku i pismu uopće. Druga tiskara u Hrvatskoj je osnovana u gradu Senju, gdje su je 1494. osnovali glagoljaši.
Tiskarstvo u Europi
Tijekom 15. stoljeća Gutenbergova tehnologija tiska širila se u Europi vrlo brzo. To je bilo uglavnom moguće zbog dobro razvijenih trgovačkih puteva.
- 1458.: prva tiskara in Strasbourgu
- 1462.: u Beču
- 1464.: u Baselu
- 1465.: u Kölnu
- 1467.: u Eltvilleu
- 1468.: u Augsburgu
- 1469.: u Veneciji
- 1470.: u Nürnbergu
- 1472.: u Ulmu
- 1473.: u Španjolskoj i Engleskoj
- 1483.: u Kosinju
- 1519.: u Pragu
- 1563.: u Rusiji
- 1593.: u Meksiku