Pakt Ribbentrop-Molotov: razlika između inačica
m robot Mijenja: en:Molotov–Ribbentrop Pact |
m r2.7.3) (robot Dodaje: fa:پیمان عدم تجاوز |
||
Redak 43: | Redak 43: | ||
[[et:Molotovi-Ribbentropi pakt]] |
[[et:Molotovi-Ribbentropi pakt]] |
||
[[eu:Molotov-Ribbentrop ituna]] |
[[eu:Molotov-Ribbentrop ituna]] |
||
[[fa:پیمان عدم تجاوز]] |
|||
[[fi:Molotov–Ribbentrop-sopimus]] |
[[fi:Molotov–Ribbentrop-sopimus]] |
||
[[fr:Pacte germano-soviétique]] |
[[fr:Pacte germano-soviétique]] |
Inačica od 2. siječnja 2013. u 18:06
Pakt Ribbentrop-Molotov (njem.: Hitler-Stalin-Pakt) ili kako se službeno zvao Pakt o nenapadanju između Njemačke i Saveza Sovjetskih socijalističkih Republika je bio sporazum o nenapadanju između Njemačkog Reicha i Sovjetskog Saveza. Potpisan je 23. kolovoza 1939. god. u Moskvi od strane sovjetskog ministra vanjskih poslova Vjačeslava Molotova i njemačkog ministra vanjskih poslova Joachima von Ribbentropa. Međusobni pakt o nenapadanju bio je na snazi do početka Operacije Barbarossa 22. lipnja 1941. god. kada je Njemačka napala SSSR.
Iako je službeno bio označen kao "pakt o ne napadanju", ovaj sporazum obuhvaćao je i tajni protokol kojim je izvršena podjela interesnih sfera u nezavisnim zemljama Finskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj. Tajni protokol je eksplicitno predviđao "političke i teritorijalne promjene" u dijelovima navedenih zemalja što je ovaj sporazum pretvorilo u agresivni vojni savez usprkos njegovom službenom nazivu. Kao posljedica ovog sporazuma sve navedene zemlje su napadnute i okupirane, bilo od strane Njemačke, bilo od strane SSSR-a. Jedino je Finska, koja je dva puta vodila rat sa Sovjetskim Savezom tijekom Drugog svjetskog rata, uspjela sačuvati svoju nezavisnost, ali je bila prisiljena ustupiti određene teritorije.
Sovjetska propaganda i njeni predstavnici ulagali su velike napore da umanje značaj sporazuma činjenicom da se Sovjetski Savez na različite načine suprotstavljao nacističkoj Njemačkoj.
Posljedice
Tjedan dana dana nakon potpisivanja sporazuma, 1. rujna 1939. godine Njemačka je napala Poljsku. U skladu s odredbama tajnog protokola sovjetske snage su 17. rujna ušle u istočnu Poljsku i okupirale teritorij koji je prema sporazumu predstavljao sovjetsku interesnu sferu.
Okupirani teritoriji su postali republike u sastavu Sovjetskog Saveza. Protu-sovjetsko lokalno stanovništvo je likvidirano a u novim pograničnim područjima provedeno je etničko čišćenje. Velik broj ljudi je pogubljen, dok je na stotine tisuća protjeran u azijski dio Sovjetskog Saveza ili u gulage u kojima su mnogi izgubili život.
Početkom 1941. godine linija razdvajanja između nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza prolazila je kroz Litvu i Poljsku. Odnosi između dvije strane su se značajno zahladili. Hitler, koji je računao da će napadom na boljševičku Rusiju pridobiti simpatije okupiranih zapadnih zemalja, počeo je pripreme za napad na SSSR.
Treći Reich prekršio je sporazum o ne napadanju kada je 22. lipnja 1941. godine počeo Operaciju Barbarosa i napao Sovjetski Savez. Teritorije koje je Sovjetski Savez dobio u skladu sa sporazumom Ribbentrop-Molotov izgubljeni su za samo nekoliko tjedna dok su baltičke države postale njemački protektorati. Odmah po početku njemačke agresije Sovjetski Savez je 25. lipnja počeo agresiju na Finsku što je dovelo do tzv. Produženog (nastavljenog) rata između Finske i Sovjetskog Saveza.
Poništavanje ugovora nakon 1989.
Postojanje tajnog protokola u njemačko-sovjetskim sporazumu o ne napadanju SSSR je poricao 50 godina. Dokument je postao dostupan javnosti tek nakon raspada Sovjetskog Saveza 1992. godine. U doba Mihaila Gorbačova 1989. taj dokument je objavljen. 24. prosinca 1989. kongres narodnih poslanika SSSR-a proglasio je njemačko-sovjetski pakt o ne napadanju i njegov dodatni protokol ništavnim.