Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Dubrovnik-dominics1.png|250px|mini|desno|Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku]]
[[Datoteka:Dubrovnik-dominics1.png|250px|mini|desno|Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku]]
'''Dominikanski samostan i crkva''' su vjerski objekti u gradu [[Dubrovnik]]u.
'''Dominikanski samostan i crkva''' vjerski su objekti u gradu [[Dubrovnik]]u.


== Povijest ==
== Povijest ==

Inačica od 5. siječnja 2013. u 23:39

Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku

Dominikanski samostan i crkva vjerski su objekti u gradu Dubrovniku.

Povijest

Nalazi se u istočnom dijelu starog dijela grada uz gradske zidine. Dominikanci su osnovali samostan u Dubrovniku 1225. godine. Gradnja je završena tek u 14. stoljeću u kompleksu s velikom crkvom. Crkva je jedna od najvećih gotičkih građevina na istočnoj obali Jadrana. Nacrte je izradio Michelozzo di Bartolomeo, a gradnju su vodili dubrovački majstori Utešimović, Radomanović i dr. Južni portal izradio je kipar Bonino da Milano 1419. godine. Ističe se gotičko-renesansni klaustar, lukovi klaustara zatvaraju trifore s rozetama. U dvorištu je raskošni kameni bunar. Zvonik je započeo graditi majstor Checo iz talijanskog grada Monopolija 1390. godine, ali je dovršen tek u 18. stoljeću. Muzej samostana sadrži vrijedne rukopise i 217 inkunabula, slike dubrovačkih slikara iz 15. i 16. stoljeća: Lovre Dobričevića, Mihajla Hamzića i Nikole Božidarevića, veliko oslikano raspelo venecijanskog slikara Paola Veneziana iz 14. stoljeća i oltarnu palu "sv. Magdalena", rad slavnog talijanskog slikara Tiziana iz 1550. godine.

Poznate osobe

Poznati dominikanci koji su živjeli i djelovali u ovom samostanu:

Literatura

  • Stjepan Krasić, Dominikanski samostan u Dubrovniku, Dubrovnik: dominikanski samostan sv. Dominika, 2002, 135 str. (vodič)
  • Frano Kovačević, Dominikanski samostan: povijesno-kulturni i umjetnički spomenik grada Dubrovnika, Dubrovnik, 1956. (vodič)
  • Robin Harris: Povijest Dubrovnika, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb 2006.
  • Serafin Marija Crijević (Seraphinus Maria Cerva), Bibliotheca Ragusina in qua Ragusini scriptores eorumque gesta et scripta recensentur, 4 sveska, izd. Stjepan Krasić, Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1975.-1980.

Galerija