Razgovor sa suradnikom:Orijentolog

Arhiv: 1 2

---

?

Zašto ti diraš moju stranicu razgovor? Iilija64 Gdje je to pravilo i općenito gdje su pravila?— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Iilija64 (razgovor • doprinosi)

Prvo smo nastali mi a onda amebe, to čuo negdi, he, he. --Zeljko (razgovor) 10:32, 24. lipnja 2012. (CEST)

Pitanje

Prijatelju da te upitam, pisat ću članak o ratu Rimljana s Pirom pa me zanima koje je bolje ime. Je li bolje "Rimski ratovi s Pirom" ili "Pirov rat"??? Lijep pozdrav :) --Semper'fidelis razgovor 19:49, 24. lipnja 2012. (CEST)

Hvala, poslušat ću te. Ne boj se za svoje područje, neću ga dirati. Bar dok ne skupim veliku i taktički jaku vojsku :P AHHA ;) --Semper'fidelis razgovor 12:14, 25. lipnja 2012. (CEST)

Kad god ti hoćeš ja i ti to udruženim snagama možemo riješiti ;) Prenesi moj pozdrav velikom kralju Perzije :D --Semper'fidelis razgovor 12:21, 25. lipnja 2012. (CEST)

Vidi još

Pa, ne bih se složio s tobom. Po meni, za prosječnog čitaoca teksta vidi još služi da bi istražio teme vezane za tu temu ili se dodatno informirao o nečemu čega se inače nebi ni sjetio. No, rijetko tko gleda izvore nakon što pročita tekst, tako da mislim da je sasvim uredu stavit ih pod taj podnaslov. Taj dio nije presudan za sam tekst u članku, pa ga na taj način odvojim iz estetskih razloga---Culo-sija 23:45, 25. lipnja 2012. (CEST)

Evo, da ti još malo pojasnim zašto tako. Nije to sad odjednom (radim već tri godine tako), to koristim na svakom članku i preferiram kako sam ti i naveo. Vidi članak Leopard 2, on je napravljen odlično, i ja se trudim da svaki moj članak konstrukcijom bude što sličniji njemu, on mi je kao neka referenca. Članci Tiger I i Tiger II su napravljeni na taj isti način kao i velika većina ostalih članaka. Dosad nitko nije imao prigovor na to i mislim da je tako najurednije.--Culo-sija 00:16, 26. lipnja 2012. (CEST)

Nedopunjivi članak

Izvini mislio sam da je članak završen, pošto je zadnja izmjena bila 16. lipnja, pa sam mislio da si zaboravio izbrisati Radove. --Gagilia (razgovor) 23:50, 25. lipnja 2012. (CEST) E baš ti je super članak. Znam da je bilo puno truda. Sledeći puta ću postaviti za izabrani članak, ovaj članak dobiva od mene 10 zvjezdica ;) --Gagilia (razgovor) 07:35, 2. srpnja 2012. (CEST)

Jesam li ti rekao da ću ja tvoj vrlo dobar članak [1] predložiti, a ti bio brži od mene ;). Nema veze, važno je da je na izboru, već sam glasovao ZA --Gagilia (razgovor) 02:24, 9. srpnja 2012. (CEST).

Shema članka

Orijentolože, odgovor je u Wikipedija:Shema članka i WP:NIJE, a mijenjanje te sheme nije dobro. --Roberta F. 00:28, 26. lipnja 2012. (CEST)

Riješio sam bitku kod Edese, da malo "načmem" tu temu, pa ti pogledaj je li sve u redu :) --Semper'fidelis razgovor 15:10, 26. lipnja 2012. (CEST)

Brno

Dobra je ova zamisao o telefonskom imeniku, samo jedan problem je u tom slučaju nezaobilazan, mislim da nema živih nasljednika ove obitelji, barem ne u izravnoj lozi. Na početku sam mislio da ovo neće biti neki ozbiljniji problem, ali mislim da je Kubura na mojoj stranici za razgovor dao dobar razlog zašto treba biti Kabužić, a ne Kaboga, iako u starom kraju za Kabužiće nitko nikad nije ni čuo. Znaš, već predugo imamo problem da više volimo, hvala Bogu ne svi, ono što dolazi od 'boljih' iliti 'zapadnijih' ili ni sam ne znam čega, a naše je nekako 'strano' i zaostalo. Zahvaljujem na zanimanju za predmet i nadam se budućoj suradnji. Ivica Vlahović (razgovor) 03:34, 28. lipnja 2012. (CEST)

Uopće se nisam sjetio gospara Braca, on će sigurno imati neke dobre prijedloge o Brni. Hvala lijepa! Ivica Vlahović (razgovor) 04:18, 28. lipnja 2012. (CEST)

Ma je, i Hrvatski leksikon daje Kabogu ka prvo rišenje. Kubura (razgovor) 03:14, 29. lipnja 2012. (CEST)

Aaaa, a ja san se bia povea za onin trima rišenjima, pa san od ota tri koja su bili naveli izabra ono. Kubura (razgovor) 03:34, 29. lipnja 2012. (CEST)

Ovo je uistinu impresivno. Svaka čast prijatelju :D Samo mi reci koliko si to pisao, 30-40 sati AHHA :D --Semper'fidelis razgovor 13:41, 3. srpnja 2012. (CEST)

Svaka čast, još jedanput. Nemoguće je da ima neki članak veći od ova tri tvoja :D Ima li spisak tih članaka po velicini? --Semper'fidelis razgovor 14:07, 3. srpnja 2012. (CEST)

Umnogome se slažem s tvojim mišljenjem. :D Prelijepi članci, za razliku od onog "crvenog" --Semper'fidelis razgovor 15:03, 3. srpnja 2012. (CEST)

Evo od mene jedna, zaslužio si

Nagrada za rad i trud

Dodijelio: Semper fidelis

Novi članak

Možeš li pogledati ovo i eventualno dopuniti jer je ovako prekratko?--MaGa 09:15, 9. srpnja 2012. (CEST)

Svaka čast na brzini i obimu.--MaGa 16:01, 9. srpnja 2012. (CEST)

Met(l)a

Orijentolože, slobodno se uključi u raspravu, jer valjda ova zajednica treba i može definirati što je neprihvatljivo suradničko ime, a ne netko tko ne zna hrvatski. Hvala na poveznici, ali nije mi dala objašnjenja, osim da je suradnik izbrisan sa svih projekata. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 22:50, 9. srpnja 2012. (CEST)

Više bih voljela da to svi zajedno raspravimo. Najprije sam nedavno našla obrisanu jednu suradničku stranicu (isto tako neobjašnjivo), ali sam pomislila, s obzirom da je riječ o suradničkoj stranici, da je zaista moguće da je suradnik sam tražio brisanje zbog zaštite podataka, na kraju mi je ta osoba to osobno i potvrdila - što je potpuno prihvatljivo, a onda sam nedavno vidjela tijekom pregledavanja članaka obrisana suradnička imena, a kao administratorica nisam mogla pronaći razlog (što inače svi administratori moraju upisati i vidi se ime administratora koji nešto briše), danas sam našla ovog "obrisanog suradnika" i obrisane apsolutno sve njegove doprinose. Tko je to odlučio da je to ime neprihvatljivo? I zašto su obrisani svi doprinosi? Mislim, pitanja je previše da bi ostala bez odgovora. Koliko je još takvih obrisanih suradnika? Zašto mi ne možemo sami brisati sve one silne prostačke račune?.... previše pitanja ... --Roberta F. 23:15, 9. srpnja 2012. (CEST)

A

Jedno pitanje nevezano sasvim uz projekt - je li u 17. st. u Dubrovniku postojalo prezime Visnić, Višnić ili nešto slično? Prije koji dan čitao sam da je 1623. nizozemsku trgovačku stanicu u Isfahanu uspostavio ugledni trgovac Huybert Visnich. Moguće naš čovik podrijetlon, a Dubrovnik mi je odmah pa na pamet zbog tadašnje prometno-trgovačke moći. --Orijentolog (razgovor) 03:03, 11. srpnja 2012. (CEST)

Jako dobro pitanje. Nemam doma knjigu koja bi potvrdila ili opovrgnula pitanje podrijetla gospodina Huyberta. Ali su svi dubrovački poklisari prije odlaska u Carigrad boravili u benediktinskom samostanu uz crkvu svetog Jakova na predjelu pod imenom Višnjica. Stoga je moguće da je 'dobio' prezime tom linijom. Toliko u ovom trenutku mogu pomoći, možda će Bracodbk znati nešto više. Lijepi pozdrav Ivica Vlahović (razgovor) 21:33, 11. srpnja 2012. (CEST)

Pitanje je postoji li išta o Huybertu u našim knjigama (ne bi se čudio da nema baš ništa), a isto tako je pitanje može li se izvući više osobnih podataka i iz strane literature (pa i nizozemskih arhiva) jer uglavnom se spominje samo u gornjem kontekstu. Znači, ne čini mi se nekim o kome su pisane opsežne biografije s genealogijom, ali za našu povijest podatak o hrvatskom podrijetlu bio bi svakako od koristi. Ovo o benediktincima iz Višnjice mi je zanimljivo, ali čitao sam da nije išao preko Carigrada već pomorskim putem iz Nizozemske oko Afrike do Bandar Abasa. Upravo te godine također je izbio veliki iransko-turski rat, pa sumnjam da bi ikakvo poslanstvo prolazilo tim graničnim područjem. U svakom slučaju, te hipoteze o nenizozemskom prezimenu, hrvatskom podrijetlu i ostalim mogućnostima ostaviti ćemo povjesničarima zainteresiranima za to područje, jer da pretpostavljamo sami nešto na Wikipediji bilo bi kršenje pravila WP:OR. Puno hvala na odgovoru, lijep pozdrav. :) --Orijentolog (razgovor) 23:07, 11. srpnja 2012. (CEST)

Teško da bi se o dotičnom, a pogotovo pod tim imenom, našlo išta u povijesnim knjigama na hrvatskom jeziku. Kad bi netko imao dovoljno htijenja kopati po arhivima vjerojatno bi naletio na osobe slična imena, ali teško da bi to išta dokazalo, s obzirom na neprestana prevođenja imena ili čak mijenjanja istog u tom razdoblju (o prezimenu da ne pričamo). Drago mi je da se netko zanima za takve stvari, nažalost teško će i neki superkompjutor u budućnosti povezati sve te podatke pa će mnoge povijesne osobe i činjenice 'nestati' u povijesnom smislu. Lijepi pozdrav. Ivica Vlahović (razgovor) 23:29, 11. srpnja 2012. (CEST)

UNESCO

Hvala na obavijesti. Dajem se na posao. Puno pozdrava. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Prof saxx (razgovor • doprinosi) 11:53, 12. srpnja 2012.‎

Nekomercijalno

Orijentolože, uz ovu fotku Datoteka:AbrishamTehran.jpg licencija i objašnjenje u opisu nisu usklađeni. Licencija {{Cc-by-sa-3.0}} slobodno dopušta uporabu djela u komercijalne svrhe. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 10:28, 17. srpnja 2012. (CEST)

Turcizam je riječ koja je preko turskog jezika došla u na primjer neki slavenski jezik, i ne mora biti turska nekog nekog drugog porijekla, kao arapskog, ali su nam je turci donesli u svojem obliku. Isto kao i riječ wigwam, to je amerikanizam (amerikanizirani indijanizam) koji je proizišao iz indijanskog, i preko engleskog oblika došla u hrvatski. Nemojmo ostavljati takve komentare. --Zeljko (razgovor) 09:09, 20. srpnja 2012. (CEST)

I dobili ih. Jel ti drago, da riga. Uživaj, prepravljaj i objasni in --Zeljko (razgovor) 09:16, 20. srpnja 2012. (CEST)

Zahvala

Duboko se zahvaljujem na nagradi! Lijepo je znati kad se nečiji rad cijeni. Sale (razgovor) 21:23, 21. srpnja 2012. (CEST)

Vandali

tnx. pozz --Zeljko (razgovor) 21:36, 21. srpnja 2012. (CEST)

Persian Gulf

Dear Orijentolog,

I am very happy that the Persian Gulf article is now a featured one. I'd like to Congratulate everybody involved in the project, and I wish you and hr.wiki all the best. With many Regards, In fact (razgovor) 06:46, 23. srpnja 2012. (CEST)

Što bi?

Što je bilo? [2] Kubura (razgovor) 18:43, 26. srpnja 2012. (CEST)

Udvostručavanje

Povijesni nadnevak je kao i povijesni datum. Svaki je povijesni. Kubura (razgovor) 06:43, 29. srpnja 2012. (CEST)

A e. Kubura (razgovor) 06:50, 29. srpnja 2012. (CEST)

Suradnik Ejnal je napao članak limes bez razloga, sva imena su također hrvatska te izmišlja besmislene razloge. Mislim da ta njegova uvjerenja nisu točna, da je to napadački i nepošteno prema meni! Stvarno nije u redu :( --Semper'fidelis razgovor 19:03, 30. srpnja 2012. (CEST)

Tračka

Nekako sam bio siguran da je bila Tračka. Morat ću pogledati, za par dana kad mi dođe knjiga u ruke. Moguće je da sam postao senilan, a možda je lektor prtljao ;) Za sada ćemo reći da je kriv lektor--Ex13 (razgovor) 17:54, 6. kolovoza 2012. (CEST)

malo kasniš, evo ti pa piši dalje --Zeljko (razgovor) 22:15, 7. kolovoza 2012. (CEST)

super si sredio --Zeljko (razgovor) 02:55, 8. kolovoza 2012. (CEST)

Giovanni Cernogoraz

http://de.wikipedia.org/wiki/Giovanni_Cernogoraz kako nima? --Lipice 18:38, 8. kolovoza 2012. (CEST)

Ref

Ovaj ref se ne mora nužno baviti pojmom kao takvim. [3]
Ali kazuje naslov gdje se taj izraz rabi. Jer da nema tog refa, netko će možda reći "tko to govori, nikad nisam čuo da se igdje taj izraz ikad rabio". A ta poveznica služi da se vidi kako se taj izraz rabi u tom smislu.
Bacanje u tamo neke "vanjske poveznice" nije u redu, jer je suradnik koji je naveo izraz "povijesna znanost" priložio referenciju, izvor za svoj tekst, svoju tvrdnju.
A ako se ukloni taj ref, netko će reći "nema izvora za ovo" i obrisati. Takve su se stvari već zbivale na Wikipediji. Kubura (razgovor) 02:10, 7. rujna 2012. (CEST)

1001 noć

Ma tko to ne spava? Kubura (razgovor) 06:02, 7. rujna 2012. (CEST)

Izia si ti to puten, ha, ha, ha. Ogladnia čovik, put dug... Kubura (razgovor) 06:09, 7. rujna 2012. (CEST)

Shvatia san, gradelat ćeš jesetre, ha, ha, ha. :) Kubura (razgovor) 06:11, 7. rujna 2012. (CEST)

Sridnji nije isto što i bliski

[4] Tako si zabijemo autogol i gucamo engleske šeme. Nami je Sridnji Istok nešto drugo. Kubura (razgovor) 06:59, 9. rujna 2012. (CEST)

Ovako. Što se tiče ovog [5], pokojni je Souček pisao o netočnostima i nedosljednostima u Općoj i nacionalnoj enciklopediji. Podlistak koji je pisao za Hrvatsko slovo bio je dug trideset nastavaka. A radilo se samo o pogrješkama koje je letimice našao, što li bi tek bilo da je stigao sve proučiti. Dosta se je bio posvetio i zemljopisnim temama. Zato valja biti oprezan kad se hvataš tog projekta koji se je usudio nazvati "opća i nacionalna" i uz to "enciklopedijom".
Zbog toga ju izbjegavam. Kubura (razgovor) 02:09, 11. rujna 2012. (CEST)

Svugdi ima grješak, ali O i N.E. je imala malo više njih i bile su malkice težje naravi. Kubura (razgovor) 02:53, 11. rujna 2012. (CEST)

Možda o ovom postoji koji članak u kojem zemljopisnom časopisu. Svakako bi trebalo izbaciti "Srednji Istok" na mjestima gdje se očigledno govori o Bliskom Istoku.
A onda potražiti šta hrvatski zemljopisci kažu o Srednjem Istoku. Jer ako postoji Daleki Istok, postoji Bliski Istok, a nešto je između te dvije krajnosti. Palestina nije Srednji Istok, dok bi se o Kataru, Bahreinu, Iranu, Afganistanu dalo raspravljati jesu li oni Srednji Istok. Kubura (razgovor) 03:05, 11. rujna 2012. (CEST)

To su u biti istoznačnice, samo šta bliski dolazi iz francuskog, a srednji iz engleskog. Kod nas enciklopedije prednost daju bliskom, a srednji rabe samo oni koji rade doslovne prijevode s engleskog (90% naših novinara). Ali i to angliziranje je mila majka prema svemu što se može naći - npr. guglaj Golfski zaljev i naći ćeš novinske članke o Meksičkom i Perzijskom zaljevu. Ubi Bože. --Orijentolog (razgovor) 03:12, 11. rujna 2012. (CEST)

Evo na. [6]
Prije Prvoga svjetskog rata na to se područje nije gledalo kao na jednu zemljopisnu, kulturnu i političku cjelinu. Zapadni dio regije nazivao se Levant ili Bliski istok, a najčešće je označavao zemlje u sastavu Osmanskog Carstva. Srednji istok povremeno se koristio kao naziv za pustinjske predjele Perzije i istočne Arabije koji su se nalazili između Bliskog istoka i Indijskog Carstva.
To je ono što sam ja govorio.
No u suvremenoj politici i znanosti to se razlikovanje uvelike izgubilo, te se pojmovi Srednji i Bliski istok uglavnom koriste kao istoznačnice.
Eh, sad, pitanje je kako kod koga? Možda jest kod Engleza. Ako je za kolonijalističke zemlje bilo "Oba naziva, Bliski i Srednji istok, skovana su iz eurocentrične perspektive, pa se smatraju terminološkim izdancima klasičnoga europskog kolonijalizma.", za nas nije.
Mi nismo kolonijalisti (jesmo kolonija, v. J. Jović: Lijepa naša kolonijo i druge autore), ali rabimo taj izraz. Nismo mi krivi što su nam te zemlje bliže ili dalje istočno. I ako nešto želimo imati između onog što je bliže i daleko, neka imamo. Ne moramo pitati Engleze za mišljenje. Osobno, mene ne smeta ako će nas i Turke Iranci zvati Bliski Zapad :)
Stoga ne volim ono naše manično beskritično usvajanje zapadnjačkih, posebice anglosaksonskih obrazaca i načina razmišljanja.
Ako su oni izgubili rodove i padeže, ne moramo i mi. Na taj način doživljavam ovo "gubljenje" Srednjeg Istoka.
Ipak, budući da Wikipedija nije sama po sebi izvor, držimo se znanstvenih izvora, što znači da uvažavamo današnje, ali i poštujemo i starije znanstvene radove koji su razlikovali Bliski Istok i Srednji Istok.
S te strane radije bih o Srednjem Istoku skovao posebni članak, a u dnu članka naveo Kasapovićušine zaključke: da su to danas u znanosti često istoznačnice, da anglosaksonski izvori za Bliski Istok nazivaju Srednjim Istokom, što bi nama, ako ne ono samo zbog tradicije, ono i zbog zemljopisne činjenice bilo pogrješno: Englezima je to već sredina Istoka, nami je blizu. Tako bismo ovo genijalno raspleli. Kubura (razgovor) 03:31, 11. rujna 2012. (CEST)

Moran vidit šta je bia pisali naši stariji autori do Prvog svjetskog rata i je li se ono nazivlje zadržalo nakon tog rata. Barem neko vrijeme.
Šema sa zbivanjem različitih kultura pod jedan naziv je isto što i nas utiravaju (Englezi, vjerojatno i Francuzi) na Zapadni Balkan. Kao kad staviš đaka odlikaša u razred problematičnih đaka da bi se zavaralo statistike, pa da je najednom razredu porastao prosjek. Kubura (razgovor) 04:29, 11. rujna 2012. (CEST)

Zbog troslovnih kratica.
Kad bis nikin našima suradnicima da tumačit to na njihov način, onda bi ti umisto "hrv." stajalo "hrva." i slično, a bilo bi i "francu.", "engle.", "nzz.",
Pustimo sad šalu. I kod drugih jezika ima više hrvatskih oblika kratica na koje sam naletia. Onda smo pošli na troslovnost, slično onom kako ISO ima za jezike, s tim što se prilagodilo hrvatšćini. Tako se ljude stavilo u škvaru. Kubura (razgovor) 04:53, 11. rujna 2012. (CEST)

Šta ti bi?

Šta ti bi sad najednom? Daješ sam sebi nagrade, a potpisuješ druge za davatelje????? [7] Kubura (razgovor) 06:57, 11. rujna 2012. (CEST)

Ah, sad vidin šta je. [8] Ja san već mislia da san čua pucanj cvrčka. :) Kubura (razgovor) 06:59, 11. rujna 2012. (CEST)

Varamin

Oh I see! That bridge is notable for being the killing spot of protesters from Varamin and surrounding area in June_5,_1963_demonstrations_in_Iran btu as you know thatt bridge is not inside the city of Varamin, it's in town called 'Baqerabad'. Sadly, no. I don't have any good image of the square. Pouyakhani (razgovor) 15:09, 14. rujna 2012. (CEST)

WOW that Deir-Gachin article is so good, II will try to Improve the articles as soon as I get the time. Pouyakhani (razgovor) 23:14, 18. rujna 2012. (CEST)

Brđani

Oko naziva Brđani... si u pravu, treba ga kratiti. Zamolio bi te da to ti učiniš kako gođ smatraš najpogodnijim. Obećavam članak na temu "kišnog" rekorda. Pozz. --Markus cg1 (razgovor) 19:55, 15. rujna 2012. (CEST)

Pitanje- zašto si predložio za brisanje moju stranicu ?

Zašto želiš obrisati stranicu "Sanjin Kovačić"? Jel ti znaš tko je on i koje su mu zasluge za hrvatsko mačevanje? Arhiva2 (razgovor) 20:26, 19. rujna 2012. (CEST) ARHIVA2

Infookviri

Znam za taj problem i za sva tri infookvira. Predložak:Infookvir fortifikacija je napravljen prije četiri godine i nije zaživio. Predložak:Infookvir Vojna građevina je postojao, ali se razlikuje od fortifikacije zbog toga što vrijedi za sve vojne građevine (zrakoplovne baze, vojne luke, vojne poligone, utvrde, raketne silose i općenito objekte vojne namjene) dok sam Predložak:Infookvir utvrda napravio na zahtijev jednog suradnika i vrijedi za sve tipove utvrde, tvrđava i dvoraca. Problem je što utvrda i fortifikacija nisu isto. Fortifikacija je puno širi pojam, obuhvaća sve građevine namjenjene obrani ("Fortifikacije su obično podijeljene u dvije grane: trajne ili permanentne fortifikacije i poljske ili terenske fortifikacije.", definicija iz članka Fortifikacija). Vojna građevina za sada još nije prevedena, ali biti će. Bilo je i predloženo da se Infookvir fortifikacija obriše i ostavi samo utvrda jer imaju identične podatke. Nisam baš poznavatelj te terminologije pa sam ostavio kako je.--Culo-sija 10:06, 20. rujna 2012. (CEST)

Već sam objasnio zašto predložak vojna građevina treba ostati (vojna luka nije niti fortifikacija niti utvrda). I ne slažem se da se sve stavi u fortifikacija, više sam da predložak utvrda ostane, a da se onda fortifikacija makne. Te lokacijske oznake itd. nisu prevedene i nebi ih još uvrštavao, na en:wiki radi, ali ovdje su po meni malo nepotrebne. Utvrda je češći naziv i razumljiviji naslov predloška.--Culo-sija 13:36, 20. rujna 2012. (CEST)

Ja nebi komplicirao, samo bih izbrisao predložak fortifikacija i to je to. On se ionako nigdje ne koristi :)--Culo-sija 14:26, 20. rujna 2012. (CEST)

Kategorija:Utvrde

Orijentolože, kako baš ne kužim koju biš "pomutnju" u kategorijama oko utvrda "sređivao", aj molim te napiši što vidiš kao pomutnju na stranici za razgovor prije "sređivanja", pa ako se i mi ostali složimo da vlada pomutnja, lako se dogovorimo o sređivanju, umjesto da jedan suradnik sat-dva "premješta", a onda drugi sat-dva vraća premješteno. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 14:47, 20. rujna 2012. (CEST)

Nadalje, članke kao što su jarak, rov, nasip ili bodljikava žica nikako ne možemo ugurati pod kategoriju utvrda, a sastavni su dio fortifikacijske vojno-inženjerske struke.

Molim ne pisati iz glave, nego prvo provjeriti pisane izvore. Wikipedija ne smije biti guglopedija ili skladište nečijih ideja ili vizija kako stvarnost izgleda, papirnate enciklopedije pišu stručnjaci na temelju iskustva, volonteri koji stvaraju wikipediju trebaju se u nedostatku iskustva služiti pisanim izvorima. Dobro je napisano vojno-inženjerska struka, jer danas se utvrdama bave povjesničari umjetnosti (utvrde i objekti utvrđenja kroz povijest), a u praksi gradnja jaraka, rovova, nasipa ili postavljanje bodljikave žice nije predmet znanstvenog izučavanja nego prije vojnog obučavanja. Čovjek (ili tvrtka) koji potpisuju projekt Pentagona teško će sami sebe nazvati "fortifikatorima", prije se radi o arhitektima. SpeedyGonsales 20:09, 21. rujna 2012. (CEST)

blok

kasnimo. MaGa je strahovito brz --Zeljko (razgovor) 17:26, 20. rujna 2012. (CEST)

citiranje www

Pošto si ti stvorio "citiranje www" možeš li mi reći dali ga pravilno koristim npr. ovdje? Hvala i lijep pozdrav!--MAN_USK ^recider 23:43, 21. rujna 2012. (CEST)

malo sam želio "poboljšati" izvore, zgodniji mi se činio ovaj na hrvatskom u svakom slučaju.--MAN_USK ^recider 00:00, 22. rujna 2012. (CEST)

Tvoje područje

Kad uhvatiš vremena, nadam se da budeš riješio ovo na način da naš članak bude kvalitetniji od onih na sr. i sh. wiki. Chvrka 06:57, 24. rujna 2012. (CEST)

Brojka

[9] Oruđni poslužitelj kasni za stvarnim stanjem. No isto se zamisli kad te to opsida, kad se baviš ton brojkon. Izlamenaj se i izmoli Očenaš, Zdravomariju i Virovanje. Kubura (razgovor) 05:05, 25. rujna 2012. (CEST)

Ne opsidaju me đavli nego je lipo znat da smo mi Dalmatinci na vrhu, a kažu da smo "lini". :) --Orijentolog (razgovor) 05:12, 25. rujna 2012. (CEST)

Akademija

[10] Znam. I onda vidih ovo.[11] [12] [13] Da je još sporedni lik, ali ovdi je glavni. A šta sad? Kubura (razgovor) 05:19, 26. rujna 2012. (CEST)

Nagrada

Hvala! Silbel (razgovor) 20:11, 3. listopada 2012. (CEST)

Izabrani za blagdane

Mislim, da je već prošlo glasovanje za taj tjedan, ali lako sredimo, da božićni članak bude u tom tjednu :) Imao sam na umu, božićni članak, ali sam izgubio inspiraciju, jer više nisam znao o kojoj božićnoj temi bi pisao, a da se o tome može puno napisati. No, sada kada si mi poslao ovu poruku, opet sam razmislio, malo gledao po wikipediji i dobio sam ideju :) Možda uspijeti napisati to do kraja tjedna, ovisno kako ću imati vremena. Hvala ti što si me dosjetio za ovo.--Fraxinus (razgovor) 00:37, 9. listopada 2012. (CEST)

Ja sam prošle godine mislio: to je to, jer više mi nije padalo ništa na pamet, ali izgleda da još ima članaka na lageru za napisati :)--Fraxinus (razgovor) 23:09, 9. listopada 2012. (CEST)

Požurio sam se, da bude gotovo do kraja ovog tjedna :)--Fraxinus (razgovor) 21:48, 13. listopada 2012. (CEST)

Nu uovo

[14] Kako to da nisi napisa članak o tome? Ovo imadu samo en. i fa.wiki. Kubura (razgovor) 03:11, 9. listopada 2012. (CEST)

Ma evo i ja se ne mogu načudit kojih sve hrvatskih tema nimamo na hr.wiki. Više od sedan san godin ovdi, a nikih članaka do danas se nije napisalo. Kubura (razgovor) 03:51, 9. listopada 2012. (CEST)

Prebacivanje

Orijentolože, ako želiš, slobodno :-) --Roberta F. 23:59, 15. listopada 2012. (CEST)

Drugi put stavi crne naočale i šiltericu --Roberta F. 00:04, 16. listopada 2012. (CEST)

Ne, to ćemo kazniti po drugoj sve'rvackoj točki, jer nisi ponio sa sobom i ovjekovječio mahanje s vrha! --Roberta F. 00:22, 16. listopada 2012. (CEST)

Onda je oprošteno --Roberta F. 00:36, 16. listopada 2012. (CEST)

Dan rječnika

Orijentolože, naletih danas na "Dan rječnika" po raznim stranicama i u potrazi za izvorima naletih na: "The world's oldest dictionary was inscribed on a mud tablets 4,500 year ago in the ancient Akkadian Empire — today's Iraq and Syria." (ali ti to već vjerojatno znaš ;-)). Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 13:59, 16. listopada 2012. (CEST)

infookvir

malo sam u guzvi, pa ne stignem testirati infookvir. --Ex13 (razgovor) 11:19, 21. listopada 2012. (CEST)

upit

zašto ste mi uklonili izmjene na stranici rešetari

Stil?

Napisah članak Umjetnički stil sinoć i kad ga objavih vidjeh da već postoji općenitiji članak stil, ali ne stigoh ih spojiti jer mi žena uze laptop. Evo sad ću. Inače, hvala na suradnji; kada sam vidio zbrku na stranici Umjetnička razdoblja i pravci, odlučio sam joj se ponovno posvetiti. Pozdravi

Ustaše

Veličanje rasizma, nacizma, fašizma, kao i uređivanje Vikipedije bez refernci strogo je zabranjeno Vikipedijinim smjernicama. Stoga vas moram informirati da vaše izmjene moram prosljediti WP noticeboard-u jer su one suprotne duhu na kojem je Vikipedija zasnovana--Tritomex (razgovor) 13:38, 3. studenog 2012. (CET) Kao dugogodišnji urednik vikipedijinih engleskih stranica, molim vas sukladno vikipedijinim pravilima da uklonite postojeće nacističke i rasističke kvalifikacije sa članka hrvatske vikipedije o ustašama.--Tritomex (razgovor) 13:42, 3. studenog 2012. (CET)

Vandal koji je kršio autorska prava, brisao velike porcije teksta, brisao upozorenja ne potpisuje se. Pantagana (razgovor) 14:18, 3. studenog 2012. (CET)

Zna se što je WP:VAN, brisanje velikih porcija teksta može biti upravo prevencija WP:VAN, nepotpisivanje nije grijeh, a WP:COPY je subjektivna ocjena drugog urednika.

S Obzirom da dosadašnji članak o Ustašama posjeduje niz subjektivnih ocjena, te da ste iste restaurirali sukladno sa WP:NPOV ja Vas molim da iste revidirate s obzirom da osobne naracije i promišljanja bez refernci kao što znamo nemaju mjesta na VP.

Moldavija, a ne Moldova!

Poštovani suradniče Orijenotolog. Primijetio sam da učestalo mijenjate moje promjene na članku Moldova gdje sam većinu teksta gdje se spominje termin "Moldova" zamijenio terminom "Moldavija". Razlozi za to su vrlo jasni, ali budući da ste nonstop mijenjali moje promjene na tome članku, zaključio sam da niste niti pročitali tamošnju stranicu za razgovor. Ne znam zašto je to tako, no ja ću Vam kopirati određene dijelove stranice za razgovor:

"Prošli razgovor: O Moldaviji.

Svi ovi izvori su za Moldaviju, a ima ih još:
Pro Leksis (CARNet):

• Moldavija,
• Moldova → Moldavija

HJP:

• Mòldāvija
• Mòldāvija (Mòldova) ž

Šonje (rječnik):

• Mòldāvija, str. 608.

NN:

• Republika Moldavija

• Uputa o upotrebi slovnih kratica i brojčanih oznaka za zemlje i novčane jedinice u platnom prometu s inozemstvom, Narodne novine, br. 48/94.–840., od 20. lipnja 1994.
• I sve ostale upute sličnoga imena – do danas. Zašto je vrijedeća uputa značajna? Jer donosi hrvatsku normu HRN EN ISO 3166-1: 2007./Ispr. 1.: 2008., punim nazivom Kodovi za označivanje imena zemalja i njihovih pokrajina -- 1. dio: kôdovi zemalja.
• Zadnja vrijedeća Uputa o upotrebi slovnih kratica i brojčanih oznaka za države i zemlje i novčane jedinice u platnom prometu s inozemstvom (»Narodne novine«, br. 75/2007.–2391., 77/2007.–2465. – ispravak, 112/2007.–3322., 95/2008.–2980., 28/2009.–629., 45/2009.–1051., 67/2009.–1613. i 122/2010.–3179.); u sadanjemu obliku je vrijedeća od 11. studenoga 2010.

HOL:

• Moldavija (rum. Moldova),

• U članku Moldavci, jasno je navedena Moldavska za to povijesno područje. Tako piše i u Rumunjska,.

OE JLZ, III. izd., sv. 5. : L – Nigh, 1979., str. 538. jasno razlikuje:

• Moldavska, hist. oblast,
• Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika, tradicionalno ime Moldavija,

Čudim se zašto je ostao Kazahstan, kad MVPEI daje Kazakstan. Još me više čudi naziv Republika Fidži Otoci (!) prije nazivana Republika Fidži. Slično, Azerbajdžan nije promijenio naziv, a Ministarstvo je promijenilo Azerbajdžanska Republika u Republika Azerbajdžan – očito prevodeći s engleskoga (iako nam je odavno poznata Azerbajdžanska SSR tj. Azerbajdžanskaja SSR).

Moldavsko pitanje neodoljivo podsjeća na Makedoniju, Mauretaniju i Azerbajdžan, pa se u tim slučajevima (više) ne čini razlikovanje.

Moldavija se navodi (pod tim nazivom) u službenim publikacijama Hrvatske informacijsko-dokumentacijske referalne agencije, Hrvatske narodne banke, Hrvatske pošte, Državnoga zavoda za statistiku i Hrvatskoga zavoda za norme. Navodi se tako u rječnicima i pravopisima (BFM, 2000., str. 286., te pravopisu MH). Moldaviju navodi i Mijo Lončarić: Hrvatska imena država // Jezik, god. 42. (XLII.), br. 1., Zagreb, listopada 1994., str. 1. – 12. (uključuje Abecedni popis zemalja koje imaju status (samostalne) države, str. 9. – 12.).

 »Moldavija. To je tradicionalan i dobar hrvatski lik i nije bilo sporno da se on izabere. Međutim, u novije se vrijeme u medijima javljaju likovi Moldova i Moldavska. Posljednji je u skladu s tradicijskom tvorbom imena zemalja.«

(Lončarić, 1994., 8.)

S Moldavijom ne bi trebalo biti problema, jer se povijesna pokrajina treba nalaziti pod naslovom Moldavska (sukladno jezičnoj normi i OE JLZ). Moglo bi se nabrajati još puno izdanja LZMK, puno različitih rječnika, atlasa. I baš ta činjenica – jedinstvenost izvora raznorodnih autora (često različitih mišljenja) – daje za pravo Moldaviji – ne Moldovi. Eto, toliko. -- Bugoslav (razgovor) 03:01, 4. siječnja 2011. (CET) "

Zatim:

"Čestoću naziva u medijima je potvrdio Brozović (2001.), te je riječ o Moldaviji.

Izvor:
Brozović, Dalibor. Litva ili Litvanija, Letonija ili Latvija // Folia onomastica Croatica, knj. 10., Zagreb, 2001., ISSN 1330-0695, str. 247.–250.

»Zemlja o kojoj smo uvijek govorili kao o Moldavskoj (sjetimo se dviju kneževina iz povijesnih udžbenika, Vlaške i Moldavske), danas se u medijima najčešće naziva Moldavijom. No i tu je bolje držati se hrvatske tradicije – kao što je u hrvatskome Španjolska i Rumunjska, a ne Španija i Rumunija, tako je i Moldavska bolje nego Moldavija.«

(Brozović, 2001., 248.)

Gotovo svi izvori prepoznaju Moldaviju kao pravilan naziv, a kad bismo stremili boljem onda bi se članak zvao Moldavska. Srećom se tako može nasloviti članak o povijesnoj pokrajini – kako se uostalom ista i zove u OE. Lijep pozdrav. -- Bugoslav (razgovor) 10:07, 5. siječnja 2011. (CET)"

Zatim:

"Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika donijelo je na svojoj 26. sjednici (2. XII. 2010.) zaključke u raspravi o ujednačivanju pisanja stranih zemljopisnih imena.

Prvi od zaključaka je:

 »-    da se u Hrvatskoj kao imena država rabe uvijek domaći oblici imena, egzonimi,«

(2. XII. 2010.)

http://www.ihjj.hr/#vijecezanormu

Ta je temeljna odrednica hrvatskoga pravopisanja unesena i u knjigu:

• Stjepan Babić, Milan Moguš, Hrvatski pravopis : usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 1. izd., Zagreb : Školska knjiga, 2010., ISBN 978-953-0-40034-4, str. 49., § 99.

Ponašenice (egzonimi) su sve države ... Francuska, Italija, Letonija, Moldavija, Bjelokosna Obala, Fidži

Na str. 254. je samo:

Moldavija (zem.); Republika Moldavija (država)

Stoga je članak o Republici Moldaviji potrebno premjestiti pod naslov Moldavija, a članak o Moldavskoj pod naslov Moldavska (ili Kneževina Moldavska). Molim usklađivanje sa smjernicom Wikipedija:Pravopis. -- Bugoslav (razgovor) 16:09, 1. listopada 2011. (CEST)"

Zatim:

"(Odgovor od početne uvlake)

Izvori:

Milica Gačić, Englesko-hrvatski rječnik prava, međunarodnih odnosa, kriminalistike i forenzičnih znanosti, kriminologije i sigurnosti, Zagreb : Naklada Ljevak, 2004., ISBN 953-178-630-5, str. 841.

Moldova, the Republic of Republika Moldavija

Milica je Gačić počela rad na prikupljanju gradiva još 1974. godine. Imala je (2004.) gotovo tridesetogodišnje radno iskustvo, a njezin su Rječnik recenzirali akademik Vladimir Ibler i professor emeritus Damir Kalogjera.

Damir Kalogjera, redakt., sastavili: Nata Čengić, Vojo Micak, Nataša Pavlović, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski moderni rječnik, Zagreb : Naklada C, 1996., ISBN 953-6088-03-7, str. 675.; isto Moldavija.

Ako su autori tog izdanja, a ove godine izašlo je i 2. izdanje toga pravopisa pogriješili u pisanju naziva Unije, nisu valjda pogriješili u ostalim slučajima. Vidim kako ovdje nisu pogriješili.

»	Jasno je, s druge strane, da je poželjno kako bi službena i obična imena bila što više usklađena, ali kada postoje valjani razlozi da službeno ime bude različito od uobičajenoga, a isto tako valjani razlozi ne dopuštaju da se službeno ime proširi i izvan službene uporabe, ne treba tradicionalno ime prilagođavati službenomu.	«
Dalibor Brozović

Toliko za sad. Lijep pozdrav svima. -- Bugoslav (razgovor) 18:49, 5. listopada 2011. (CEST)"

Zatim:

"*Dinamo s igračem manje ostao neporažen u Moldaviji (jutarnji)

• Suparnik Dinama u 3. pretkolu bit će prvak Moldavije (rtl)
• predsjednik Stjepan Mesić u sluľbenoj je posjeti Moldaviji (index)
• Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić na poziv predsjednika Republike Moldavije (poslovni)
• PREDSJEDNIK MESIĆ U SLUŽBENOM POSJETU MOLDAVIJI (hrt)
• Globusovi reporteri u Moldaviji, najsiromašnijoj i najzaostalijoj zemlji u Europi (globus)

Probo sam pretražiti i nešto sa Moldova, al ima jako malo većinom poveznice na srpske portale. Nebi mi trebali nešto izmisljati kad već imamo smjernice kako se radi.--Šokac ℗ 21:40, 5. listopada 2011. (CEST)"

Zatim

Evo baš tog zapisnika od 26. sjednice koja se je održala 2. prosinca 2010. godine [15] (datoteka formata .doc).
Na dnevnom je redu bila prva točka rasprava o ujednačivanju pisanja stranih zemljopisnih imena.
"...Što se tiče pisanja egzonima, naši zemljopisni udžbenici, nerijetko nisu dosljedni u njihovu pisanju.
Dosta iskustva s pisanjem zemljopisnih imena ima Leksikografski zavod, ali njihova načela obavezuju samo unutar ustanove.
Ministarstvo vanjskih poslova pak slijedi diplomatske uzuse i uvodi, ako treba, Bjelarus umj. Bjelorusije, ili Moldovu umj. Moldavije.
Zaključci: Vijeće je na kraju zaključilo u pogledu načela standardizacije zemljopisnih imena:
- da se u Hrvatskoj kao imena država rabe uvijek domaći oblici imena, egzonimi.
Trebali bismo se držati Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika.
Ta nije to bilo koje tijelo.
Stoga bih bio za Moldaviju. Moldavska bi bila još bolji oblik, ali je znatno manje u uporabi (ne znam otkad i zašto "Moldavija" istiskuje "Moldavsku"). Naposljetku, Moldavci nas ne zovu Hrvatska, nego Croația (moldavski rumunjski možda još nekako drukčije). Kubura (razgovor) 03:50, 3. svibnja 2012. (CEST)

Slažem se sa promjenom naziva članka u Moldavija. Moram također reći da nikada nigdje u Hrvatskoj nisam čuo da netko koristi naziv Moldova.--Jack Sparrow (razgovor) 14:36, 5. listopada 2012. (CEST)"

_ _ _

Nakon svega ovoga, ne vidim niti jedan razlog zašto ste vraćali moje promjene u original, odnosno u to da se zemlja naziva Moldovom, a ne Moldavijom. Upravo zbog tih naših promjena je članak zaključan od strane admina Zeljko. Ubuduće, lijepo Vas molim, pročitajte stranicu za razgovor gdje je do kraja raspravljeno zašto je bolje državu nazivati Moldavijom, a pokrajinu Moldavskom, te tek nakon toga vratite moje promjene na staro (no sada je svejedno prekasno jer je članak zaključan). Hvala na pozornosti, i nadam se da ćete čitati češće stranice za ragovor. Lijep pozdrav. 93.141.89.166 15:49, 10. studenog 2012. (CET)

Da ste pažljivije čitali komentare vidjeli biste da su administratori Braco i Ex13 napisali da je MVPEI ono mjesto gdje se prvo mijenja naziv neke države, a tamo stoji Republika Moldova. Budući da relevantne enciklopedije daju i Moldoviju kao ravnopravan ili čak primarni naziv, nije pogrešno koristiti ga. Ono što je pogrešno jest samouvjereno lupetanje o "točnom" i "netočnom"^[16] i usiljeno tjeranje po svom uklanjanjem suradničkih izmjena^[17]. Ako Vam stanje i dalje smeta obratite se nekome od glavnih administratora (što ja nisam), a možete pisati i ministarstvu vanjskih poslova. Lijep pozdrav. --Orijentolog (razgovor) 17:36, 10. studenog 2012. (CET)

Hrvatsko-muslimanski (bošnjački) rat

Što misliš na taj naslov? Ili Hrvatsko-muslimanski/bošnjački rat? Mora stajati rat jer je to uistinu bio totalni rat! Nemoj dirati još u članak, ja ću to riješiti kada dođem do te etape rata. Podzrav, hvala na HINI. --Mostarac (razgovor) 02:31, 23. studenog 2012. (CET)

sa->s (brojevi)

Zahvaljujem na ispravci. Lijepi pozdrav Ivica Vlahović (razgovor) 03:24, 23. studenog 2012. (CET)

re naselja

Moguće, podatke sam našao na bosanskoj wikipediji.--Augustus Niva (razgovor) 21:12, 25. studenog 2012. (CET)

Taloženje

Slažem se da je bolji naziv članka Taloženje (obrada vode), upravo sam tako i započeo taj članak. Kasnije sam zbog jednostavnosti izostavio (obrada vode) i mislio sam da se naslov može izmijeniti kad netko napise Taloženje (prirodan proces). Tako se po meni naslov može izmijeniti sada ili kasnije, po želji...

Popravit ću dijelove teksta, slažem se. Molim samo malo za razumijevanja ako kasnim, trenutno sam usred polja šećerne trske i džungle (Sijera Leone), a pristup internetu je prilično otežan, a kad ga i imamo, često je slab signal..... Lijepi pozdrav - Mmarre (razgovor) 09:32, 26. studenog 2012. (CET)

Zemljopis Irana

[18] Kad već inzistiraš, imam još jednu (sitnu?) primjedbu: zašto toliko poveznica stavljaš u članke? Pitanje je retoričko, pogledaj Wikipedija:Poveznice. U tvojim člancima više je plavih no crnih slova Samo poveznica [[Iran]] javlja se više od 20 puta u prvih nekoliko pasusa.  • Bonč (razgovor) • Tagline: tkO jer ekao da ja nez namti pkat? •  23:46, 28. studenog 2012. (CET)

Čini mi se baš dobar ovaj tvoj način stavljanja poveznica i mislim da u dotičnom članku nema previše ponovljenih poveznica jer mi plave ne predstavljaju 'problem' tijekom čitanja, što je možda utjecaj pogleda uređivača, ali ipak je plava manje napadna i zapravo se tijekom čitanja samog teksta slabo ili nikako ne ističe. Lijepi pozdrav Ivica Vlahović (razgovor) 01:57, 1. prosinca 2012. (CET)

Prenaglo

Smatram da si ovdje prenaglio kad si me revertao. Pročitaj gornje odlomke i nazive vanjskih poveznica i uočit ćeš razlike. Ako se nisi slagao sa mnom po pitanju uklonjenih odlomaka], mogao si barem samo njih vratiti, a ovo drugo ostaviti. Nadam se da ćemo se ubuduće razumjeti. Æiynāl (razgovor) 10:56, 29. studenog 2012. (CET)

Onaj srpski latinski mi je bio pokazatelj da članak valja brisati. 70% hrvatskog teksta s 30% srpskog put je ka kvarenju jezika. Tom se moramo odlučno suprotstaviti. Æiynāl (razgovor) 11:53, 29. studenog 2012. (CET)

Slika

Namjeravam postaviti satelitski snimak Ciudada, velikog Realovog kompleksa, pa me zanima može li? :D --Semper'fidelis razgovor 17:57, 4. prosinca 2012. (CET)

Nema mi lijepe slike na NASA-inoj stranici :// jedino SreenShoot :D --Semper'fidelis razgovor 20:00, 10. prosinca 2012. (CET)

Jarići

Orijentolože, trenutačno ne vidim prednost jednog nad drugim i razlog zbog kojeg bi neki predložak trebalo izbaciti iz uporabe, posebno ako je krajnji rezultat isti, a po potrebi/dogovoru botom se promijeni sve (ako sam dobro razumjela što mi pokazuješ ;-)) --Roberta F. 00:22, 5. prosinca 2012. (CET)

you love iranian world

Thank you for your big contribution on iranian history --Alsace38 (razgovor) 18:17, 5. prosinca 2012. (CET)

Žalalabat

Hi premjestio sam na Žalalabat.:)--Šokac ℗ 12:30, 9. prosinca 2012. (CET)

Valjda će se popravit lokacijske karte, stvarno gadno izgleda kada točka pada u more ili u drugu državu.--Šokac ℗ 20:01, 9. prosinca 2012. (CET)

Promače

[19] Nešto ti je promaklo. Kubura (razgovor) 22:09, 9. prosinca 2012. (CET)

RQ-170 Sentinel

Vidim da nemamo članak, pa ako ti se da. Da slika ne ostane neiskorištena :-).--Saxum 11:10, 10. prosinca 2012. (CET)

Svileni put

Bilo bi i ranije, ali nekad neke stvari ostavim drugim suradnicima. Sad sam pogledao i vidio da se radi o malo većem broju članaka kojem nema smisla mijenjati kategoriju "na ruke", pa sam pokrenuo bota. SpeedyGonsales 15:17, 13. prosinca 2012. (CET)

Želje

Orijentolože, zahvaljujem na lijepim rođendanskim čestitkama --Roberta F. 18:59, 13. prosinca 2012. (CET)

Kup

[20] Ako je "Kup Taht-e Džamšid", onda bi to na hrvatskom bilo "Kup Džamšidovog Tahta" ili "Kup Džamšidskog Tahta", ovisi šta to znači. Ono s -e, tako ti tvore posvojnost (ili s -i) , pa bi ti kod njih Jadransko more bilo More e Jadran, a Imotsko polje Polje e Imotski, s tim šta je moguće da bi ono "Jadran" i "Imotski" možda bilo u još kojem padežu. Kubura (razgovor) 15:41, 15. prosinca 2012. (CET)

Znan, tu je sličan albanskom. Kubura (razgovor) 15:53, 15. prosinca 2012. (CET)

[21] To mi je nešto novo. Kolega Iranac pri šest godin mi je bia reka da se kaže "estadiume". A ako Iranci vole čistoću jezika, neka in, to je lipo.
Kod kluba moraš pazit jesu li se spajali ili je li tko otkupia pravo na nečije ime ili je li klub priselia u drugi grad. Kubura (razgovor) 16:12, 15. prosinca 2012. (CET)

Z i rz

Hormuz daje Hormuški tjesnac, ali tu je lako jer je "z" samo. A Alborz je "rz", pa bi tu moga bit niki zez. Kubura (razgovor) 16:59, 15. prosinca 2012. (CET)

Uklopi i kategorije Tiskani mediji i Publikacije

Predlošci "uklopi" služe člancima, kategorije se lako premještaju ako je onome tko ih želi promijeniti jasno što želi. Ako nije, onda rabi predloške za članke koji nemaju smisla u kontekstu kategorija. SpeedyGonsales 03:20, 23. prosinca 2012. (CET)

Ne baš tako, molim pročitaj:

Što znači riječ publikacija sam si dao definiciju iz HER-a (hjp je HER "online", to prestpostavljam znaš). U kategoriji "Tiskani mediji" postoji kategorija Periodika, kojoj su pak nadkategorije "Tiskani mediji" i "Publikacije". Onda odeš na Publikacije i vidiš da je kategorija poluprazna. Ako malo razmisliš, ne treba članke iz kategorije Tiskanih medija prebacivati u Publikacije ili obrnuto, nego treba promijeniti strukturu kategorija. Ako je svaki "Tiskani medij" istovremeno "Publikacija", onda "Periodika" ne može imati dvije nadkategorije nego samo jednu, a "Tiskani mediji" trebaju imati "Publikacije" kao nadkategoriju. Zbrku je napravio suradnik Silverije prije 2 mjeseca jer je stavio kategoriju "Publikacije" na krivo mjesto, i to je pretpostavljam i tebe zbunilo. Odmah bi ti napisao što treba napraviti ali u prvi tren sam vidio samo da rabiš krivi predložak za krivu stvar, a nisam gledao tko je kategoriju stavio na krivo mjesto, jer kad se i to zna onda je sve jasno. Neću ništa dirati dok ne pročitaš i potvrdiš da je tako, nije hitno. :) SpeedyGonsales 12:26, 23. prosinca 2012. (CET)

Čestit Božić!

Želim Ti čestit i blagoslovljen Božić! Od srca, --Maestro Ivanković 00:45, 25. prosinca 2012. (CET)

Nova kat

Za mene ove dvije kategorije: Kategorija:Voda i Kategorija:Hidrotehnika izgledaju sasvim u redu. Puno hvala. Sve najbolje u Novoj godini - Mmarre (razgovor) 18:27, 5. siječnja 2013. (CET)

Postotak

Orijentolože, misliš na postotak? Ako na njega misliš, heh, izvori koje si konzultirao su u krivu i ne poštuju Međunarodni sustav mjernih jedinica (SI) i normu ISO 31-0. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 20:13, 9. siječnja 2013. (CET)

I uvijek me dodatno fascinira činjenica kako na de:wiki nemaju problema s razmakom kod postotka kao ni kod pisanja decimalnih brojeva s kojima mi na našoj wiki muku mučimo zbog nepromišljenog preuzimanja za hrvatski jezik pogrješnog preuzimanja engleskog načina pisanja brojeva/znakova (ili ignoriranja međunarodnih normi - rekli bi kao u poslovici "prave se Englezi")... :-) --Roberta F. 20:20, 9. siječnja 2013. (CET)

Djelomično te razumijem :-). I sama sam imala (imam) pogrješaka u pisanju, ali kad bih našla kako je bolje ili pravilno, potrudim se ispraviti i veselim se kad naučim nešto novo. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 20:48, 9. siječnja 2013. (CET)

Izvori s datumom pristupa

Orijentolože, molim te nemoj ovo raditi. Jasno je napisano kad je tamo pristupljeno, a osim toga, stranice su privremeno nedostupne i jednom će biti ponovno dostupne. Tako biš mogao uklanjati sve "papirnate" izvore jer su internetski nedostupni :-/ --Roberta F. 20:30, 9. siječnja 2013. (CET)

Beštije

Razmišljao sam i ja o tome, dobra je ideja. Možemo napraviti nove kategorije po kontinentima, tako kako si i napisao.--Fraxinus (razgovor) 09:28, 10. siječnja 2013. (CET)

Bilješke

Izgleda bolje i praktičnije, probat ću ih koristiti tako kako si ih upisao.--Rovoobo Razgovor 15:00, 11. siječnja 2013. (CET)