Kabul: razlika između inačica

Koordinate: 34°32′N 69°10′E / 34.533°N 69.167°E / 34.533; 69.167
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
ZéroBot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: or:କାବୁଲ
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
{{dz}}
{{dz}}
{{Naselje
[[File:Kabul_TV_Hill_view.jpg|mini|240px|Kabul]]
| ime =Kabul
| ime_genitiv =Kabula
| izvorno_ime =کابل
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =
| translit_jezik2 =
| translit_jezik2_vrsta =
| translit_jezik2_info =
| translit_jezik2_vrsta1 =
| translit_jezik2_info1 =
| translit_jezik2_vrsta2 =
| translit_jezik2_info2 =
| translit_jezik2_vrsta3 =
| translit_jezik2_info3 =
| translit_jezik2_vrsta4 =
| translit_jezik2_info4 =
| translit_jezik2_vrsta5 =
| translit_jezik2_info5 =
| translit_jezik2_vrsta6 =
| translit_jezik2_info6 =

| slika_panorama =Kabul_TV_Hill_view.jpg
| veličina_slike =250px
| opis_slike =

| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =150px
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =Simbol

| slika_karta =
| veličina_karte =
| opis_karte =
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =Afganistan

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi =34
| širina-minute =32
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =69
| dužina-minute =10
| dužina-oznaka =E

| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info =[[Datoteka:Flag of Afghanistan.svg|20px]] [[Afganistan]]
| lokacija1_ime =Pokrajina
| lokacija1_info =[[Kabul (pokrajina)|Kabul]]
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =Gradonačelnik
| ime_vođe =Muhammad Yunus Nawandish
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =275 [[Kilometar četvorni|km²]]
| površina_šira =425 [[Kilometar četvorni|km²]]
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina =2012.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =3.289.000
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =UTC +4:30
| utc_pomak =+4:30
| vremenska_zona_DST =ne primjenjuje se
| utc_pomak_DST =+4:30
| poštanski_broj =
| pozivni_broj =
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica =

| bilješke =

}}


'''Kabul''', glavni i najveći grad [[Afganistan]]a sa stanovništvom između oko tri milijuna ljudi. Dobio je ime po [[Kabul (rijeka)|rijeci]] na kojoj leži.
'''Kabul''', glavni i najveći grad [[Afganistan]]a sa stanovništvom između oko tri milijuna ljudi. Dobio je ime po [[Kabul (rijeka)|rijeci]] na kojoj leži.
Kulturno je i ekonomsko središte smješteno na 1800 m nadomorske visine, smješten između planine [[Hindukuš]] i rijeke Kabul.
Kulturno je i ekonomsko središte smješteno na 1800 m nadomorske visine, smješten između planine [[Hindukuš]] i rijeke Kabul.


==Povijest==
{{Mrva-grad-azija}}
Kabul je kroz povijest bio dio mnogih država koje su vladale prostorom srednje Azije i često je potpadao pod razne vjerske i kulturne utjecaje. Povijest grada se može pratiti oko 3500 godina kada je tamo postojalo svetište [[Perzija|perzijske]] vjere [[Zoroastrizam|zoroastrizma]], a u kasnijem razdoblju se širi [[budizam]] i [[hinduizam]]. Pokraj grada je tokom osvajanja prošao [[Aleksandar Makedonski]], ali nema izvještaja o njegovoj vlasti. Nakon Aleksandra su tim prostorom vladali [[Seleukidi]] i indijska država [[Maurya]]. U 2. st. pr.Kr. je grad postao dio [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo|Grčko-Baktrijskog Kraljevstva]], a u 1. st. pr. Kr. dio [[Kušansko Kraljevstvo|Kušanskog Kraljevstva]]. 230. godine je postao dio perzijske dinastije [[Sasanidi|Sasanida]], a 642. je potpao pod islamsku vlast. Nakon toga je prostor grada postao nezavisan. U kasnijem razdoblju su gradom vladali [[Samanidi]], [[Gaznavidi]], [[Guridi]], [[Hidžidi]], [[Mongolsko Carstvo|Mongoli]], [[Timuridi]] i [[Mogulsko Carstvo|Moguli]]. Kabul je postao jedan od najvažnijih gradova Mogulskog Carstva. [[Babur]], osnivač Mogulskog Carstva i jedan od najvažnijih mogulskih kraljeva je jako volio Kabul i zatražio da u njemu bude sahranjen, te do danas postoji njegova grobnica u tzv. Baburovim vrtovima pokraj Kabula.

1747. je Kabul osvojio osnivač Afganistana [[Ahmad Shah Durrani]]. Krajem 19. st. su grad više puta napadali [[Velika Britanija|Britanci]] tokom britansko-afganistanskih ratova. Tokom kraljeva [[Amanullah Khan]]a i [[Zahir Shah]]a u 20. st. se grad razvija i grade škole, moderne palače i prometna infrastruktura. 1932. je otvoreno Sveučilište. Tokom 20. st. je sagrađen moderan grad.

Nakon državnog udara 1978. i [[Sovjetsko-afganistanski rat|sovjetske intervencije]] 1979. počinje dugotrajni rat tokom kojeg je Kabul prilično razrušen. Do 1989. su u gradu postojale sovjetske postrojbe i često je bio pod napadom pobunjenika. 1996. su zavladali [[Talibani]] i uveli strog islamistički režim. Početkom 2002. je međunarodna koalicija pod vodstom NATO saveza srušila Talibane i uspostavila vlast demokratski izabranog predsjednika Afganistana [[Hamid Karzai|Hamida Karzaija]]. Iako i dalje vlada nesigurnost, u novije vrijeme se grad obnavlja i modernizira. Od 2002. do 2007. je broj stanovnika narastao 7 puta (s 500.000 na 3.500.000) zbog povratka afganistanskih izbjeglica i doseljenja stanovništva iz dijelova Afganistana gdje još traju sukobi.

Međunarodna koalicija pod vodstvom [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a u novije vrijeme mnogo ulaže u modernizaciju grada. Arhitekt [[Hisham N. Ashkouri,]] je izradio projekt razvoja i modernizacije grada (Grad svjetla) kojim afganistanska vlada želi sagraditi moderan grad.

==Zemljopis==
Kabul je smješten u dolini rijeke [[Kabul (rijeka)|Kabul]] okruženoj planinama. Jedan je od najviših glavnih gradova na svijetu. Rijeka Kabul se ulijeva u rijeku [[Ind]]. Tokom sušne sezone nije veća od potoka, ali nakon topljenja ledenjaka u proljeće nabuja i vodostaj poraste nekoliko puta, te postaje plovna i čini afganistansku plovnu vezu s Indijskim oceanom preko rijeke Ind.

Klima je [[stepa|stepska]] s malo padalina. Zbog kontinentalnosti su velike godišnje razlike temperature (zimske temperature oko -15 do -20 °C, a ljetne do 30 °C).

==Stanovništvo==
Stanovništvo Kabula se brzo povećava. Od svrgavanja Talibana 2002. do 2007. je grad narastao 7 puta. Točan broj stanovnika nije poznat, te se pretpostavlja da ima oko 3.500.000 stanovnika. Stanovništvo je izrazito multietničko i multijezično, te su izmješane sve afganistanske etničke skupine. [[National Geographic]] procjenjuje da 45% stanovništva čine [[Tadžici]], 25% [[Hazari]], 25% [[Paštuni]], 2% [[Uzbeci]], 1% [[Baluči]], 1% [[Turkmeni]] i 1% [[Hindusi]].
<ref>["2003 National Geographic Population Map" (PDF). Thomas Gouttierre, Center For Afghanistan Studies, University of Nebraska at Omaha; Matthew S. Baker, Stratfor. National Geographic Society. November 2003. Retrieved 2010-06-27.]</ref>

==Gospodarstvo==
Afganistan je jedna od najsiromašnijih država svijeta, ali se gospodarstvo u novije vrijeme brzo razvija, posebno u Kabulu u koji dolaze mnoge međunarodne investicije. Grade se i moderni hoteli i trgovački centri.

==Znamenitosti==
Značajan je Afganistanski nacionalni muzej u kojem postoje arheološki nalazi iz brojnih kultura koje su vladale Afganistanom, ali su tokom rata mnogi izlošci ukradeni. U gradu postoje brojne džamije (džamija Abdula Rahmana, Id Gah, Pul-e Khishti i Shah-Do Shamshira) i mauzoleji (grobnica [[Timur Shah Durrani]]ja, [[Abdur Rahman Khan]]a, [[Zahir Shah]]a, [[Nadir Shah]]a i [[Jamal-al-Din al-Afghani]]ja). Bivša kraljeva palača Darul Aman je u ruševinama, ali se planira obnoviti. U blizini grada su značajni Baburovi vrtovi s grobnicom [[Babur]]a, osnivača Mogulske dinastije.

==Izvori==
{{izvori}}


[[Kategorija:Glavni gradovi u Aziji]]
[[Kategorija:Glavni gradovi u Aziji]]

Inačica od 11. siječnja 2013. u 21:45

Ovo je glavno značenje pojma Kabul. Za druga značenja pogledajte Kabul (razdvojba).
Kabul
کابل
Koordinate: 34°32′N 69°10′E / 34.533°N 69.167°E / 34.533; 69.167
Država Afganistan
Pokrajina Kabul
Vlast
 - Gradonačelnik Muhammad Yunus Nawandish
Površina
 - Urbano područje 275 km²
 - Metropolitansko područje 425 km²
Stanovništvo (2012.)
 - Grad 3.289.000
Vremenska zona UTC +4:30 (UTC+4:30)
 - Ljeto (DST) ne primjenjuje se (UTC+4:30)
Zemljovid
Kabul na zemljovidu Afganistana
Kabul
Kabul


Kabul, glavni i najveći grad Afganistana sa stanovništvom između oko tri milijuna ljudi. Dobio je ime po rijeci na kojoj leži. Kulturno je i ekonomsko središte smješteno na 1800 m nadomorske visine, smješten između planine Hindukuš i rijeke Kabul.

Povijest

Kabul je kroz povijest bio dio mnogih država koje su vladale prostorom srednje Azije i često je potpadao pod razne vjerske i kulturne utjecaje. Povijest grada se može pratiti oko 3500 godina kada je tamo postojalo svetište perzijske vjere zoroastrizma, a u kasnijem razdoblju se širi budizam i hinduizam. Pokraj grada je tokom osvajanja prošao Aleksandar Makedonski, ali nema izvještaja o njegovoj vlasti. Nakon Aleksandra su tim prostorom vladali Seleukidi i indijska država Maurya. U 2. st. pr.Kr. je grad postao dio Grčko-Baktrijskog Kraljevstva, a u 1. st. pr. Kr. dio Kušanskog Kraljevstva. 230. godine je postao dio perzijske dinastije Sasanida, a 642. je potpao pod islamsku vlast. Nakon toga je prostor grada postao nezavisan. U kasnijem razdoblju su gradom vladali Samanidi, Gaznavidi, Guridi, Hidžidi, Mongoli, Timuridi i Moguli. Kabul je postao jedan od najvažnijih gradova Mogulskog Carstva. Babur, osnivač Mogulskog Carstva i jedan od najvažnijih mogulskih kraljeva je jako volio Kabul i zatražio da u njemu bude sahranjen, te do danas postoji njegova grobnica u tzv. Baburovim vrtovima pokraj Kabula.

1747. je Kabul osvojio osnivač Afganistana Ahmad Shah Durrani. Krajem 19. st. su grad više puta napadali Britanci tokom britansko-afganistanskih ratova. Tokom kraljeva Amanullah Khana i Zahir Shaha u 20. st. se grad razvija i grade škole, moderne palače i prometna infrastruktura. 1932. je otvoreno Sveučilište. Tokom 20. st. je sagrađen moderan grad.

Nakon državnog udara 1978. i sovjetske intervencije 1979. počinje dugotrajni rat tokom kojeg je Kabul prilično razrušen. Do 1989. su u gradu postojale sovjetske postrojbe i često je bio pod napadom pobunjenika. 1996. su zavladali Talibani i uveli strog islamistički režim. Početkom 2002. je međunarodna koalicija pod vodstom NATO saveza srušila Talibane i uspostavila vlast demokratski izabranog predsjednika Afganistana Hamida Karzaija. Iako i dalje vlada nesigurnost, u novije vrijeme se grad obnavlja i modernizira. Od 2002. do 2007. je broj stanovnika narastao 7 puta (s 500.000 na 3.500.000) zbog povratka afganistanskih izbjeglica i doseljenja stanovništva iz dijelova Afganistana gdje još traju sukobi.

Međunarodna koalicija pod vodstvom SAD-a u novije vrijeme mnogo ulaže u modernizaciju grada. Arhitekt Hisham N. Ashkouri, je izradio projekt razvoja i modernizacije grada (Grad svjetla) kojim afganistanska vlada želi sagraditi moderan grad.

Zemljopis

Kabul je smješten u dolini rijeke Kabul okruženoj planinama. Jedan je od najviših glavnih gradova na svijetu. Rijeka Kabul se ulijeva u rijeku Ind. Tokom sušne sezone nije veća od potoka, ali nakon topljenja ledenjaka u proljeće nabuja i vodostaj poraste nekoliko puta, te postaje plovna i čini afganistansku plovnu vezu s Indijskim oceanom preko rijeke Ind.

Klima je stepska s malo padalina. Zbog kontinentalnosti su velike godišnje razlike temperature (zimske temperature oko -15 do -20 °C, a ljetne do 30 °C).

Stanovništvo

Stanovništvo Kabula se brzo povećava. Od svrgavanja Talibana 2002. do 2007. je grad narastao 7 puta. Točan broj stanovnika nije poznat, te se pretpostavlja da ima oko 3.500.000 stanovnika. Stanovništvo je izrazito multietničko i multijezično, te su izmješane sve afganistanske etničke skupine. National Geographic procjenjuje da 45% stanovništva čine Tadžici, 25% Hazari, 25% Paštuni, 2% Uzbeci, 1% Baluči, 1% Turkmeni i 1% Hindusi. [1]

Gospodarstvo

Afganistan je jedna od najsiromašnijih država svijeta, ali se gospodarstvo u novije vrijeme brzo razvija, posebno u Kabulu u koji dolaze mnoge međunarodne investicije. Grade se i moderni hoteli i trgovački centri.

Znamenitosti

Značajan je Afganistanski nacionalni muzej u kojem postoje arheološki nalazi iz brojnih kultura koje su vladale Afganistanom, ali su tokom rata mnogi izlošci ukradeni. U gradu postoje brojne džamije (džamija Abdula Rahmana, Id Gah, Pul-e Khishti i Shah-Do Shamshira) i mauzoleji (grobnica Timur Shah Durranija, Abdur Rahman Khana, Zahir Shaha, Nadir Shaha i Jamal-al-Din al-Afghanija). Bivša kraljeva palača Darul Aman je u ruševinama, ali se planira obnoviti. U blizini grada su značajni Baburovi vrtovi s grobnicom Babura, osnivača Mogulske dinastije.

Izvori

  1. ["2003 National Geographic Population Map" (PDF). Thomas Gouttierre, Center For Afghanistan Studies, University of Nebraska at Omaha; Matthew S. Baker, Stratfor. National Geographic Society. November 2003. Retrieved 2010-06-27.]