Benedikt XVI.: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m kategorija
GhalyBot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.3) (Bot: mijenja tl:Benedicto XVI sa tl:Papa Benedicto XVI
Redak 178: Redak 178:
[[ta:திருத்தந்தை பதினாறாம் பெனடிக்ட்]]
[[ta:திருத்தந்தை பதினாறாம் பெனடிக்ட்]]
[[th:สมเด็จพระสันตะปาปาเบเนดิกต์ที่ 16]]
[[th:สมเด็จพระสันตะปาปาเบเนดิกต์ที่ 16]]
[[tl:Benedicto XVI]]
[[tl:Papa Benedicto XVI]]
[[tpi:Benedict XVI]]
[[tpi:Benedict XVI]]
[[tr:XVI. Benedictus]]
[[tr:XVI. Benedictus]]

Inačica od 15. siječnja 2013. u 16:21

Predložak:Infokutija papa

Papinski Grb Benedikta XVI.

Papa Benedikt XVI., službeno latinski Benedictus PP. XVI. ili građanskim imenom Joseph Alois Ratzinger, (Marktl, 16. travnja 1927.), papa.

Kardinalska je konklava Josepha Aloisa Ratzingera izabrala za papu (265. po redu) 19. travnja 2005. godine. S više od 78 godina starosti, Joseph Ratzinger je najstariji papa koji je izabran u zadnjih 275 godina, poslije pape Klementa XII. Benedikt XVI. je osmi Nijemac koji je izabran za papu, zadnji je bio nizozemsko-njemački Hadrijan VI. (1522.-1523.), dok je zadnji papa s imenom Benedikt bio je Benedikt XV., koji je služio od 1914. do 1922. godine.

Papa Pavao VI. imenovao je Josepha Aloisa Ratzingera za kardinala 27. lipnja 1977. godine, a četiri godine kasnije 1981. godine papa Ivan Pavao II. postavio ga je za pročelnika Kongregacije za nauk vjere.

Životopis

Benedikt XVI., Joseph Ratzinger, rođen je na Veliku subotu 16. travnja 1927. godine u Marktlu na Innu u obitelji Josepha i Marije Ratzinger. Kršten je samo četiri sata nakon rođenja, na Uskrsno jutro. Bio je najmlađi od troje djece u obitelji skromnog imovinskog stanja, ali duboko vjerničkoj. Mladenaštvo je proveo u Traunsteinu. Nakon II. svjetskog rata, u kojemu je bio jedno vrijeme mobiliziran te pao u američko zarobljeništvo, započeo je filozofsko-teološke studije. Za svećenika je zaređen 1951. godine.

Doktorirao je teologiju 1953. godine i četiri godine kasnije postao sveučilišni profesor. Bio je redoviti profesor dogmatike i fundamentalne teologije. Predavao je na četiri sveučilišta, te je kao profesor bio jako omiljen i imao vrlo dobro posjećena predavanja. Kao teolog bio je savjetnik kardinala Fringsa na II. vatikanskom koncilu, te je s njim surađivao na pripremanju govora. U trećem Fringsovu govoru, koji je postao slavan, tražila se reforma metoda Svetog oficija (kasnije Kongregacije za nauk vjere kojoj je Ratzinger od 1981. godine do smrti Ivana Pavla II. bio na čelu). Ubrajan je u "progresivne" teologe. Kao teolog, smatra se sljedbenikom sv. Augustina. Nadbiskupom i kardinalom je imenovan 1977. godine. Zbog uloge koju je imao kao prefekt najvažnije vatikanske kongregacije, za nauk vjere, počeli su ga smatrati konzervativcem. On je uvijek nijekao da je došlo do bitnih promjena u njegovim stavovima, govorio je da je samo došlo do promjena u naglasku. Bio je jedan od najbližih suradnika svoga prethodnika Ivana Pavla II. Za poglavara Katoličke crkve je izabran 19. travnja 2005. Na početku njegova mandata očekivanja su bila različita, mediji su ga uglavnom dočekali "na nož". Izgleda da je s vremenom ipak stekao simpatije vjernika. Za sada se čini da, za razliku od svoga prethodnika koji je bio više baziran na moral i socijalnu dimenziju katoličke vjere, želi upozoriti na temeljne teološke stvari koje prethode moralu: sloboda, ljubav, Bog i Krist. Njegova prva enciklika Deus caritas est (Bog je ljubav) u kojoj analizira i pokušava pomiriti shvaćanje erotske i kršćanske ljubavi to potvrđuje. U usporedbi s prethodnikom, izgleda da se za razliku od Ivana Pavla II. koji je volio nastup i djelovao vizualno, Benedikt više oslanja na riječ. Na hrvatskom su mu objavljene knjige: Uvod u kršćanstvo, Sol zemlje, Bog i svijet, Razgovor o vjeri, Bog je s nama, Na putu k Isusu Kristu, Vjera - istina - tolerancija, Božićni blagoslov, Bog Isusa Krista, Moj život (autobiografija), Duh liturgije, U službi istine... On sam svojim temeljnim djelom drži Eshatologiju koju je napisao kao 9. svezak katoličke dogmatike koju je uredio J. Auer. To djelo još nije prevedeno na hrvatski.

Izvori

moljac.hr :: Benedikt XVI., uz dozvolu autora teksta

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Benedikt XVI.
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Benedikt XVI.
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Benedikt XVI. u Hrvatskoj
Wikizvor ima izvorni tekst Deus caritas est
Wikicitati imaju zbirke citata o temi Benedikt XVI.

Predložak:Link FA