Podrinje: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 5: | Redak 5: | ||
Bosanskohercegovačko Podrinje se ponekad dijeli na '''gornje Podrinje''' (općine [[Višegrad]], [[Goražde]], [[Foča]], [[Rogatica]] i [[Rudo]]) i '''donje Podrinje''' (općine [[Srebrenica]], [[Bratunac]] i [[Zvornik]]). |
Bosanskohercegovačko Podrinje se ponekad dijeli na '''gornje Podrinje''' (općine [[Višegrad]], [[Goražde]], [[Foča]], [[Rogatica]] i [[Rudo]]) i '''donje Podrinje''' (općine [[Srebrenica]], [[Bratunac]] i [[Zvornik]]). |
||
Veći gradovi na |
Veći gradovi na srpskoj strani Podrinja su: [[Bajina Bašta]], [[Banja Koviljača]], [[Ljubovija]] i [[Loznica]]. |
||
== Povijest == |
== Povijest == |
Inačica od 19. siječnja 2013. u 15:07
Podrinje (dio Istočne Bosne) je regija u istočnoj Bosni i Hercegovini i zapadnoj Srbiji. Ova regija je dobila ime prema rijeci Drini. Na sjeveru prelazi u Posavinu.[1]
Bosanskohercegovačko Podrinje se ponekad dijeli na gornje Podrinje (općine Višegrad, Goražde, Foča, Rogatica i Rudo) i donje Podrinje (općine Srebrenica, Bratunac i Zvornik).
Veći gradovi na srpskoj strani Podrinja su: Bajina Bašta, Banja Koviljača, Ljubovija i Loznica.
Povijest
Na istoku srednjovjekovne Bosne prostirala se manja oblast Podrinje, koju su Bošnjani oteli 1374. od srpskog velmože Nikole Altomanovića. Ta oblast širila se s desne strane Drine i zahvaćala u Rašku do iza Plevlja i Mileševa. To je jedini, premda malen dio Bosne, koji je prvotno pripadao Nemanjićkoj državi. Osvajanje Podrinja zasluga je borbenog i lukavog bana Tvrtka. Tvrtko se nije samo s tim zadovoljio. On poželi kraljevsku krunu u Srbiji, koja je iza smrti posljednjeg Nemanjića nejakog Uroša (1371.) ostala bez kralja, sva pocjepkana i oslabljena. To mu konačno i uspije godine 1377., kad se za okrunio za kralja Srbljem i Bosni. Pri tom mu je izvrsno poslužila okolnost, da mu je baka Jelisava, žena bana Stjepana Kotromana, bila Nemanjićka, kći kralja Dragutina. Zato Tvrtko i njegovi nasljednici više puta ističu "praroditelje svoje gospodu srpsku". To nije dokaz Tvrtkova srpstva već njegove političke mudrosti i lukavosti. Uostalom po majci Jeleni Subićki, banu Prijezdi i drugim, teklo je u Tvrtkovih žilama neusporedivo više hrvatske krvi.[2]
Vidi još
Izvori
- ↑ Hrvatska enciklopedija Podrinje
- ↑ Krunoslav Draganović, Herceg-Bosna i Hrvatska, Nova tiskara, Sarajevo, 1940.